Termika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Oblaci kumulusi (A) se često nalaze na vrhovima termika.
Ako se vlažni zrak uzdigao dovoljno visoko, može doći do njegova zasićenja vodenom parom, kondenzacije i nastanka kumulusa.

Termika (prema grč. ϑερμός: topao, vruć) je atmosfersko okomito uzlazno strujanje vlažnog i toplog zraka koje nastaje kada se zrak uz Zemljinu površinu zagrije i postane rjeđi i lakši od zraka iznad te ga potiskuje prema gore sila uzgona (konvekcija). Kako se tijekom dana tlo zagrijava i povećava razlika između temperatura nižih i viših slojeva zraka tako se povećavaju visina i širina termike i ubrzava uzlazno strujanje zraka. Topla struja zraka u višim se slojevima hladi, širi, atmosferski tlak pada, uzgon se smanjuje i strujanje se usporava. S vanjske strane stupa uzlaznoga strujanja spušta se hladni zrak.

U srednjim zemljopisnim širinama za sunčanih dana proljeća i ljeta termike dostižu visine 3 kilometra i više. Ako se vlažni zrak uzdigao dovoljno visoko, može doći do njegova zasićenja vodenom parom, kondenzacije i nastanka kumulusa. Kumulusi se često nalaze na vrhovima termika. Daljnje uzdizanje zraka i oblikovanje oblaka omogućava kondenzacijom oslobođena latentna toplina vode. Ako je vlažnost zraka jako velika i atmosfera nestabilna, to jest ako je razlika između temperatura slojeva atmosfere znatno veća nego u standardnoj atmosferi, iznad termike može nastati kumulonimbus.

Termike služe pticama (na primjer roda i bjeloglavi sup) i letjelicama (na primjer zrakoplovna jedrilica, zmaj i parajedrilica) za uzdizanje. [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. termika, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.