Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Pogrešni izrazi)
 |
| Ova je stranica dio Neptuneova kutka za pravopis i ine finese |
| Pravopis i gramatika |
| Pravilna upotreba riječi |
| Finese |
U ovom se dijelu kutka za pravopis i ine finese nalaze različiti izrazi koji nisu usklađeni s normom hrvatskog standardnog jezika.
Pogrešni izrazi[uredi | uredi kôd]
Hvala lijepo[uredi | uredi kôd]
Pri upotrebi izraza zahvalnosti potrebno je upotrijebiti oblik hvala lijepa – hvala je imenica ženskoga roda, pa se tako i pridjev koji stoji uz nju mora s njom slagati u rodu, broju i padežu.[1][2]
Netočno: Hvala ti lijepo na savjetima!
Točno: Hvala ti lijepa na savjetima!
Ja bi, mi bi, vi bi...[uredi | uredi kôd]
Često se pogriješi u konjugaciji nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti. Niže se nalazi tablica koja prikazuje pogrešnu i ispravnu konjugaciju toga glagola.[3][4][5]
| Pogrešna konjugacija |
|---|
| Ja bi |
| Ti bi |
| On/ona/ono bi |
| Mi bi |
| Vi bi |
| Oni/one/ona bi |
| Ispravna konjugacija |
|---|
| Ja bih |
| Ti bi |
| On/ona/ono bi |
| Mi bismo |
| Vi biste |
| Oni/one/ona bi |
Kontaktirajte nas![uredi | uredi kôd]
U hrvatskom standardnom jeziku nije ispravno glagol kontaktirati koristiti s dopunom u akuzativu; treba ga rabiti s dopunom u instrumentalu.[6][7]
Netočno: Kontaktirajte nas za svoja korporativna ili privatna događanja.
Točno: Kontaktirajte s nama za svoja korporativna ili privatna događanja.
Na temu[uredi | uredi kôd]
Kad se u rečenici pojavi riječ "tema" i uz nju stoji glagol poput raspravljati ili imenica poput predavanje, potonji traže dopunu u lokativu, a ne u akuzativu, pa tako i primjeren prijedlog.[8][9][10]
Netočno: Raspravljao je na temu "briga za okoliš". Održao je predavanje na temu "Hrvatski jezik".
Točno: Raspravljao je o temi "briga za okoliš". Održao je predavanje o temi "Hrvatski jezik".
Pre teško, naj bolji...[uredi | uredi kôd]
Pre- i naj- prefiksi su (poimence za ekscesivni i superlativni oblik) koji se spajaju s pridjevom uz koji stoje i nikako se ne odvajaju od njega bjelinom.[11][12]
Netočno: Ako misliš da je Musorgski pre pijan na tim slikama, grdno se varaš. Chuck Norris naj jači je čovjek na svijetu.
Ako misliš da je Musorgski prepijan na tim slikama, grdno se varaš. Chuck Norris najjači je čovjek na svijetu.
Prijatelj od Karla[uredi | uredi kôd]
Izricanje pripadanja živomu posjedovatelju izrazom od + G nije u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika. Umjesto prijedložno-padežnoga izraza u genitivu treba upotrebljavati posvojni pridjev.[13][14][15]
Točno: Znam li ga? Naravno, pa to je Karlov prijatelj.
Srednjevjekovni, srednjeoceanski, srednješkolski, srednje-...[uredi | uredi kôd]
U pridjevima nastalim složeno-sufiksalnom tvorbom od pridjeva "srednji" i neke druge riječi sastavnice ne mogu biti povezane glasom "e", nego spojnikom "-o-". Dakle, oblici poput "srednjevjekovni", "srednješkolski", "srednjeoceanski" nisu ispravni i umjesto njih treba pisati "srednjovjekovni", "srednjoškolski" i "srednjooceanski" (prema srednji vijek, srednja škola, srednji ocean).[16][17][18]
Netočno: Srednjevjekovna plemena bila su pobožna.
Točno: Srednjovjekovna plemena bila su pobožna.
Svo[uredi | uredi kôd]
Zamjenički pridjev "sav" u srednjem rodu ne glasi "svo", nego "sve".[19][20]
Za + infinitiv[uredi | uredi kôd]
Konstrukcija poput za hodati je pogrešna; nastala je pod utjecajem njemačke jezične konstrukcije zu + infinitiv. Umjesto glagola u infinitivu valja se služiti (glagolskom) imenicom ili izbjeći prijedlog za.[21][22]
Točno: Ova žena ima tijelo za ljubljenje. Što ima za jelo? To je bilo strašno vidjeti.
Opaske autora[uredi | uredi kôd]
- ↑ Ovakva bi rečenica značila da je prijatelj nastao od Karla, odnosno da je njegovo tijelo sastavljeno od Karlovih atoma.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Opačić 2009., str. 77.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 66.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 40.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 76.
- ↑ Ham 2017., str. 95.
- ↑ Opačić 2009., str. 101.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 83.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 33.
- ↑ Pavešić 1971., str. 153.
- ↑ Vidović 1969., str. 117.
- ↑ Silić i Pranjković 2007., str. 139., 176.
- ↑ Barić 2005., str. 183., 368.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 32.
- ↑ Ham 2017., str. 58.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 131.
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 135.
- ↑ Jonke 1965., str. 288–289.
- ↑ Opačić 2009., str. 197.
- ↑ Opačić 2009., str. 203–204.
- ↑ Vidović 1969., str. 158.
- ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 34.
- ↑ Opačić 2009., str. 226.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Bakota, Lidija; Trtanj, Ivana. 2013. Jezikom (p)o jeziku: jezični priručnik za studente i zaposlenike fakulteta. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osijek. ISBN 978-953-6965-35-9
- Barić, Eugenija i dr. 2005. Hrvatska gramatika 4. izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40010-8
- Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
- Jonke, Ljudevit. 1965. Književni jezik u teoriji i praksi 2. prošireno izdanje izdanje. Znanje. Zagreb.
- Ham, Sanda. 2017. Školska gramatika hrvatskoga jezika 5. izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40045-0
- Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2
- Pavešić, Slavko. 1971. Jezični savjetnik s gramatikom. Matica hrvatska. Zagreb.
- Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta 2. izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40014-6CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- Vidović, Radovan. 1969. Kako ne valja – kako valja pisati. Matica hrvatska. Zagreb.