Dubravka (Konavle)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dubravka
Dubravka na karti Hrvatska
Dubravka
Dubravka
Dubravka na zemljovidu Republike Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Konavle
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 460 m
Zemljopisne koordinate 42°32′11″N 18°25′23″E / 42.5365°N 18.4231°E / 42.5365; 18.4231Koordinate: 42°32′11″N 18°25′23″E / 42.5365°N 18.4231°E / 42.5365; 18.4231
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 265
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 295
Pošta 20216 Dubravka
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Dubravka na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Dubravka
Dubravka
Dubravka na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije

Dubravka je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Dubravka se nalazi iznad jadranske turističke ceste, u konavoskim brdima, oko 40 km jugoistočno od Dubrovnika, u blizini granice prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Naziv[uredi VE | uredi]

Mjesto je dobilo naziv po šumi hrasta koju mjesno stanovništvo naziva dubravom. Prije se naselje zvalo Mrcine.

Povijest[uredi VE | uredi]

U Dubravci je crkva sv. Barbare, jedna od najstarijih crkvica u Konavlima. Oko te je crkve najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ondje su 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Od 2016. godine lokalitet sv. Barbare sa stećcima našao se na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Uvršten je kad i lokaliteti Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj u općini Cisti Provu.[1]

Dubravka je smještena na prirodnom prolazu koji povezuje Konavle sa susjednom Hercegovinom. Ovuda je prolazila stara prometnica kojom su se kretale trgovačke karavane iz unutrašnjosti prema Dubrovniku i obratno. Mjesto je bilo poznato po pograničnom sajmu. Za vrijeme Dubrovačke Republike bilo je jedna od konavoskih kaznačina koja u 16. stoljeću ima 50 do 60 kuća u kojima živi oko 160 stanovnika.[2] U idućem stoljeću (1673.) Dubravka je imala 24 stanovnika, a njeni dijelovi Pičete 85, Vatasi 45 i Butkovina 102 stanovnika.[3] Za Republike ovo selo u crkvenom pogledu pripada župi Gruda, a zaselak Vatasi župi Pločice. Utemeljenjem župe Mrcine 1731. sva četiri naselja pripala su novoj župnoj zajednici. Niža muška pučka škola u selu spominje se prvi put 1840., ali će zbog nedostatka prostora, školovanih učitelja i pitanja financiranja uskoro biti zatvorena.[4] Katastarska općina Dubravka prema provjeri zemljišta 1837. obuhvaća 927 hektara, 37 ara i 31 metar četvorni površine.[5] Zemlja je uglavnom crljenica ispunjena vrtačama i docima. Tada je 75% zemlje bilo neobrađeno, 23% obrađeno, a 2% se odnosilo na putove, potoke, vode, površine koje pokrivaju stambene i gospodarske zgrade itd. Na oranicama se najviše sijala pšenica, ječam, zob, kukuruz, crveni sijerak, bob i grahorica. Na čistim pašnjacima najviše su zastupljeni vinova loza i masline.

Prehrana stanovništva se obično sastojala od ječmenog i kukuruznog kruha ili pak onog od crvenog sijerka (rjeđe od pšenice), rijetko svježeg, a više slanog mesa, zelja začinjenog maslinovim uljem i dodataka (luk, kapula, soljene masline i slani sir). U vrtovima oko kuća uzgaja se verzot, karfiol, blitva, ponešto smokava, bresaka, trešanja i rjeđe limuna. Stanovništvo oko dva puta tjedno ide na sajam u Cavtat ili u Dubrovnik, te najčešće prodaje vino, a kupuje stoku i vunu. Godine 1837. u selu je zabilježeno 390 koza, 337 ovaca, 192 svinje, 55 volova, 33 mazge, 15 magaraca, 3 krave i 1 konj.

Tijekom Domovinskog rata Dubravku je bila okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno. Nakon rata mjesto je u cjelosti obnovljeno.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo je u Dubravci nerazvijeno, a jedina grana gospodarstva je poljoprivreda.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Dubravci, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 295 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[6].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[7]

Šport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • 1. Konavoski zbornik, Konavle, Dubrovnik, 1982.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. HINA/Laudato/E.D.: Lokalitet sv. Barbare sa stećcima na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, laudato.hr, 22. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
  2. Radoslav Grujić, Kaznačine u Konavlima XVI veka, Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o sedamdesetoj godišnjici života, Dubrovnik 1931., str. 93.-94.
  3. Zdravko Šundrica, Popis stanovništva dubrovačke republike iz 1673/74. godine, "Arhivski vjesnik", 1959., 431.-432.
  4. Schematismo dell'imperial regio governo della Dalmazia per l'anno 1840, 174. i Manuale provinciale della Dalmazia per l'anno 1848, 208.
  5. Arhiv Republičke geodetske uprave SRH Split, Operat porezne procjene općine Mrcine iz 1844.
  6. Popis stanovništva 2011. godine
  7. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr