Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Prilozi)
 |
| Ova je stranica dio Neptuneova kutka za pravopis i ine finese |
| Pravopis i gramatika |
| Pravilna upotreba riječi |
| Finese |
U ovom se dijelu kutka za pravopis i ine finese nalaze prilozi koji se kadšto pogrešno upotrebljavaju u hrvatskom standardnom jeziku.
Prilozi[uredi | uredi kôd]
Gdje, kamo i kuda[uredi | uredi kôd]
Prilog gdje ima značenje statičnosti, tj. odnosi se na prostor na kojem se nešto nalazi. Prilog kamo odnosi se na odredište, tj. cilj prema kojemu se ide. Prilog kuda odnosi se na put kojim se prolazi ili smjer u kojem se ide.[1][2][3][4][5]
Netočno: Gdje ideš?
Točno: Gdje se nalaziš? (U školi.) Kamo ideš? (Idem kući.) Kuda se krećeš? (Krećem se cestom.)
Ovdje, ovamo, ovuda – Tu, tamo, tuda – Ondje, onamo, onuda[uredi | uredi kôd]
Ovdje, ovamo i ovuda prilozi su koji označavaju prostor u blizini govornika.
Tu, tamo i tuda prilozi su koji označavaju prostor u blizini sugovornika.
Ondje, onamo i onuda prilozi su koji označavaju prostor udaljen i od govornika i od sugovornika.[6]
| U blizini govornika |
|---|
| Gdje učiš? Ovdje učim. |
| Kamo da dođemo? Dođite ovamo. |
| Kuda su protrčali? Protrčali su ovuda. |
| U blizini sugovornika |
|---|
| Gdje su mi naočale? Tu su ti na nosu. |
| Kamo trebam poći? Pođite tamo. |
| Kuda se ne vozi? Tuda se ne vozi. |
| Udaljeno od govornika i sugovornika |
|---|
| Gdje su pronašli blago? Ondje su pronašli blago. |
| Kamo više ne odlaze? Onamo više ne odlaze. |
| Kuda idu izgubljene djevojke? Izgubljene djevojke idu onuda. |
Nedaleko[uredi | uredi kôd]
Prilog nedaleko nastao je od priloga daleko, tako da kao i ta izvorna riječ može stajati bez ikakve dopune ili imati dopunu s prijedlogom od. Bez tog prijedloga ne može se pojaviti ispred imenice.[7][8]
Netočno: Kuća se nalazi nedaleko parka.
Točno: Kuća se nalazi nedaleko. Kuća se nalazi nedaleko od parka.
Bilješke[uredi | uredi kôd]
- ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 60–61.
- ↑ Ham 2014., str. 48–49.
- ↑ Ham 2017., str. 105.
- ↑ Opačić 2009., str. 66.
- ↑ Težak i Babić 2003., str. 158.
- ↑ Opačić 2009., str. 150.
- ↑ Jonke 1965., str. 412–413.
- ↑ Opačić 2009., str. 131.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
- Ham, Sanda i dr. 2014. Hrvatski jezični savjeti. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40042-9
- Ham, Sanda. 2017. Školska gramatika hrvatskoga jezika 5. izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40045-0
- Jonke, Ljudevit. 1965. Književni jezik u teoriji i praksi 2. prošireno izdanje izdanje. Znanje. Zagreb.
- Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2
- Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 2003. Gramatika hrvatskoga jezika: Priručnik za osnovno jezično obrazovanje 13. popravljeno izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 953-0-40015-2CS1 održavanje: više imena: authors list (link)