Prijeđi na sadržaj

Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Glagoli)

Izvor: Wikipedija
Ova je stranica dio Neptuneova
kutka za pravopis i ine finese
Pravopis i gramatika

Glavna stranica
Opća pravila
Pogrešni izrazi
Pleonazmi

Pravilna upotreba riječi

Glagoli
Prilozi
Prijedlozi
Veznici

Finese

Slični izrazi različitih značenja

Ovaj je dio kutka za pravopis i ine finese posvećen glagolima koji se kadšto pogrešno upotrebljavaju u hrvatskom standardnom jeziku.

Glagoli

[uredi | uredi kôd]

Čuditi se

[uredi | uredi kôd]

Glagol čuditi uvijek ide uz povratnu zamjenicu se; oblik čudi me preuzet je iz njemačkoga jezika i ne pripada standardnom jeziku.[1][2]

Netočno: Čudi me njegovo mišljenje. Čudi me da nisi oprao suđe.

Točno: Čudim se njegovu mišljenju. Čudim se što nisi oprao suđe.

Koristiti (se)

[uredi | uredi kôd]

Glagol koristiti može biti povratan (koristiti se) ili neprijelazan s dopunom u dativu (koristiti komu/čemu). U prvom je slučaju značenjski nalik glagolima upotrebljavati, služiti se i rabiti, a u drugom frazi biti od koristi. Međutim, u standardnom se jeziku ne može upotrebljavati s dopunom u akuzativu.[3][4]

Netočno: Koristim računalo za komunikaciju s prijateljima.

Točno: Koristim se računalom za komunikaciju s prijateljima. Stari mobitel više mi ne koristi.

Lagati

[uredi | uredi kôd]

Glagol lagati može stajati zasebno ili uz sebe imati objekt u dativu, ali nikako u akuzativu![5][6]

Netočno: Ivan me laže svaki put kad otvori usta.

Točno: Ivan laže svaki put kad otvori usta. Ivan mi laže svaki put kad otvori usta.

Odmarati (se)

[uredi | uredi kôd]

Glagoli "odmarati" i "odmoriti" mogu, ali i ne moraju uz sebe imati povratnu zamjenicu se; funkcioniraju ili kao povratni glagoli (odmarati se) ili kao prijelazni glagoli s dopunom u akuzativu (odmarati koga/što). U prijelaznom obliku uvijek uz njih mora stajati objekt.[7][8]

Netočno: Umorio sam se i trenutačno odmaram.

Točno: Umorio sam se i trenutačno se odmaram. Umorio sam se i trenutačno odmaram noge.

Seliti (se)

[uredi | uredi kôd]

"Seliti" je prijelazan i povratan glagol, što znači da uz njega uvijek mora stajati ili objekt u akuzativu ili povratna zamjenica se. Zbog toga u standardnom jeziku nije ispravno upotrebljavati oblik "seliti" bez neke od navedenih dopuna.[9][10]

Netočno: Selim u novi stan.

Točno: Selim se u novi stan. Selim stvari u novi stan.

Smetati

[uredi | uredi kôd]

Glagol smetati nalik je glagolu "lagati" jer uz sebe također može imati samo objekt u dativu, a ne u akuzativu.[11][12]

Netočno: Ivan me smeta jer mi stalno stoji na putu.

Točno: Ivan mi smeta jer mi stalno stoji na putu.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Matković 2005., str. 90.
  2. Opačić 2009., str. 40.
  3. Opačić 2009., str. 103.
  4. Blagus Bartolec 2016., str. 84.
  5. Opačić 2009., str. 112.
  6. Blagus Bartolec 2016., str. 87.
  7. Opačić 2009., str. 142.
  8. Blagus Bartolec 2016., str. 103.
  9. Barić 1999., str. 1321.
  10. Opačić 2009., str. 189.
  11. Opačić 2009., str. 194.
  12. Blagus Bartolec 2016., str. 133.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Barić, Eugenija i dr. 1999. Hrvatski jezični savjetnik. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine. Zagreb. ISBN 953-6637-03-0
  • Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
  • Matković, Maja. 2005. Ah, taj hrvatski! Jezični savjetnik za svakoga. Večernji list. Zagreb. ISBN 953-7161-64-1
  • Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2