Suradnik:Neptune, the Mystic/Kutak za pravopis i ine finese (Slično – različito)

Izvor: Wikipedija
Ova je stranica dio Neptuneova
kutka za pravopis i ine finese
Pravopis i gramatika

Glavna stranica
Opća pravila
Pogrešni izrazi
Pleonazmi

Pravilna upotreba riječi

Glagoli
Prilozi
Prijedlozi
Veznici

Finese

Slični izrazi različitih značenja

U ovom se dijelu kutka za pravopis i ine finese nalaze riječi i izrazi koji zbog određenih sličnosti u grafiji, govoru ili značenju predstavljaju problem govornicima hrvatskog jezika, odnosno ti ih govornici katkad brkaju i tako ih upotrebljavaju u pogrešnim kontekstima.

Slično – različito[uredi | uredi kôd]

Dobrodošli i dobro došli[uredi | uredi kôd]

Dobrodošli je pridjev, a dobro došli sveza priloga i glagolskog pridjeva radnog. Izrazom dobrodošli opisuje se nešto što je korisno u određenom trenutku, najčešće stoji uz kakvu imensku riječ i može se sklanjati (dobrodošle primjedbe, dobrodošlih primjedbi), dok se dobro došli često upotrebljava kao pozdrav kakvomu došljaku, ali može se odnositi i na nešto korisno ako stoji uz pomoćni glagol "biti", odnosno ako se tu svezu može rastaviti enklitikama; u tom se slučaju ne može sklanjati, nego samo sprezati (dobro su nam došli, dobro će nam doći).[1][2][3][4]

Netočno: Dobrodošao! Očekivao sam te! To su dobro došle primjedbe i hvala ti na njima.

Točno: Dobro došao! Očekivao sam te! To su dobrodošle primjedbe i hvala ti na njima. Dobro bi mi došao novac.

Kojeg i koji[uredi | uredi kôd]

Kojeg i koji akuzativi su zamjenice koji, ali se razlikuju u značenju. Naime, kojeg se u akuzativu upotrebljava za živa bića, a koji za neživa.[5][6][7][8][9][10]

Netočno: Evo ti papir kojeg sam ti ukrao. Ovo je čovjek koji sam nahranio.

Točno: Evo ti papir koji sam ti ukrao. Ovo je čovjek kojeg sam nahranio.

Ličiti i sličiti[uredi | uredi kôd]

Glagol sličiti znači podsjećati izgledom na nekoga ili nešto, nalikovati komu/čemu. Ličiti, pak, znači bojiti, premazivati bojom. K tome, glagol sličiti ne upotrebljava se s prijedlogom na, nego ima dopunu u dativu.[11][12][13][14]

Netočno: Petra liči na oca. Petra liči ocu.

Točno: Petra sliči ocu. Otac liči zidove.

Nesnošljiv i nesnosan[uredi | uredi kôd]

Pridjev nesnošljiv opisuje nekoga tko ne podnosi tuđe mišljenje, rasu, vjeru, nekoga tko nije tolerantan. Nesnosan, pak, opisuje nešto što je teško podnošljivo, neizdrživo.[15]

Netočno: Ove su vrućine nesnošljive.[op. a. 1]

Točno: Ove su vrućine nesnosne.

Okus i ukus[uredi | uredi kôd]

Okus je imenica koja označava osjećaj koji neko jelo ili piće ostavlja u ustima odnosno osjetilo kojim percipiramo taj osjećaj. Ukus je imenica koja označava estetsko mjerilo, sposobnost razlikovanja ružnog i lijepog.[16][17][18]

Netočno: Moja žena ima dobar okus.[op. a. 2] Ovo je jelo kisela ukusa.

Točno: Moja žena ima dobar ukus. Ovo je jelo kisela okusa.

Slijedeći i sljedeći[uredi | uredi kôd]

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji glagola slijediti, a sljedeći je pridjev. Prvi pojam označava da netko slijedi nekoga ili nešto i nije sklonjiv, dok drugi pojam znači idući, onaj koji je na redu, i sklonjiv je (sljedeći čovjek, sljedećeg čovjeka).[19][20][21][22][23]

Netočno: Neka uđe onaj koji je slijedeći na redu. Sljedeći Marka, naletio sam na čudne tragove.

Točno: Neka uđe onaj koji je sljedeći na redu. Slijedeći Marka, naletio sam na čudne tragove.

Štovati i poštovati[uredi | uredi kôd]

Štovati je glagol koji se uglavnom upotrebljava u vjerskom smislu, kad se odaje počast i divi kakvomu bogu, svecima i slično, a poštovati je glagol koji se upotrebljava mahom u drugim oblicima diskursa, primjerice tijekom obraćanja kakvomu autoritetu.[24][25][26][27]

Netočno: Štovani profesore! Bilježim se sa štovanjem.

Točno: Poštovani profesore! Bilježim se s poštovanjem. Svi mi štujemo Boga.

Tkogod i tko god[uredi | uredi kôd]

Tkogod je neodređena zamjenica koja znači "netko", a "tko god" je izraz koji znači "bilo tko, svatko tko". Jednako se razlikuju i štogod i što god.[28][29][30][31]

Netočno: Tkogod dođe, dobro je došao. Rekao sam to komu god.

Točno: Tko god dođe, dobro je došao. Rekao sam to komugod.

Zagrizen i zagrižen[uredi | uredi kôd]

Zagrizen je glagolski pridjev trpni od glagola "zagristi" i označava nešto što je zahvaćeno zubima. Zagrižen je, s druge strane, pridjev koji opisuje zadrtu, tvrdoglavu osobu.[32]

Netočno: Tko je ostavio zagriženu jabuku na stolu? Baš je zagrizen ljubitelj nogometa.

Točno: Tko je ostavio zagrizenu jabuku na stolu? Baš je zagrižen ljubitelj nogometa.

Zahvaljujem i zahvaljujem se[uredi | uredi kôd]

Zahvaliti znači reći komu hvala, dok zahvaliti se znači pristojno odbiti.[33][34][35][36][37][38]

Netočno: Zahvaljujemo se svim gostima u studiju.

Točno: Zahvaljujemo svim gostima u studiju. Zahvaljujem se na ponudi.

Zaspim i zaspem[uredi | uredi kôd]

Iako u infinitivnom obliku glagoli zaspati (usnuti) i zasuti (zatrpati što nečim sipkim) ne predstavljaju kamen smutnje, do problema dolazi kad se pojave u prezentu. Niže se nalazi tablica koja prikazuje ispravnu konjugaciju tih glagola.[39][40][41]

Zaspati
Ja zaspim
Ti zaspiš
On/ona/ono zaspi
Mi zaspimo
Vi zaspite
Oni/one/ona zaspe
Zasuti
Ja zaspem
Ti zaspeš
On/ona/ono zaspe
Mi zaspemo
Vi zaspete
Oni/one/ona zaspu

Opaske autora[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Ovakva bi rečenica značila da vrućine zbog kakvih sumnjivih stavova pogađaju ljude na temelju rase, vjere, stava o Istanbulskoj konvenciji... A svi znamo da to ipak nije slučaj, vrućine svakoga mrze jednako
  2. ↑ Ovakva bi rečenica značila da suprug smatra da je njegova žena ukusna s gastronomskog gledišta. To možda može biti i istina (), ali s obzirom na to da se ta fraza u tom kontekstu najčešće rabi u drugom značenju, valja biti vrlo pažljiv.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 48.
  2. ↑ Hudeček 2011., str. 158.
  3. ↑ Jozić 2013., str. 141.
  4. ↑ Opačić 2009., str. 51.
  5. ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 90.
  6. ↑ Ham 2017., str. 75.
  7. ↑ Hudeček 2011., str. 104.
  8. ↑ Matković 2006., str. 93.
  9. ↑ Opačić 2009., str. 97–98.
  10. ↑ Vidović 1969., str. 105–106.
  11. ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 79.
  12. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 89.
  13. ↑ Ham 2014., str. 86.
  14. ↑ Opačić 2009., str. 192.
  15. ↑ Opačić 2009., str. 133.
  16. ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 78.
  17. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 104.
  18. ↑ Opačić 2009., str. 216.
  19. ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 80.
  20. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 132.
  21. ↑ Ham 2014., str. 132.
  22. ↑ Jozić 2013., str. 138.
  23. ↑ Opačić 2009., str. 192–193.
  24. ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 85.
  25. ↑ Ham 2014., str. 146.
  26. ↑ Hudeček 2011., str. 234.
  27. ↑ Opačić 2009., str. 206.
  28. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 144.
  29. ↑ Ham 2017., str. 76.
  30. ↑ Jonke 1965., str. 345.
  31. ↑ Opačić 2009., str. 206, 210.
  32. ↑ Opačić 2009., str. 228–229.
  33. ↑ Bakota i Trtanj 2013., str. 84.
  34. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 158.
  35. ↑ Ham 2014., str. 168.
  36. ↑ Matković 2006., str. 234.
  37. ↑ Opačić 2009., str. 229.
  38. ↑ Pavešić 1971., str. 317.
  39. ↑ Blagus Bartolec 2016., str. 159.
  40. ↑ Matković 2006., str. 235.
  41. ↑ Opačić 2009., str. 231.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Bakota, Lidija; Trtanj, Ivana. 2013. Jezikom (p)o jeziku: jezični priručnik za studente i zaposlenike fakulteta. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osijek. ISBN 978-953-6965-35-9
  • Blagus Bartolec, Goranka i dr. 2016. 555 jezičnih savjeta. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-56-7
  • Ham, Sanda i dr. 2014. Hrvatski jezični savjeti. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40042-9
  • Ham, Sanda. 2017. Školska gramatika hrvatskoga jezika 5. izdanje izdanje. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40045-0
  • Hudeček, Lana i dr. 2011. Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska: hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji. Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.. Zagreb. ISBN 978-953-55515-1-5
  • Jonke, Ljudevit. 1965. Književni jezik u teoriji i praksi 2. prošireno izdanje izdanje. Znanje. Zagreb.
  • Jozić, Željko i dr. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. ISBN 978-953-7967-04-8
  • Matković, Maja. 2006. Jezični savjetnik – iz prakse za praksu. Škorpion. Zagreb. ISBN 953-6405-84-9
  • Opačić, Nives. 2009. Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude. Novi liber. Zagreb. ISBN 978-953-6045-82-2
  • Pavešić, Slavko. 1971. Jezični savjetnik s gramatikom. Matica hrvatska. Zagreb.
  • Vidović, Radovan. 1969. Kako ne valja – kako valja pisati. Matica hrvatska. Zagreb.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Neptune,_the_Mystic/Kutak_za_pravopis_i_ine_finese_(Slično_–_različito)&oldid=5885986"