Atmosferski tlak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dnevni tijek promjena tlaka zraka u sjevernoj Njemačkoj (crnom bojom)
Koliki je tlak na 1 cm2 površine, to jest atmosferski tlak, pokazao je talijanski fizičar Torricelli početkom 17. stoljeća svojim pokusom koji je izveo sa živom.

Atmosferski tlak je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere. U većini slučajeva atmosferski tlak se uzima jednak hidrostatskom tlaku koji uzrokuje Zemljina atmosfera koja se nalazi u stupcu iznad točke mjerenja. Područja nižeg tlaka imaju manju masu atmosfere iznad sebe, a područja s većim tlakom imaju veću. Sukladno tomu porastom nadmorske visine, smanjuje se stupac atmosfere poviše, i atmosferski tlak sukladno tome opada. Na morskoj razini atmosferski tlak je najveći, te je tim tlakom definiran tlak od jedne atmosfere. Tlak zraka nije u svako doba isti na jednom mjestu Zemlje. On nije jednak ni na dva mjesta koja se razlikuju u nadmorskoj visini. Tlak opada s visinom, a osim toga mijenja se s promjenom količine vlage u zraku. Vlaga je naime lakša od zraka, pa što je ima više u zraku, to će zrak biti lakši, a zbog toga je i tlak manji. [1]

Zrak vrši na svaku plohu neki atmosferski tlak. Taj je tlak to manji što se više dižemo uvis, jer se time smanjuje sloj zraka koji vrši pritisak. Koliki je tlak na 1 cm2 površine, to jest atmosferski tlak, pokazao je talijanski fizičar Torricelli početkom 17. stoljeća svojim pokusom koji je izveo sa živom. On je uzeo cijev, dugu 1 metar i napunio je živom do ruba. Zatim ju je začepio prstom, okrenuo i stavio okomito u posudu sa živom. Živa nije ostala do vrha u cijevi, ali nije ni sva iscurila. Prostor iznad žive je prazan prostor, a zove se Torricellijev vakuum. U stvari to nije potpuno prazan prostor jer se u njemu nalaze živine pare. Živa nije posve iscurila jer je u cijevi drži vanjski tlak. Ako je visina stupca žive 750 mm, onda isto toliki atmosferski tlak mora držati ravnotežu težini toga stupca. Kako je gustoća žive 13 534 kg/m3, to stupac žive od 0,75 m presjeka 1 cm2 (0,000 1 m2) ima težinu, odnosno stvara tlak:

p = ρ ∙ g ∙ h = 0,75 m 9,81 m/s2 13 534 kg/m3 = 99 576 N/m2 ≈ 1 bar

Kako zrak tlači približno od 1 bar, to na primjer na površinu stola od 1 m2 vrši pritisak od oko 10 000 kg ili 10 tona. Da se stol ne smrvi, uzrok je u tome što postoji tlak i odozdo na ploču stola jer se tlak u plinovima širi na sve strane. (aerostatski tlak u zraku djeluje jednako kao i hidrostatski tlak u vodi). Površina čovječjeg tijela iznosi oko 1,5 m2, pa je atmosferski pritisak na tu površinu oko 150 000 kg ili 15 tona. Taj pritisak ne može zdrobiti čovjeka jer je unutarnji tlak jednako toliki koliki i vanjski atmosferski tlak.

Standardni atmosferski tlak[uredi VE | uredi]

Standardni atmosferski tlak se definira kao srednji tlak na morskoj razini i on iznosi jednu standardnu atmosferu (simbol:atm). Standardna atmosfera je jednaka 101 325 Paskala, ili 760 mm Hg. U Anglosaksonskim mjerama jedna atmosfera je jednaka 29,92 in Hg ili 14,7 psi.

Jedna atmosfera odgovara stupcu vode od 10,3 m, što je ujedno najveća teoretska usisna visina sisaljki.

Od 1999. dogovoreno je da se standardna atmosfera definira na točno 100 000 Pa ili 750,01 mm Hg.

Srednji tlak na razini mora[uredi VE | uredi]

15 godišnji srednji tlak na razini mora za lipanj, srpanj i kolovoz - gore, te za prosinac, siječanj i veljaču - dolje.

Srednji tlak na razini mora je tlak na razini mora ili ,ako je mjeren na nekoj nadmorskoj visini, pretvoren u tlak na morskoj razini podrazumjevajući da se radi o izotermičnom sloju na području mjerenja.

To je tlak koji se uobičajeno daje u prognozi vremena na radiju, televiziji i drugim medijima. Kućni barometri su podešeni da mjere tlak pretvoren u tlak na nivou mora, a ne stvarni lokalni atmosferski tlak.

Usklađivanje tlaka na morsku razinu znači da je područje izražavanja vrijednosti jednako posvuda, te da vrijednosti neće varirati ovisno o području mjerenja. To omogućuje jednostavniju usporedbu izmjerenih vrijednosti.

Usklađivanje tlaka pomoću visinomjera u zrakoplovstvu je još jedan primjer. Podešenja visinomjera može biti izvedeno na dva načina:

- podešenje tako da visinomjer očitava vrijednost apsolutne nadmorske visine piste (engleska kratica QNH)
- podešenje tako da visinomjer očitava vrijednost nadmorske vrijednosti piste kao početnu ili nultu (engleska kratica QFE)

Najveći atmosferski tlak, pretvoren u tlak na morskoj razini je izmjeren u Sibiru, te iznosi 1032,0 mbar. Najniži tlakovi se mjere u središtima tropskih oluja (hurrican-a, taifun-a).

Promjene tlaka po visini[uredi VE | uredi]

Ova boca je zatvorena na visini oko 2 000 metara nad morem , a zatim donesena na morsku razinu. Tlak zraka ju je spljoštio.

Atmosferski tlak se mjenja počevši od razine mora pa sve do mezosfere. Iako se atmosferski tlak mijenja ovisno o vremenu, NASA je izračunala srednje vrijednosti atmosferskog tlaka na Zemlji, za cijelu godinu. Sljedeća tablica prikazuje na kojim visinama se može naći pojedini atmosferski tlak.

dio 1 atm prosječna visina
(m) (stopa)
1 0 0
1/2 5.486 18.000
1/3 8.376 27.480
1/10 16.132 52.926
1/100 30.901 101.381
1/1000 48.467 159.013
1/10000 69.464 227.899
1/100000 96.282 283.076

Izračun promjene atmosferskog tlaka s promjenom nadmorske visine[uredi VE | uredi]

Postoje dva načina izračunavanja atmosferskoga tlaka na različitim visinama ispod 86 km . Prva formula se upotrebljava kada standardni pad temperature nije jednak nuli, a druga formula kada je jednak nuli.


Prva formula:

{p}=p_b \cdot \left[\frac{T_b}{T_b + L_b\cdot(h-h_b)}\right]^\frac{g_0 \cdot M}{R^* \cdot L_b}

Druga formula:

{p}=p_b \cdot \exp \left[\frac{-g_0 \cdot M \cdot (h-h_b)}{R^* \cdot T_b}\right]

gdje su:

p = statički tlak (paskala)
T = termodinamička temperatura (kelvina)
L = stopa opadanja termodinamičke temperature (kelvina po metru)
h = nadmorska visina (metara)
R^* = opća plinska konstanta: 8,31432×10³ N·m / (kmol·K)
g_0 = gravitacijsko ubrzanje (9,80665 m/s²)
M = molarna masa zraka na Zemlji (28,9644 g/mol)


Vrijednost indeksa b je od 0 do 6, prema sedam nivoa atmosfere, kao što je prikazano na donjoj tablici. Kod tih izraza g0, M i R* su jednoznačne, a P, L, T, i h promjenjive veličine.

Indeks b Nadmorska visina h2 Statički tlak p2 Standardna temperatura
T2(K)
Standardna temperatura
T2(°C)
Stopa opadanja standardne temperature
(m) (stopa) (paskala) (inHg) (Lb/m) (K/ft)
0 0 0 101325 29,92126 288,15 15 -0,0065 -0,0019812
1 11.000 36.089 22632,1 6,683245 216,65 -56,5 0,0 0,0
2 20.000 65.617 5474,89 1,616734 216,65 -56,5 0,001 0,0003048
3 32.000 104.987 868,019 0,2563258 228,65 -44,5 0,0028 0,00085344
4 47.000 154.199 110,906 0,0327506 270,65 -2,5 0,0 0,0
5 51.000 167.323 66,9389 0,01976704 270,65 -2,5 -0,0028 -0,00085344
6 71.000 232.940 3,95642 0,00116833 214,65 -58,5 -0,002 -0,0006096

Primjer izračuna:[uredi VE | uredi]

Treba odrediti atmosferski tlak p na visini h =30 000 m.

Prvo uzimamo u obzir da je po gornjoj tablici 30 000 u dijelu između h2 =20000 m i h2 =32 000 m, te stoga indeks b poprima vrijednost 2. Također, stopa opadanja standardne temperature nije jednaka nuli, te treba primijeniti prvu jednadžbu.

{p}=p_2 \cdot \left[\frac{T_2}{T_2 + L_b\cdot(h-h_2)}\right]^\frac{g_0 \cdot M}{R^* \cdot L_2}

ili

{p}=5474,89 \cdot \left[\frac{216,65}{216,65 + 0,001\cdot(30000-20000)}\right]^\frac{9,80665  \cdot 28,9644}{8314,32 \cdot 0,001}
{p}=5474,89 \cdot \left[\frac{216,65}{226,65}\right]^{34,163195}
{p}=5474,89 \cdot 0,214044
{p}\ = 1171,867 paskala na 30 000 metara

Lokalne promjene atmosferskog tlaka[uredi VE | uredi]

Uragan Wilma 19. listopada 2005. – 88,2 kPa u centru

Atmosferski tlak se znatno mijenja na Zemlji, a te promjene su vrlo bitne u proučavanju vremena i klime.

Najveći zabilježeni atmosferski tlak na Zemlji od 108,6 kPa (1086 mbar ili 32,06 palaca žive), dogodio se u Mongoliji, u mjestu Tosontsengel, Khövsgöl 19. prosinca 2001.

Najniži zabilježeni tlak (koji nije vezan uz pojavu tornada), od 87,0 kPa (870 mbar ili 25,69 palaca žive), dogodio se u zapadnom dijelu Tihog oceana tijekom uragana Tipa 12. listopada 1979.. Za Atlanski ocean ta je vrijednost 88,2 kPa (882 mbar ili 26,04 palaca žive) izmjerena tijekom uragana Wilme 19. listopada 2005.

Atmosferski tlak pokazuje dva put dnevnu promjenu uzrokovanu globalnim atmosferskim promjenama. Ovaj efekt je najprimjetniji u tropskom pojasu, s promjenama od nekoliko hPa, dok je u polarnim područjima skoro 0. Grafikon na početku stranice prikazuje ove promjene u sjevernoj Europi.

Vezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Atmosferski tlak.
  • Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.