Vukomeričke gorice

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Vukomeričke gorice
Visina Režidovka 255 m
Država / pokrajina Flag of Croatia.svg Hrvatska
Zastava zagrebacka zupanja.gif Zagrebačka županija
Zastava grada Zagreba.gif Grad Zagreb
Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif Sisačko-moslavačka županija
Koordinate 45°34′45″N 16°00′11″E / 45.5792048155346°N 16.0029602050781°E / 45.5792048155346; 16.0029602050781Koordinate: 45°34′45″N 16°00′11″E / 45.5792048155346°N 16.0029602050781°E / 45.5792048155346; 16.0029602050781
Najbliži gradovi Velika Gorica, Zagreb
Ostali vrhovi Bikovski vrh (243 m)
Lakovica (241 m)
Kolovrat (238 m)
Jurašćak (213 m)
Letovanski vrh (203 m)
Vukomeričke gorice na karti Hrvatska
Vukomeričke gorice
Vukomeričke gorice
Pozicija Vukomeričkih gorica na karti Hrvatske

Mjestopisni zemljovid

Vukomeričke gorice (još nazivane kao Vrhovlje, Vrhovje) nisko su gorje nastalo u neogenu (mlađi tercijar), nekada je to gorje nosilo starohrvatski naziv Gora Pomena.

Postanak[uredi VE | uredi]

U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe s juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog vrha iznad naselja Letovanić na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km, od naselja Šiljakovina i Velika Buna na sjeveru, Vukomerića na zapadu, Kravarskog i Gornjeg Hruševca u središnjem dijelu, do naselja Cvetnić Brdo na jugu. Samo nisko gorje sastoji se od dva paralelna hrpta, sjeverni nešto viši sa vrhovima Režidovka 255 m na zapadu, Bikovski vrh (Glože) 243 m u središnjem dijelu, Letovanski vrh sa 203 m na istoku i južni niži hrbat sa vrhom Jurašćak 213 m.

Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke Gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama bukve, hrasta, graba i ponegdje crnogorice.[1]

Gora Pomena je starohrvatski naziv za današnje Vukomeričke gorice. Hrvatski povjesničar Juraj Ćuk istražio je staro nazivlje te utvrdio podrijetlo toponima Gora Pomena. I danas se u nekim naseljima Vukomeričkih gorica rabi ime Gora Pomena, a odnosi se na jedan gorski masiv Vukomeričkog niskog gorja iznad naselja Donji Hruševec prema naselju Lekeničko Cerje, na tom dijelu Vukomeričke gorice su najstrmije, a predio je okovan gustim šumama zvanim Burdelj u kojima su istrebljeni posljednji Vukovi tek 1953. godine.

Gospodarski značaj[uredi VE | uredi]

Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva. Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i voćnjaci, zatim slijedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vukomeričke gorice su osrednje naseljen kraj prvenstveno zbog odljeva stanovništva u susjedne gradove, Veliku Goricu, Sisak, Karlovac i Zagreb.

Danas su Vukomeričke gorice zbog sačuvane prirode izrazito privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini većih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]