Vukovarski vodotoranj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vukovarski vodotoranj poslije Hrvatskoga obrambeno-oslobodilačkoga rata

Vukovarski vodotoranj je građevina u Vukovaru, simbol stradanja i otpora grada tijekom Domovinskog rata.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Vukovarski vodotoranj počeo se graditi 1963. godine, a proradio je kao vodospremnik početkom 1968. godine. Građen je kao zamjena za dotadašnji vodotoranj u središtu grada (pokraj Hotela Dunav, na današnjem Trgu Republike Hrvatske), koji nije bio dovoljnog kapaciteta za sve veće potrebe grada koji se širio. Visok je 50 metara, a izgradila ga je zagrebačka tvrtka Hidrotehna prema projektu tvrtke Plan u tadašnjem gradskom perivoju i izletištu tzv. "Najpar-bašči", na ulazu u vukovarsko gradsko naselje Mitnicu.[1][2] Projektanti vodotornja su arhitekti Petar Kušan i Sergej Kolobov, prema projektnoj ideji izgradnje vodovodne mreže Alexandra Rosea.[3] U to vrijeme, s kapacitetom rezervoara od 2200 kubnih metara, bio je među najvećim građevinama te vrste u Europi.[4] Na vrhu bio je restoran-vidikovac, kavana "Vodotoranj", iz kojega se vidio Vukovar, Dunav i okolica. Restoran je zatvoren 1970. godine a nakon toga tu je bilo računovodstvo Vodovoda.

Vodotoranj u Domovinskome ratu[uredi | uredi kôd]

Godine 1991. vodotoranj su, tijekom bitke za Vukovar, teško oštetile srpske snage. Bio je pogođen s više od 600 neprijateljskih projektila i postao je simbol stradanja i otpora toga grada.[4] Tijekom opsade grada, tada 23-godišnji, Ivica Ivanika s Mitnice prvi je stavio te je uvijek iznova, pod granatama, na vodotoranj dizao hrvatsku zastavu a kasnije je s njim išao i Hrvoje Džalto.[5][6]

Planovi konzervacije[uredi | uredi kôd]

Vodotoranj tijekom konzervacije, 28. srpnja 2019.

Planovi za Vodotoranj kao simbolu Vukovara bili su: izvana konzervacija, unutrašnjost uređena u funkciji života, budućnosti.[5] Također planovi su bili i: pri vrhu tornja, restoran i vidikovac s rotirajućom plohom usmjeravajući pogled na Dunav i Vukovar, te prema Osijeku, Iloku i Bačkoj u Vojvodini.[5]

Wikicitati »Radovi na obnovi vukovarskog Vodotornja su pri kraju, cjelokupna obnova koštat će oko 46 milijuna kuna, a simbol grada Vukovara bit će svečano otvoren koncem listopada. Tih 46 milijuna kuna je osiguralo gotovo 7000 Hrvata diljem svijeta i sa svih kontinenata, građani Hrvatske i mnoge tvrtke koji su se svi zajedno uključili u akciju Vukovarski Vodotoranj - simbol hrvatskog zajedništva. Naglasio je da su time pokazali koliko im je stalo do vrijednosti Domovinskog rata i njegovih simbola. Zahvalio je svim donatorima čija će imena biti ispisana na "Donatorskoj ploči", a zahvalu je uputio i medijima koji su pratili tijek provedbe projekta obnove Vodotornja.[7]«
( najavio je 28. kolovoza 2020. vukovarski gradonačelnik Ivan Penava koji je u pratnji novinara obišao radilište.[7])

Obnovljeni vodotoranj[uredi | uredi kôd]

Obnovljeni vodotoranj svečano je otvoren 30. listopada 2020. godine, a dan kasnije za javnost.

Vukovarskim vodotornjem upravlja istoimena gradska tvrtka. Objekt Vodotornja sadrži memorijalne stube, memorijalnu sobu i vidikovac te se u njemu u istome trenutku može nalaziti najviše 70 osoba. U prizemlju pokraj Vodotornja nalazi se amfiteatar sa 100 sjedećih mjesta, dječje igralište i kafić, a izvršeni su i hortikulturalni zahvati oko prostora Vodotornja.

Dana 10. ožujka 2021. godine Vodotoranj je službeno postao članom Međunarodnog saveza velikih tornjeva (engl. WFGA, odn. World Federation of Great Towers).[8]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Jutarnji list: Vukovarski Vodotoranj postaje memorijalno spomen-obilježje, objavljeno 6. listopada 2007., pristupljeno 4. prosinca 2016.
  2. Najveći infrastrukturni zahvat u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pripremio Branko Nadilo, Časopis Građevinar, broj 67, stranica 1209. (prosinac 2015., pristupljeno 4. prosinca 2016.)
  3. Vukovarski vodotoranj, vukovarskivodotoranj.hr, pristupljeno 4. srpnja 2021.
  4. a b Jutarnji list: Vodotoranj ostaje sa svih svojih 600 ranaInačica izvorne stranice arhivirana 21. ožujka 2016., pristupljeno 7. veljače 2013.
  5. a b c Glas Slavonije: Vukovarski vodotoranj: Simbol stradanja, otpora i opstanka!, pristupljeno 7. veljače 2013.
  6. Suzana Lepan, Vukovarski vodotoranj - simbol otpora, VP Magazin za vojnu povijest, 5. srpnja 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 3. prosinca 2013.), pristupljeno 20. svibnja 2017.
  7. a b Radovi pri kraju. Obnova vukovarskog Vodotornja pred završetkom, otvaranje krajem listopada. www.jutarnji.hr. HINA, Jutarnji list. 28. kolovoza 2020. Pristupljeno 28. kolovoza 2020.
  8. Veliko priznanje: Vodotoranj u Vukovaru postao član Svjetske organizacije velikih tornjeva, objavljeno i pristupljeno 17. ožujka 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Vukovarski vodotoranj