Vojno-povijesni muzej u Beču

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Vojno-povijesni muzej u Beču
Jedan od izložbenih prostora muzeja

Vojno-povijesni muzej (Heeresgeschichtliches Museum) u Beču građen je po planovima Théophila Hansena, i prikazuje eksponate iz povijesti austrijskih oružanih snaga od 16. stoljeća do danas. Muzej je smješten u zgradi vojnog kompleksa poznatoj kao arsenal.

Smatra se da je najstariji muzej u Beču, i već od 1869. godine javno je dostupan.

Muzej se prostire na dvije etaže, a izložene su zbirke od vremena turske opsade Beča 1683., Francuske revolucije i Napoleonskih ratova. Muzej je smješten u Ghegastraße i Arsenalstraße.

U muzeju je izložen i automobil u kojem je 28. lipanja 1914 ubijen nadvojvoda Franjo Ferdinand te njegova uniforma.

Zanimljiv je i prikaz hrvatskog konjanika iz Tridesetogodišnjeg rata.

Zapovjednička dvorana[uredi VE | uredi]

U unutrašnjosti Vojno-povijesnoga muzeja vidljiva je nakana cara Franje Josipa da stvori zgradu, ne samo za zbirku carskoga oružja, nego povrh svega za očuvnje spomena i slave Carske vojske na veličanstven način. U Zapovjedničkoj dvorani (Feldherrenhalle) nalazi se tako 56 kipova "najpoznatijih, vječnoga nasljedovanja dostojnih austrijskih ratnika i vojskovođa", kako su opisani u carskoj odluci od 28. veljače 1863.[1]

Svi su kipovi izrađeni od Carrara mramora i jednako visoki, točno 186 cm. Imena i biografski podatci nalaze se na pločama smještenim iznad svakoga kupa, dok na podnožju kipova stoje imena jednoga od 32 umjetnika koji su ih izradili, datum postavljanja i ime pokrovitelja koji je platio za kip. Polovicu troškova snosio je osobno car Franjo Josip, a ostatak su financirali privatni pokrovitelji, koji su često bili potomci pojedinih vojskovođa. Kronološko razdoblje prikazanih vojskovođa ide od austrijskoga markgrofa Leopolda I., do grofa Jelačića Bužimskoga.

Popis kipova u Zapovjedničkoj dvorani[uredi VE | uredi]

  • markgrof Leopold I. (c. 940.-994.)
  • vojvoda Heinrich II. (1107.-1177.)
  • vojvoda Leopold V. (1157.-1194.)
  • vojvoda Fridrik II. (1211.-1246.)
  • kralj Rudolf I. (1218.-1291.)
  • kralj Albert I. (1255.–1308.)
  • vojvoda Leopold I. (1290.–1326.)
  • Janko Hunjadi (1387.–1456.)
  • Andreas Baumkircher (1420.–1471.)
  • Johann Giskra von Brandeis (c. 1400.-1469./1470.)
  • car Maksimilijan I. (1459.–1519.)
  • Niklas grof Salm (1459.–1530.)
  • Georg von Frundsberg (1473.–1528.)
  • Wilhelm von Roggendorf (1481.–1541.)
  • car Karlo V. (1500.–1558.)
  • Nikola Šubić Zrinski (1508.–1566.)
  • Herbard VIII. von Auersperg (1528.–1575.)
  • Lazarus von Schwendi (1522.–1583.)
  • Adolf von Schwarzenberg (1551.–1600.)
  • Johann ’t Serclaes grof von Tilly (1559.–1632.)
  • Heinrich Duval, grof von Dampierre (1580.–1620.)
  • Charles Bonaventure de Longueval, grof de Bucquoy (1571.–1621.)
  • Albrecht Wenzel Eusebius von Wallenstein (1583.–1634.)
  • Matthias grof von Gallas (1588.–1647.)
  • Johann grof von Aldringen (1588.–1634.)
  • Gottfried Heinrich grof zu Pappenheim (1594.–1632.)
  • Johann grof von Sporck (1600.–1679.)
  • Johann grof von Werth (1591.–1652.)
  • car Ferdinand III. (1608.–1657.)
  • Raimondo grof Montecuccoli (1609.–1680.)
  • nadvojvoda Leopold Wilhelm (1614.–1662.)
  • Friedrich grof Veterani (1650.–1695.)
  • grof Ernst Rüdiger von Starhemberg (1638.–1701.)
  • vojvoda Karlo V. Lotarinški (1643.–1690.)
  • markgrof Ludwig Wilhelm von Baden-Baden (1655.–1707.)
  • grof Guido von Starhemberg (1657.–1737.)
  • princ Eugen Savojski (1663.–1736.)
  • Ivan grof Pálffy von Erdöd (1664.–1751.)
  • Otto Ferdinand grof von Abensperg und Traun (1677.–1748.)
  • Ludwig Andreas grof von Khevenhüller (1683.–1744.)
  • Josip Wenzel knez Liechtenstein (1696.–1772.)
  • Maximilian Ulysses grof Browne (1705.–1757.)
  • Leopold Joseph grof von Daun (1705.–1766.)
  • Franz Leopold von Nádasdy (1708.–1783.)
  • Dagobert Sigmund grof von Wurmser (1724.–1797.)
  • Gideon Ernst barun von Laudon (1717.–1790.)
  • Franz Moritz grof von Lacy (1725.–1801.)
  • Charles Joseph de Croix, grof de Clerfait (1733.–1798.)
  • Paul barun Kray von Krajowa (1735.–1804.)
  • princ Friedrich Josias von Sachsen-Coburg-Saalfeld (1737.–1815.)
  • Hieronymus von Colloredo-Mansfeld (1775.–1822.)
  • Johann Joseph knez von Liechtenstein (1760.–1836.)
  • Andreas Hofer (1767.–1810.)
  • Vinzenz Ferrerius Friedrich barun von Bianchi (1768.–1855.)
  • nadvojvoda Karlo Austrijsko-Tešinski (1771.–1847.)
  • Karl Philipp knez zu Schwarzenberg (1771.–1820.)
  • Josef Wenzel grof Radetzky von Radetz (1766.–1858.)
  • Julius Freiherr von Haynau (1786.–1853.)
  • Alfred knez zu Windisch-Grätz (1787.–1862.)
  • Josip grof Jelačić Bužimski (1801.–1859.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Alice Strobl: Das k. k. Waffenmuseum im Arsenal. Der Bau und seine künstlerische Ausschmückung, in: Schriften des Heeresgeschichtlichen Museums in Wien, herausgegeben von der Direktion. Graz/Köln, 1961, S. 72 f.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Heeresgeschichtliches Museum.