Rogatica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rogatica
BH municipality location Rogatica.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Rogatica
Načelnik Milorad Jagodić (SNSD)
Površina 646 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

21.978 (1991.)
?/km²
Pošta

Rogatica je grad i općina u jugoistočnoj Bosni, u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Rogatica se nalazi u južnom djelu istočne Bosne. Smještena je u kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a s istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prače. S istoka Rogatici gravitira područje koje se prostore do rijeke Žepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac.

Rogatičku kotlinu presjeca rijeka Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. istočno od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu ona prima dva potoka Toplik i Gračanicu.

Ovaj kraj je pretežno srednjeplaninski. Od čitave površine rogatičke općine, koja zaprema 66.437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište s visinom između 800 i 1900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najveće Devetak, Sjemeć, Tmor, Bokšanica i dr.

Središnja godišnja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu srpnju dostiže 35 °C, a minimalna u siječnju do -28 °C. Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.

Susjedne općine Rogatici su: Goražde, Rudo, Višegrad, Srebrenica, Vlasenica, Han Pijesak, Sokolac i Pale.

Sve do rata u BiH, područje općine Rogatica zauzimalo je površinu 664,37 km četvorna.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Rogatica

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, raspoređenih u 119 naselja.

Stanovništvo općine Rogatica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 13.209 (60,10%) 14.020 (58,97%) 15.096 (59,19%)
Srbi 8.391 (38,17%) 8.877 (37,34%) 10.208 (40,02%)
Hrvati 19 (0,08%) 32 (0,13%) 45 (0,17%)
Jugoslaveni 186 (0,84%) 724 (3,04%) 62 (0,24%)
ostali i nepoznato 173 (0,78%) 118 (0,49%) 90 (0,35%)
ukupno 21.978 23.771 25.501

Rogatica (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Rogatica
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.681 (63,71%) 3.855 (59,34%) 3.172 (66,19%)
Srbi 2.971 (33,32%) 1.998 (30,75%) 1.524 (31,80%)
Hrvati 16 (0,17%) 21 (0,32%) 25 (0,52%)
Jugoslaveni 140 (1,57%) 584 (8,99%) 41 (0,85%)
ostali i nepoznato 108 (1,21%) 38 (0,58%) 30 (0,62%)
ukupno 8.916 6.496 4.792

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Agarovići, Babljak, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezje, Bulozi, Burati, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Drobnići, Dub, Dumanjići, Đedovići, Ferizovići, Gazije, Godomilje, Golubovići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići, Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Mahala, Maravići, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Pijevčići, Planje, Pljesko, Plješevica, Podgaj, Pokrivenik, Pribošijevići, Pripečak, Prosječeno, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Trnovo, Varošište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići i Živaljevina.

Na području općine Rogatica po popisu iz 1961. godine živjelo je 25.649 stanovnika, u kojima su većinu činili Srbi ili Muslimani, a Hrvati u dva sela: Kozardama i Lubardićima.

Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika raspoređenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.

Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto bošnjačkih sela, 31 čisto srpska sela i da je bilo 59 mješovitih sela od tog broja 40 s bošnjačkom većinom i 19 sa srpskom većinom.

Tablica 1 - nacionalna struktura na području općine Rogatica po popisu iz 1991.

Bošnjaci 13.209 60,10 %
Srbi 8.391 38,17 %
Hrvati 19 0,08 %
Jugoslaveni 186 0,84 %
Ostali 173 0,81 %
Ukupno 21.978 100 %


Tablica 2 - nacionalna struktura na području grada Rogatica po popisu iz 1991.

Bošnjaci 5.681 63,72 % %
Srbi 2.971 33,32 %
Hrvati 16 0,17 %
Jugoslaveni 140 1,57 %
Ostali 108 1,22 %
Ukupno 8.916 100 %


Tablica 3 – vlasništvo nad zemljišnim površinama općine Rogatica

Državno vlasništvo 74,7 %
Zadružna svojina 1,2 %
U svojini Bošnjaka 14,45 %
U svojini Srba 9,20 %


U popisni list za popis 1991. prvi put je unesena oznaka "bosanski jezik". Da govore bosanskim jezikom izjasnilo se 55,66 % stanovništva, a da govori "srpski jezik" izjasnilo se 43 % stanovnika općine Rogatica.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Rana povijest[uredi VE | uredi]

Do dolaska Slavena na području Rogatice živjeli su Iliri, Rimljani i Avari. Spomenici iz pretpovijesnog doba, gradine i gomile govore da najstarija ljudska naselja u rogatičkom kraju datiraju mnogo prije Kristove ere. Najstarije naselje iz tog vremena nalazilo se na Gradcu, brijegu pored same Rakitnice. Na prostoru između Strmog Lunja i Rakitnice, na kojemu se nalazi sjeverni dio grada, postojalo je naselje obilježja rimske civilizacije, Risinium[1]. Slaveni se u ove krajeve doseljavaju u prvoj polovici 7. stoljeća. Dolina u kojoj je Rogatica okružuju planine Lunj, Plješivica, Tmor i Semeć-planina.[1]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Rogatica je u srednjem vijeku bila gusto naseljena, sudeći po broju nekropola s nadgrobnim spomenicima (88 lokaliteta s 2628 stećaka). U dokumentima dubrovačkog arhiva (Monumenta Ragusina), ime Rogatica se prvi put spominje iz 1425. godine. Iz raznih dokumenata se također zna da je Rogatica bila centar bogatog stočarskog kraja u 14. stoljeću. Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka Kotromanića (1353.-1391.) Rogatica je bila vezana za utvrdu Borač i za njegove feudalne gospodare Radenoviće odn. Pavloviće koji su vladali istočnom Bosnom. Borač je bio značajno političko, gospodarsko i kulturno sjedište u kome su Pavlovići izdavali povelje, primali strane izaslanike i imali stalne družine glumaca i glazbenika. Grad u kojemu su bile dvorove vlastele leži iznad lijeve obale Prače u današnjem selu Varošištu. Turci su Borač zauzeli 1466. godine, a zatim ga napustili pet godina kasnije. Pored ostataka grada u selu Varošište nalazi se lijepa nekropola stećaka kao i temelji crkve u predgrađu. Stećci su vjerojatno grobovi Petra i Radoslava Pavlovića, nasljednika dvora koji su pali u borbi protiv Turaka 1420. godine.

Osmansko doba[uredi VE | uredi]

Rogatica se spominje u pisanim dokumentima početkom 15. stoljeća, a krajem 15. stoljeća umjesto imena Rogatica bilježi se ime Čelebi-Pazar.[1] To ime je Rogatica dobio po Mehmedu Čelebiji sinu Isa-begovom. Čelebi na turskom znači “gospodski - plemenit".

Mahale su se obično u to doba formirale oko džamija pa tako imamo prve mahale u Rogatici i to: Sinan vojvodinu mahalu, Oruč-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je još zvali. Početkom 16. stoljeća Čelebi Pazar dobiva prvo javno kupatilo s toplom i hladnom vodom - hamam. Izgrađen je vodovod, kojim je dio čaršije dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija muslimani su uzimali abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode.

Već 1528. godine Rogatica ima čaršiju koju čine: obrtničke radnje, trgovačke radnje, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicijski način. Bilo je trgovačkih radnja i na dvije etaže.

Rogatička čaršija bila je koncentrirana u jednoj ulici s dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legator Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom stoljeću spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i dijelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju ugostitelji i obrtnici kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, aščije, pekari, brijači, abadžije i dr. U 16. stoljeću sagrađeno je nekoliko džamija:

Tekijska, Oručagina, Arnaudija, Careva džamija, Sudžaudinova ili Čaršijska džamija, Serhadija i druge. U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom razdoblju osmanske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijentalnu varoš i postala sjedište kadiluka.

U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, spomenimo samo tri velika vezira: Sinan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić, Mehmed-paša Sokolović. Trebalo bi dosta prostora da se spomenu sve kadije i muftije , vojskovođe, begovi, ajani i drugi učeni i značajni ljudi koje je iznjedrila Rogatica i njegova okolica.

Pretkraj osmanske vlasti u Rogatici su bile 290 muslimanske i 3 pravoslavne kuće, s ukupno 2100 stanovnika. Imala je Hunkjar-džamiju i džamiju sultana Bajazita. U cijelom rogatačkom kotaru bilo je 2600 muslimanskih i 2400 pravoslavnih kuća i nije bilo katolika. Upravno je bio podijeljen na 12 općina ("džemata"). Rogatica je bila pazarno mjesto zbog prostrane čaršije i 60-ak dućana. Važnosti Rogatice davalo je nekad obližnje selo Praća koje je od nekadašnje veličine, skoro kao Sarajevo, spala na 15 kuća. Prema predaji depopulirala je zbog kuge. 1244. spominje se Praća kao biskupska, Pracha Byscupnia. U blizini je selo Brankovići za koje postoji predaja da su od Vuka Brankovića.[1]

Austro-ugarsko doba[uredi VE | uredi]

U toku austro-ugarske vladavine, počev od 1878. godine, mijenja se struktura stanovništva u Rogatici. Prvo se doseljava nekoliko židovskih obitelji i trgovaca drugih nacionalnosti, austro-ugarskih časnika i činovnika, a s okolnih sela u čaršiju se naseljavaju Srbi.

U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. predstavljeni su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska monarhija organizirala i medu kojim nalazimo sljedeće podatke: Rogatica 1879. ima 1831 stanovnika, 444 kuće i 471 stan.

Vjerska struktura stanovništva je izgledala ovako:

  • muslimani 1693 ili 92,46 %
  • pravoslavci 131 ili 7,16 %
  • židovi 6 lil 0,32 %
  • katolici 1 ili 0,06 %

Rogatica se kao urbano naselje tada nalazila na 28. mjestu u Bosni.


Sa austrougarskom upravom u ovaj kraj, kao i u cijelu Bosnu prodire i europska kultura. Ona se najprije očituje u uvođenju latinčnog pisma u javnom prometu, u odlasku sve većeg broja mladih ljudi na školovanje u razne europske sveucilisne centre. Tako se medu prvim bosanskim muslimanima koji su stekli visoko europsko obrazovanje bili i Rogatičani.

Među njima je svakako najpoznatiji ljekar dr. Avdibeg Bukvica. Od 1883. godine u Rogatici radi prvi civilni doktor.

U tom periodu sagrađeni su mnogi objekti. Tako su vojne jedinice 1879. god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u dužini 148 km. Odmah iza toga izgrađen je put Rogatica-Goražde 26 km. Na Borikama (www.borike.info) je 1895. god. osnovana ergela za uzgoj konja i to bosansko-brdske i arapske pasmine. Tokom 1905/1906. izgraden je suvremeni vodovod u dužini od 4 km. Iz strateških razloga izgrađena je i istočno-bosanska pruga koja je dobrim djelom prolazila kroz područje tadašnjeg rogatičkog sreza. U 1906. godini izgrađen je i put do Mesica u dužini od 9 km. Iza 1908. godine izgrađena je i gradska kanalizacija. U krugu vojnih baraka na ulazu u grad izgrađena je dvospratna zgrada vojne kasarne.

1900. godine u Rogatici niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića. U Kovanju nadomak Rogatice počinje s radom ciglana Nur-bega Brankovića.

U samom gradu svojim vanjskim izgledom i ljepotom posebno su se isticale kuće Hadži Nurudin ef. Hafizovića i Suljage Vajzovića.

Na čelu gradske općine u Rogatici nalazio se popularni gradonačelnik dr. hadži Ahmed-beg Bukvica.

Prema popisu iz 1910. rogatički srez imao je oko 1400 kmetovskih obitelji.

U monografiji Rogatice, po popisu koji je 1910.godine izvršila austrougarska admistracija od 699 zemljoposjedničkih porodica u ovom ataru:

  • 644 su muslimanske (92,13%)
  • 52 srpske (7,4%),
  • dvije hrvatske (2,29),
  • i jedna židovska (0,14%).

Bez ozira na sve, muslimansko stanovništvo je bilo nepovjerljivo prema Austro-Ugarskoj tako da se znatan broj muslimana ovog kraja iseljava prema Turskoj, Sarajevu i središnjoj Bosni, a naročito je to došlo do izražaja u vremenu od 1914.-1918. godine.

Između dva svjetska rata[uredi VE | uredi]

Agrarnom reformom 1920. godine Kraljevina SHS, a kasnije Jugoslavija nasilno mjenja strukturu vlasništva razvlašćujući muslimane i uvodeći u posjed srpsko stanovništvo.

Zemljište oduzeto od veleposjednika-begova trebalo je pravedno dodijeliti svim bezemljašima, a medu njima je bilo i muslimana. To kraljevina SHS nije učinila, nego je svu oduzetu zemlju dodijelila isključivo srpskom stanovništvu.

Od 1919. pa do 1949. godine Rogatički srez se prostirao na 1465,25 km2 i obuhvaćao je područja sadašnjih općina Rogatica i Sokolac te dijelove općina Han Pijesak (Podžeplje), videgradske općine (Međeđa), goraždanske općine (Ustiprača) i paljanske općine (Hrenovica i Prača).

Od 1919. godine u Kukavicama kod Rogatice se eksploatira ugljen (ugljenokop), a naročito to dolazi do izražaja od 1923. god. U 1928. god. napravljena je i žičara koja je ugljen izravno prevozila na željezničku postaju u Mesićima.

U vremenu od 1928.-193.2 godine u kulturnom životu Rogatice aktivno je sudjelovao i književnik Hasan Kikić, koji je u Rogatici ujedno bio i učitelj.

U Rogatici je građanska škola otvorena 1926. god., a mreža osnovnih škola se proširuje.

U to doba u Rogatici je bilo:

  • 186 obrničkih radnja,
  • 79 trgovinskih radnja te
  • 68 ugostiteljska objekta

U Rogatici se 1936. godine otvara prva prodavaonica obuće "Bata".

Rogatica, nekadašnji Čelebi Pazar, otkako je postala bila je muslimansko naselje. Takav svoj identitet, sačuvala je i do velikosrpske agresije.

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Raspad Kraljevine Jugoslavije Rogatica je dočekala kao srednje razvijena bosanska varoš s dosta trgovina, zanatskih i ugostiteljskih objekata, nekoliko industrijskih objekata i građanskom školom.

Ovdje je isto tako važno posjetiti na činjenicu da se već 1941. godine znatan broj muslimana iz Rogatice i rogatičkih sela priključio u NOB-u. Među njima je bio i Ragib Džindo, Narodni heroj Jugoslavije, rođen u selu Okruglo. U jesen te godine je formirana muslimanska četa, a kasnije i muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, uključili u Šestu istočno bosansku i na kraju u proslavljenu Šesnaestu muslimansku udarnu brigadu.


Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Narodno kolo Rogatička zavrzlama.

Šport[uredi VE | uredi]

U gradu postoji nogometni klub "Mladost"

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Klaić, Vjekoslav, Bosna : podaci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, o Rogatici Matica hrvatska, 1878.
  2. Rogatica - BiH autor: Rogatica - BiH : Katolička crkva u Rogatici (Crkva Marije pomoćnice Kršćana), 25. veljače 2014. (pristupljeno 30. travnja 2016.)
  3. Rogatica - BiH "Rimski most"u Žepi, 9. veljače 2011. (pristupljeno 4. svibnja 2016.)
  4. (boš.) Hamdočamo Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika: Privremena lista nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (1), 2003. (pristupljeno 4. svibnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]