Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Pleonazmi)
Ova je stranica dio Neptuneova kutka za pravopis i ine finese |
Pravopis i gramatika |
Pravilna upotreba riječi |
Finese |
Pleonazam je pojam kojim se označava gomilanje istoznačnih ili bliskoznačnih riječi u pismu ili govoru. Katkad se rabi kao stilska figura u književnoumjetničkim tekstovima, gdje se ne smatra jezičnom pogreškom, no u standardnom jeziku to najčešće nije slučaj, nego se radi o nesvjesnoj pogreški. U ovom se dijelu kutka za pravopis i ine finese nalazi popis pleonazama koje valja izbjegavati.
Pleonazmi[uredi | uredi kôd]
Najoptimalnije, najmaksimalnije, najminimalnije...[uredi | uredi kôd]
Pridjevi kao što su optimalan, maksimalan i minimalan u latinskome su jeziku superlativi. Zbog toga im je suvišno dodavati prefiks naj- jer je superlativno značenje već izraženo samim njihovim izrazom.[1]
Netočno: To je najoptimalnije rješenje.
Točno: To je optimalno rješenje.
No međutim[uredi | uredi kôd]
No je veznik, a međutim rečenični prilog. Obje riječi izražavaju uglavnom isto značenje (iznevjereno očekivanje), stoga je pleonastična skupina nepotrebna jer je se može zamijeniti bilo kojom od tih riječi.[2]
Netočno: Htio nam je dati loptu, no međutim to mu nije pošlo za rukom.
Točno: Htio nam je dati loptu, no to mu nije pošlo za rukom. Htio nam je dati loptu, međutim to mu nije pošlo za rukom.
Oko -ak[uredi | uredi kôd]
Izrazi poput oko dvadesetak pleonastični su jer sufiks -ak već izražava približnu vrijednost, stoga je prilog oko suvišan. Umjesto takvih izraza valja upotrebljavati ili prilog oko ili broj sa sufiksom -ak.[3]
Netočno: Stiglo nam je oko dvadesetak učenika iz Sjedinjenih Država.
Točno: Stiglo nam je oko dvadeset učenika iz Sjedinjenih Država. Stiglo nam je dvadesetak učenika iz Sjedinjenih Država.
Sići dolje, popeti se gore[uredi | uredi kôd]
Glagoli sići i popeti se već u svojemu značenju sadrže smjer kretanja; sići znači "idući odozgo stići dolje", a popeti se znači "dospjeti na visinu, uspeti se". Zbog toga su uz njih prilozi dolje i gore suvišni.[4]
Netočno: Smjesta siđi dolje! Popeo sam se gore i vidio što se dogodilo.
Točno: Smjesta siđi! Popeo sam se i vidio što se dogodilo.
Zato jer[uredi | uredi kôd]
Zato jer pleonastična je konstrukcija jer uzrok izražava dvaput, riječima zato i jer. Umjesto nje valjalo bi rabiti jer (na početku zavisne surečenice koja nije u inverziji), budući da (na početku zavisne surečenice u inverziji) ili zato što.[5]
Netočno: Udario me zato jer sam bio osoran.
Točno: Udario me zato što sam bio osoran. Udario me jer sam bio osoran. Budući da sam bio osoran, udario me.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 98.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 100.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 104.
- ↑ Opačić 2009., str. 190.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 37., 159.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
- Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2