Velika župa Vrhbosna

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Upravna podjela NDH

Velika župa Vrhbosna bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH. Sjedište joj je bilo u Sarajevu, a djelovala je od 21. lipnja 1941. do 8. svibnja 1945. Građansku upravu u župi vodio je veliki župan kao pouzdanik vlade imenovan od strane poglavnika. Za župana Velike župe Vrhbosne postavljen je dr. Ismet-beg Gavran Kapetanović.[1] Uvođenjem redovne državne uprave prvi veliki župan postao je prvak Muslimanske organizacije iz Žepča i stari disident JMO-a prije 1929. Derviš Omerović. Od studenoga 1943. do studenoga 1944. veliki župan bio je Muhamed Kulenović.[2]

Velika župa Vrhbosna obuhvaćala je područje kotarskih oblasti:[3]

  • Čajniče
  • Foča
  • Rogatica
  • Sarajevo
  • Srebrenica (do 5. srpnja 1944., od tad u v. župi Usori-Solima)
  • Višegrad
  • Vlasenica (do 5. srpnja 1944., od tad u v. župi Usori-Solima)
  • Fojnica (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Lašvi-Glažu)
  • Visoko (od 5. srpnja 1944., dotad u v. župi Lašvi-Glažu)
  • kotarska ispostava Prača (Trnovo) (prestala poslovati 28. prosinca 1943.)
  • kotarska ispostava Goražde,
  • kotarska ispostava Kalinovik,

i grad Sarajevo.

Preustrojem velikih župa u NDH Zakonskom odredbom o velikim župama od 5. srpnja 1944. priključeni su kotari Fojnica i Visoko iz ukinute v. župe Lašve-Glaža, a kotari Srebrenica i Vlasenica priključeni su v. župi Usori-Solima.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Objavljeno 30. ožujka 2010., pristupljeno (23. ožujka 2014.)
  2. Hrvatsko-bošnjački savez Životopisi: Muhamed Kulenović (pristupljeno 11. svibnja 2017.)
  3. 3,0 3,1 Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219, 222