Wadi Rum
| Wadi Rum | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
 Jordan
  Wadi Rum | |
| Godina uvrštenja: | 2011. (35. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, v, vii |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/1377 UNESCO |
Wadi Rum (arapski: وادي رم), poznato i kao Dolina mjeseca (وادي القمر), područje je u južnom Jordanu, 60 km od Akabe, u blizini granice sa Saudijskom Arabijom u kojemu se nalaze različiti pustinjski krajolici s lepezom uskih klanaca, prirodnih lukova, vrtoglavih litica,klizišta i špilja. Petroglifi, natpisi i arheološki ostaci pronađeni na ovom području svjedoče o 12.000 godina ljudske naseljenosti i međudjelovanju s prirodom.
Naziv Wadi Rum vjerojatno potječe od arapske riječi wadi (uadi) što znači "dolina" i aramejskog korijena rum, što znači "uzdignuta" ili "visoka". Najviša točka mu je planina Um Dami visoka 1800 metara.
Posebno je vrijedno njegovih 25.000 rezbarija i 20.000 natpisa u stijenama zahvaljujući kojima se može pratiti evolucija ljudske misli i rani razvoj pisma. Ovaj lokalitet također svjedoči o evoluciji stočarskog, poljoprivrednog i urbanog života ljudi u ovom području. Zbog toga je Wadi Rum upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2011. godine, i to kao miješoviti lokalitet kulturne i prirodne svjetske baštine.[1]
Veliki broj filmova snimljen je u Wadi Rumu, između ostalih "Lawrence od Arabije" 1962., "Crveni planet" 2000. i "Marsovac" 2015.
Ime[uredi | uredi kôd]
Wadi Rum u prijevodu je "dolina (lakog, prozračnog) pijeska" ili "rimska dolina" - potonja zbog prisutnosti rimskih ruševina na tom području.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Wadi Rum je bio naseljen mnogim ljudskim kulturama još od prapovijesti, a mnoge kulture - uključujući Nabateance- ostavile su svoj trag u obliku kamenih slika, grafita i hramova. Na zapadu je Wadi Rum možda najpoznatiji po svojoj povezanosti s britanskim časnikom T. E. Lawrencom koji se je u više navrata tamo nalazio tijekom Arapske revolucije 1917-18.[2]
Geografija[uredi | uredi kôd]
Područje je usredotočeno na glavnu dolinu Wadi Ruma. Najveća nadmorska visina u Jordanu je Jabal Umm al Dami s 1840 m (podaci SRTM 1854 m), a nalazi je 30 kilometara južno od sela Rum. S vrha se vidi Crveno more.
Jabal Ram ili Jebel Rum (gora visoka 1734 m) je drugi najvišji vrh Jordanije i najvišji vrh u srednjem Rumu.[3]
Kanjon Khaz'ali u Wadi Rumu je grad petroglifa urezanih u pećinske zidove koji prikazuju ljude i antilope iz vremena Thamūda (drevna civilizacija u Hedjazu, poznata od 8. stoljeća prije Krista).[4]
Geologija[uredi | uredi kôd]
Krajolik je nastalo prije oko 30 milijuna godina. Geološki metež stvorio je ogromni jarak koji je zajedno s Wadijem Rumom stvorio Jordanski tektonski rov, Akvanski zaljev i Crveno more. Zbog erozije crveni pješčenjak, koji se nalazi na sivim bazaltu a ili granitu, izbrisan je od dosad viđenih bizarnih oblika. Postoje izvanredni kameni mostovi preko Jabal Burdah i Jabal Kahraz, koji su oko 30 km sjeverno od Wadi Ruma.
Zbog brojnih izvora vode nomadi su ga naseljavali još od kamenog doba. Kiša koja pada zimi može prodrijeti u porozni pješčenjak, zaustavi ga nepropusni sloj granita i izvire opet na raznim mjestima.
Turizam[uredi | uredi kôd]
Wadi Rumov film iz 1962. godine "Lawrence of Arabia" pokrenuo je jordansku turističku industriju.[5]
U popularnoj kulturi[uredi | uredi kôd]
Posebno je privlačno je filmašima znanstvenofantastičnih filmova.[6]
Pogled s planine Rum 
Satelitski snimak 
Planina "Sedam stupova mudrosti" 
Prirodni luk 
Petroglifi Wadi Ruma
.jpg)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Wadi Rum Protected Area. UNESCO. Pristupljeno 23. srpnja 2011.
- ↑ Ham, Anthony; Greenway, Paul. 2003. Jordan. Lonely Planet. str. 212. ISBN 978-1-74059-165-2. Pristupljeno 30. svibnja 2012.
- ↑ Scheck, Frank Rainer. 1997. Jordanien: Völker und Kulturen zwischen Jordan und Rotem Meer (njemački). DuMont Reiseverlag. str. 12. ISBN 978-3-7701-3979-8. Pristupljeno 30. svibnja 2012.
- ↑ Howard, Tony; Taylor, Di. Svibanj 1997. Treks and Climbs in Wadi Rum, Jordan. Cicerone Press Limited. str. 20. ISBN 978-1-85284-254-3. Pristupljeno 30. svibnja 2012.
- ↑ lawrences-arabia-564189.html Cijeli vodič za Lawrenceovu Arabiju[neaktivna poveznica] 22. svibnja 2004., "neovisni.co.uk", pristupljeno 19. lipnja 2018.
- ↑ Stevens, Dana. 1. listopada 2015. Saving Astronaut Watney. Slate. Pristupljeno 2. listopada 2015.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||