Tahir Alagić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Tahir Alagić
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 13. listopada 1898.
Mjesto rođenja Sanski Most, Bosna i Hercegovina
Datum smrti kolovoz 1948.
Mjesto smrti Zagreb, Hrvatska
Nacionalnost Hrvat
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1941. - 1945.
Čin Bojnik.png Bojnik
Ratovi Drugi svjetski rat
Vojska Flag of Independent State of Croatia.svg Domobranstvo
Flag of Germany (1935–1945).svg Wehrmacht
Rod vojske Kopnena vojska
Jedinice 369. pojačana pješačka pukovnija
Odlikovanja Velika srebrna kolajna poglavnika Ante Pavelića za hrabrost
Željezni križ 1. stupnja

Tahir Alagić (Sanski Most, 13. listopada 1898. - Zagreb, kolovoz 1948.), bio je hrvatski časnik.

Životopis[uredi VE | uredi]

Tahir Alagić rođen je u Sanskom Mostu, 1898. godine, u Austro-Ugarskoj. Bio je časnik Nezavisne Države Hrvatske, kasnije mobiliziran na Istočno bojište gdje je bio časnik 369. pojačane pješačke pukovnije.[1] Prima brojna odličja. Pred kraj Drugoga svjetskog rata, povlači svoje trupe i odlazi u emigraciju. U akciji pod vodstvom Božidara Kavrana sa šesnaestom skupinom 4. lipnja 1948. godine upada u Jugoslaviju i istoga dana pada u Udbinu zamku te biva uhićen.[2] Svrha akcije bila je dizanje ustanka na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja nezavisne Hrvatske u granicama NDH s cjelokupnom Dalmacijom i Istrom, te Baranjom. Akcija je bila poznata pod nazivom Deseti travanj. Alagić je bio suđen zajedno s 92 svoja suborca. Suđenja su bila pred Vrhovnim sudom NR Hrvatske u Zagrebu, sa stankama, od 10. do 27. kolovoza, 28. kolovoza, 30. kolovoza, 1. rujna i 3. rujna 1948. godine. 1[2] Osuđen je na smrt strijeljanjem, trajni gubitak svih građanskih prava i konfiskaciju cjelokupne imovine,[2] a pogubljen je u kolovozu 1948. godine.

Odličja[uredi VE | uredi]

Hrvatska odličja[uredi VE | uredi]

Njemačka odličja[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 Istodobno je Okružni sud u Bjelovaru 12. kolovoza 1948. godine sudio pomagačima u prebacivanju ustaških emigranata u Jugoslaviju a većina njih bila je iz Prekodravlja i presude su izrečene istoga dana.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 369. pješačka pukovnija, vojska.net, preuzeto 28. siječnja 2011.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Zvonimir Despot, Plan Deseti travanj i(li) Operacija Gvardijan, Večernji list, 17. veljače 2012., preuzeto 14. prosinca 2012.