Vjetroelektrana Bruška

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vjetroelektrana Bruška kraj Benkovca.
Vjetroelektrana Bruška kraj Benkovca.

Vjetroelektrana Bruška ili VE Bruška je vjetroelektrana koja se ustvari vodi kao dvije vjetroelektrane - VE ZD2 i VE ZD3, svaka snage 18,4 MW, ukupno 36,8 MW. Nalazi se u blizini mjesta Bruška, sjeveroistočno od Benkovca, na oko 600 metara nadmorske visine. Status povlaštenog proizvođača električne energije ova vjetroelektrana dobila je 14. veljače 2012., a priključena je na prijenosnu mrežu HEP-OPS-a. Sastoji se od 16 vjetroagregata Siemens SWT-93 pojedinačne snage 2,3 MW, što ukupno čini 36,8 MW. Promjer lopatica vjetroagregata je 93 metra, a zbog posebno ugrađenih krilaca na svakom krilu, nema gotovo nikakve buke. Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 GWh. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije. [1]

Investitor u vjetroelektranu je Eko d.o.o. u suradnji s Dalekovodom, koji je i projektirao i izveo radove na građevinskoj infrastrukturi i visokonaponskim postrojenjima. Projekt je, osim vlastitim sredstvima financiran i kroz projektno financiranje u iznosu 53,5 milijuna eura Societe Generale - Splitske banke i Privredne banke Zagreb. Ukupna vrijednost izgradnje projekta bila je oko 61 milijuna eura. Dalekovod ostaje u suvlasništvu VE Bruška s 50% udjela. [2]

Po tom kršu su donedavno pasla samo stada ovaca, a radnici Dalekovoda su u dvije godine napravili pravo čudo - kroz kamenjar su, ne samo probili cestu do svih vrhunaca na kojima se sada nalaze vjetroturbine, nego u taj kamen postavili oko 270 kilometara kabela koji povezuju sve u jedan sustav. Izgrađena je trafostanica Bruška koja će pretvarati napon s 20 na 110 kV i prenijeti ga na 110 kV dalekovod Benkovac-Obrovac, koji upravo tuda prolazi. Sustavi zaštite su vrlo strogi, vjetroagregati počinju proizvoditi struju kad vjetar dosegne brzinu od 4 m/s, a kad brzina vjetra premaši 25 m/s, rad vjetroturbina se prekida, te se rotor nastavlja okretati malom brzinom. Vjetroturbina ima čak tri sustava kočenja, tako da nema mogućnosti da se rotori turbina nekontrolirano okreću na jakom vjetru. [3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] "Vjetroelektrane u regiji", www.vjetroelektrane.com, 2012.
  2. [2] "Vjetropark Bruška proizvodit će struju iznad stada ovaca", www.slobodnadalmacija.hr, 2011.
  3. [3] "Vjetroelektrana Bruška", www.vjetroelektrane.com, 2012.

Poveznice[uredi VE | uredi]