Velika loža Njemačke
| Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke
Großloge der Alten Freien und Angenommenen Maurer von Deutschland | |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | GL AFuAMvD |
| Utemeljena | 19. lipnja 1949. |
| Mjesto osnivanja | Frankfurt na Majni |
| Tip | velika loža |
| Sjedište | Berlin |
| Lokacija | Njemačka |
| Broj članova | 10.000 |
| Službena stranica | freimaurerei |
Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke (njem. Großloge der Alten Freien und Angenommenen Maurer von Deutschland), skraćeno GL AFuAMvD, jedna je od pet velikih loža koje čine Ujedinjene velike lože Njemačke, regularnu veliku ložu u Njemačkoj. Najbrojnija je velika loža u Njemačkoj i jedna od dvoje utemeljitelja Ujedinjenih velikih loža Njemačke.
Osnovana je 1949. godine kao Ujedinjena velika loža Njemačke (Vereinigte Großloge von Deutschland) od preko 160 loža iz deset tadašnjih njemačkih velikih loža.
Nakon dolaska Adolfa Hitlera na vlast 1933. godine, slobodno zidarstvo je bilo sustavno progonjeno i zabranjeno u nacističkoj Njemačkoj. Nacistički režim smatrao je slobodne zidare dijelom međunarodne "judeomasonske urote" te ih je optuživao za podrivanje njemačkih nacionalnih interesa. Već iste godine donesene su prve mjere zabrane rada masonskih loža, a njihova imovina bila je zaplijenjena. Do 1935. gotovo sve velike lože u Njemačkoj bile su raspuštene, a njihovi članovi nadzirani, uhićivani ili internirani. Nacistička propaganda prikazivala je slobodne zidare kao prijetnju državnoj sigurnosti, a masonski simboli bili su zabranjeni. Broj njemačkih slobodnih zidara smanjio se s 80.000 prije zabrane na samo 5.000 nakon Drugog svjetskog rata.[1]
Nakon neuspjelog pokušaja ujedinjenja 1945., Theodor Vogel, tadašnji veliki majstor Pokrajinske velike lože Bavarske, uspio je 1947. osnovati Frankfurtsku radnu skupinu masonskih loža (Frankfurter Arbeitsgemeinschaft von Freimaurerlogen) s ciljem ponovne konsolidacije njemačkog slobodnog zidarstva. Dana 19. lipnja 1949. svečano je osnovana Ujedinjena velika loža Njemačke u crkvi sv. Pavla u Frankfurtu. U tom je trenutku simbolično "uneseno svjetlo" koje je 1933. iz Njemačke u Jeruzalem spasio Leo Müffelmann iz Velike simboličke lože Njemačke, kao i svjetlo Velike lože Hamburga, čije su tradicije nastavile živjeti u ložama u Palestini i Čileu. Bila je to prva međusustavna udruga njemačkih velika loža, nakon što su prethodni pokušaji ujedinjenja iz 1801., 1872. te 1922. godine, nakon Prvog svjetskog rata, propali.[2]
Osnivačice nove Ujedinjene velike lože bile su sljedeće lože:[2]
- 42 lože Velike nacionalne matične lože "Tri globusa",[a]
- 35 loža Velike lože Pruske "Kraljevski York",[3]
- 34 lože Velike lože "Sunce",
- 18 loža Velike lože Hamburga,
- 14 loža Velike matične lože eklektičnog slobodnog zidarstva,
- 7 loža Velike slobodnozidarsle lože "Sloga",
- 5 loža Velike simboličke lože Njemačke,
- 4 lože Velike državne lože Njemačke,[b]
- 4 lože Velike zemaljske lože Saske,
- 1 loža Društva slobodnih zidara "Izlazeće Sunce" (Freimaurerbundes Zur aufgehenden Sonne).
Nakon 1945. osnovano je još 10 novih loža koje su se također priključile. Godine 1952. preostale lože Društva slobodnih zidara "Izlazeće Sunce" također su se pridružile.[2]
Podrobniji članak o temi: Ujedinjene velike lože NjemačkeNakon godina konstantnih napora i pomoći nekoliko stranih loža, među ostalima, Ujedinjene velike lože Engleske, došlo se 27. travnja 1958. godine do zajedničkog sporazuma između Ujedinjene velike lože Njemačke i Velike državne lože slobodnih zidara Njemačke kojim se ozvaničilo utemeljenje Ujedinjenih velikih loža Njemačke.[4] I u ovom novom savezu, Theodor Vogel izabran je za prvog velikog majstora.
Ujedinjena velika loža Njemačke je iste, 1970., godine preimenovana u Veliku zemaljsku ložu drevnih, slobodnih i prihvaćenih zidara Njemačke (Große Landesloge der Alten Freien und Angenommenen Maurer von Deutschland), a od 1970. nosi današnje ime Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke.[2]
Godine 1970. britanski i američki distrikti unutar Velike lože Njemačke osamostalili su se te formirali neovisne velike lože, Veliku ložu britanskih slobodnih zidara u Njemačkoj i Američko-kanadsku državnu veliku ložu.[5][6]
Sjedište Velike lože Njemačke je u Berlinu.
Masonske lože pod zaštitom ove velike lože organizirane su po kotarima koji su administrativno formirani na djelomično grupiranim saveznim pokrajinama. Ovih kotara ima 11, i to su:[7]
- Baden-Württemberg – na ovom području djeluje 31 loža u 20 gradova.
- Berlin i Brandenburg
- Bavarska – na ovom području djeluje 49 loža.
- Bremen
- Hamburg – na ovom području djeluje 37 loža.
- Hessen i Tiringija – na ovom području djeluje 31 loža u 22 grada.
- Donja Saska i Saska-Anhalt
- Sjeverna Rajna-Vestfalija
- Porajnje-Falačka
- Saska
- Schleswig-Holstein i Mecklenburg-Zapadno Pomorje
.jpg)
Velikom ložom Njemačke upravlja veliki majstor (njem. Großmeister) koji se bira na četverogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:
Preko Ujedinjenih velikih loža Njemačke ova velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža.
Primarni obred Velike lože Njemačke je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Od 1967. godine postoji ujednačen obred, iako neke starije lože i dalje rade prema tradicionalno prenesenim obredima poput Fesslerovog i Eklektičkog obreda.
Upravljanje visokim stupnjevima ova velika loža provodi u pridruženim tijelima i redovima, od kojih svaki predstavlja po jedan obred i na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:
- Vrhovno vijeće za Njemačku slobodnih zidara Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (Oberster Rat für Deutschland der Freimaurer des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus) – nadležno za rad Škotskog obreda;[11]
Vrhovno vijeće za Njemačku je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).[12]
- ↑ Tek pet loža pod okriljem Velike lože "Tri globusa" ostalo je vjerno svojoj velikoj loži i sačuvalo njenu nakon Drugog svjetskog rata.
- ↑ Većina loža pod okriljem Velike državne lože Njemačke ostalo je vjerno svojoj velikoj loži i sačuvalo njenu nakon Drugog svjetskog rata.
- ↑ Vogel je prvo bio veliki majstor Velike lože "Sunce", 1948. – 1949. Kasnije je bio i prvi veliki majstor Ujedinjenih velikih loža Njemačke, 1958. – 1959.
- ↑ Templin, Rüdiger. Die Vereinigten Großlogen von Deutschland – Anspruch und Wirklichkeit. freimaurerei.de (njemački). Pristupljeno 22. travnja 2025.
- 1 2 3 4 Großloge der Alten Freien und Angenommenen Maurer von Deutschland. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 1. travnja 2025.
- ↑ Große Loge Royal York zur Freundschaft. royal-york.de (njemački). Pristupljeno 13. kolovoza 2024.
- ↑ The foundation of the VGLvD. freimaurer.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2023. Pristupljeno 19. prosinca 2023.
- ↑ The ACGL and its History. acgl.online (engleski). Pristupljeno 19. prosinca 2023.
- ↑ Grand Lodge of British Freemasonry in Germany. gl-bfg.org (engleski). Pristupljeno 19. prosinca 2023.
- ↑ Die Logen sind in Distrikten organisiert. freimaurerei.de. Pristupljeno 20. prosinca 2023.
- ↑ Axel Pohlmann. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 1. travnja 2025.
- ↑ Stephan Roth-Kleyer. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 1. travnja 2025.
- 1 2 Der Großlogentag 2022 in Berlin. freimaurerei.de (njemački). Pristupljeno 1. travnja 2025.
- ↑ Oberster Rat für Deutschland. aasr.net (njemački). Pristupljeno 20. prosinca 2023.
- ↑ Supreme Councils members of CSCE. thecsce.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2018. Pristupljeno 24. kolovoza 2024.