Usjevna raž

Izvor: Wikipedija
Usjevna raž
Illustration Secale cereale0.jpg
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Poales
Porodica: Poaceae
Potporodica: Pooideae
Tribus: Triticeae
Podtribus: Hordeinae
Rod: Secale
Vrsta: S. cereale
Dvojno ime
Secale cereale
M.Bieb.
Baze podataka

FCD

Secale cereale

Usjevna raž (obična raž, lat. Secale cereale) je jednogodišnja biljna vrsta iz porodice trava (Poaceae, Gramineae). Samooplodna je biljka dugog dana.[1]

Osobine[uredi | uredi kôd]

Klasići sastavljeni od 2, rjeđe 3 ili 4 cvijeta, skupljeni su u skupni klas; 5 do 9 mm dug plod, pšeno, koji je sivožućkaste ili zelenkaste boje. Diploidna raž (2n = 14) ima sitnije zrno, a tetraploidna (2n = 28) krupnije. Obje te raži imaju ozimu i jaru formu, no više se uzgaja ozima (80 do 90%).

Zrno raži prosječno sadrži:

  • 80,5 do 84,4% ugljikohidrata,
  • 11,8 do 14,6% bjelančevina,
  • 1,9 do 3% masti,
  • 2,2% vlakana
  • 1,8 do 2% pepela u suhoj tvari.

Raž sadrži dosta proteina te vitamina A, E i B.

Smatra se da neki njezini ekstrakti imaju antialergijsko djelovanje, što nije znanstveno dokazano.

Uzgajanje[uredi | uredi kôd]

Uspijeva do 69,5°sjeverne širine. Strna je žitarica, za koju se smatra da se počela uzgajati oko 1500. pr. Kr. na području današnje Turske. Od tada se proširila u okolna područja.
Najviše se uzgaja u planinskim i brdskim područjima. U nizinama se sije krajem rujna i početkom listopada, a u brdima početkom rujna. Izboji su pri nicanju crvenkasto-ljubičasti.

Njena upotreba u prehrambenoj industriji seže od proizvodnje brašna pa do piva i viskija.

Godine 2005. raž je u svijetu bila zasijana na 6 598 185 ha.
Kao žitarica se najviše uzgaja u sjevernoj Europi.
Najveći su proizvođači raži Rusija (1 900 000ha), Poljska (1 410 248), Ukrajina (610 000ha), Bjelorusija (580 000ha) i Njemačka (555 000 ha).
U Hrvatskoj se raž uzgaja na približno 2000 ha.[1]

Upotreba[uredi | uredi kôd]

Uzgaja se kao krmna kultura te u industriji octa.

Raž većinom služi za priređivanje vrlo ukusna, probavljiva i dugo svježega kruha, koji sadrži manje škroba pa je pogodan za prehranu dijabetičara. Koristi se i za stočnu hranu u obliku zrna (brašno, posije), te kao zelena stočna hrana u smjesi s grahoricom ili graškom.

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 9 (Pri-Sk), str. 234. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2007.g. ISBN 953-6036-39-4 nevaljani ISBN

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgZajednički poslužitelj ima stranicu o temi Raž
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o taksonu Raž