Ventski vodopad

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pogled na Ventski vodopad u srpnju 2003. godine.
Poprečni presjek vodopada.

Ventski vodopad (latvijski: Ventas rumba) je vodopad na rijeci Venti kod grada Kuldīge na zapadu Latvije. Sa širinom od 249, odnosno 270 metara tijekom proljetnih poplava, najširi je vodopad u cijeloj Europi.[1] Iako je vrlo širok, prosječna visina vodopadaiznosi između 1,8 i 2,20 metara, a mijenja s obzirom na količinu vode i prosječni kubični istjek rijeke Vente na području vodopada

Vodopad je nastao u vrijeme devona i građen je uglavnom od dolomitnih stijena, a ponegdje i od vapnenca. Budući da se izgradio u malu visinsku razliku u toku Vente, u blizini vodopada odvijala se završna etapa prijevoza dobara, što poljoprivrednih dobara kao što su raž, ječam, krumpir i povrće, ali i odjeće, obuće, nakita, od čega posebno jantara, jer se tok rijeke Vente nalazio na području Jantarnog puta. Kao razvijeno čvorište riječnog prometa, u Srednjem vijeku se u blizini vodopada razvio trgovački grad Kuldīga.

Oko vodopada se nalaze mnoge ribarske mreže i zamke, jer vodopad kao prirodna zapreka obiluje šaranima, pastrvama i jesetrama. Budući da ribe ne mogu preskočiti vodopad, ili se mrijeste pa ostavljaju ikru ili se vraćaju nazad i upadaju u postavljene ribarske mreže. Područje je poznato ribolovno odredište, ali samo za športski ribolov.[1]

Od 1. siječnja 1997., vodopad je latvijski spomenik prirode.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 (engl.) Latvijski spomenici prirode - Ventas Rumba, dabasretumi.lza.lv, pristupljeno 6. travnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]