Wikipedija:Jezična pitanja/Arhiv 14

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Trošak i utrošak[uredi]

Zašto je množina od trošak troškovi, a množina od utrošak utrošci? Ne bi li po istoj logici množina od trošak trebala biti trošci? Goggs1212 18:41, 10. travanj 2007. (CEST)

Stvar uvriježenosti. Jednako kao što se za vrag uvriježilo vragovi, a rjeđe je vrazi. Pravilno su tvorena oba oblika (duga je množina, doduše, rezultat analogije), no u standardnom je leksiku, utjecajem administrativnog stila, prevagnuo oblik troškovi. Stoga je on neutralniji, ali i trošci je tvorbeno dobro. No, eto, katkad standard ima čudna pravila. :-) --Abyssus 18:46, 11. travanj 2007. (CEST)

Tinejdžer[uredi]

teenager = tinejdžer, tinejđer...?

Uobičajeno je u anglicizmima koristiti , dakle ako nema alternative, tinejdžer. Rosier 19:20, 13. travanj 2007. (CEST)
Upravo tako. Jednako kao i džez, džemper, bla... :-) --Abyssus 15:01, 14. travanj 2007. (CEST)

Stol[uredi]

stavi cu na sto ili na stolu

Stavit ću na stol. Stol i akuzativ, ne lokativ. Stol, jednako kao i vol i slično - l ne otpada. Stavit će netko nešto na stol, a to što je stavio bit će - na stolu. ;) --Abyssus 15:01, 14. travanj 2007. (CEST)

Uputa i naputak[uredi]

Koja je razlika između upute i naputka?

Uglavnom su sinonimi, s nekim nijansama u značenju, ali vrlo malim. Neki jezikoslovci tretiraju naputak kao "hrvatskiji", ali sasvim je svejedno. --Abyssus 11:09, 16. travanj 2007. (CEST)

Sol[uredi]

Jede li se jaje sa soli ili sa solju? :-)))

Sale 14:45, 16. travanj 2007. (CEST)

Ja bar mislim da je sa solju, ali isto tako ja se ne razumijem najbolje u štokavski pravopis pa ti nemogu točno reći, ali sa solju nekako više paše =), Karlo Mikić 15:04, 16. travanj 2007. (CEST)

Instrumental imenice sol glasi: sol+ju. (Privremeno rješenje dok se ne vrati Abyssus:P) Rosier 15:45, 16. travanj 2007. (CEST)
Hajde, nemojte zbunjivati ljude s tako bolje zvuči. ;-) Može oboje, i sa solju, i sa soli, jerbo je u staroslavenskom jeziku instrumental imenica i-sklonidbe kod nas odražen kao -ju. S vremenom je, da bi se izjednačili oblici, uzet nastavak -i zato što se sol sklanja kao sol, soli, soli, sol, soli, soli, soli ili solju. Primjećujete učestalost nastavka -i? E, pa analogijom je stvoren i takav instrumentalni oblik. Stoga, može oboje, vama na izbor. --Abyssus 18:16, 16. travanj 2007. (CEST)

Utah (američka savezna država)[uredi]

Kako se pravilno piše: Bio sam u Utahi/Utahu/Juti/Uti? Nikad mi ovo nije bilo jasno, a ni prijevodi koje vidim na filmovima nisu mi ništa razjasnili. Goggs1212 16:19, 16. travanj 2007. (CEST)

Ovo je jedna cakica-pakica. :-) Naime, govorno sklanjaš kao [Juta, Jute, Juti...], dakle kao imenicu ženskog roda (kao žena npr.), a u pismu kao imenicu muškog roda - Utah, Utaha, Utahu... (kao puh npr.). Još jedan od nesklada pisma i govora. Meni bi najdosljednije i najlogičnije bilo da fonetiziramo taj naziv - Juta pa da lakše sklanjamo, u duhu hrvatskog jezika. No rješenja poput Utah, Ute, Uti ne dolaze u obzir jer su neki križanci pisma i govora. Ili jedno ili drugo. ;-) Dakle, Utah, Utaha, Utahu, ali čitaš kao [Juta, Jute, Juti]. Nije komplicirano kako zvuči. :-))) --Abyssus 18:16, 16. travanj 2007. (CEST)

Znači piše se Utahov a čita [jutin]. Genijalno! *rolleyes* --Ivan Štambuk 09:49, 17. travanj 2007. (CEST)

Pišeš i George pa čitaš [Džordž]. Pišeš i Camusov, a čitaš [Kamijev]. Bez ovakvih pubertetskih komentara, molim. --Abyssus 11:59, 17. travanj 2007. (CEST)
[đorđ] nema veze, jer korijen na koji dodaješ (George-ev) se ne mijenja, pa onda izgovaraš [đorđ] + [ev] = [đorđev]. Ovako Camus/Utah dekliniraš kao da je muškog roda, a izgovaraš kao da je ženskog, što je smiješno IMHO. Najgenijalnije bi bilo kad bi u jednom slučaju koincidiralo osobno ime i ono od federalne države - recimo (da je teoretski) Sarah Jazz. Bi li onda bilo "Sarahovi igrači" u smislu igrači kluba, a "Sarah igrači" kao od trenerke Sarah? :D --Ivan Štambuk 11:40, 18. travanj 2007. (CEST)

A Sarah? Rosier 18:20, 16. travanj 2007. (CEST)

Sarah se ne sklanja, ostaje okamenjeno kao i Ines, Karmen, Nives, Oprah, Jenny, Marie, Jennifer, Coco, Britney... :-))) Razgovorno često možeš čuti [Opra, Opre, Opri; Sara, Sare, Sari], ali to nije to. :) --Abyssus 18:30, 16. travanj 2007. (CEST)
I mislio sam da je tako kako ste napisali! Ali osobe koje prevode filmove na Novoj pišu Uti, Ute... pa me to zbunilo. Hvala! Goggs1212 09:17, 17. travanj 2007. (CEST)
Nema potrebe govoriti mi vi. ;) --Abyssus 11:59, 17. travanj 2007. (CEST)

Bog! ili Bok![uredi]

I još nešto: Jel se piše bog ili bok (mislim na pozdrav)? U prijevodu filmova koje gledam na HRT-u stoji bog, a na Novoj bok. Mislim da je ispravno bog, ali šta ja znam! Goggs1212 09:17, 17. travanj 2007. (CEST)

Pa ovisno o tome koju riječ koristiš, ako kažeš bog, piši bog, ako kažeš bok, piši bok. Npr. mislim da u Dalmaciji kažu bog (sa čisto naglašenim g), a u Zagrebu baš i ne. To mi zvuči kao da pitaš jel ispravno 'do viđenja' ili 'laku noć'. (Privremeno rješenje dok ne dođe Abyssus). :Rosier 09:25, 17. travanj 2007. (CEST)
I ako je u pitanju prijevod, sjeti se druge zapovijedi:P Rosier 09:26, 17. travanj 2007. (CEST)

Ja kažem bog i pišem bog. Ali pri prijevodu sa stranog jezika, što treba da se napiše? I što je uopće bok? Ne mislim sad na bok u čovjeka.... Goggs1212 09:28, 17. travanj 2007. (CEST)

Stvarno ne znam etimologiju te riječi, ali ako dolazi od riječi bog, onda mi se čini kao kajkavsko obezvučivanje suglasnika. Rosier 09:40, 17. travanj 2007. (CEST)
Rosier, sve me više iznenađuješ. :-) Upravo to, kajkavsko obezvučivanje suglasnika na kraju riječi (usp. vrag > vrak bu te odnesel! ;)) i kraćenje sloga. Dakle od bôg u b``ok (dugosilazni u kratkosilazni). :) Obezvučivanje na kraju riječi tipično je za još neke slavenske jezike poput ruskog. Pozdrav je u standardu Bog! što je skraćeno od Bog s tobom ili slične želje. Dakako, u kolokvijalnom govoru sasvim je normalno reći - Bok! :) --Abyssus 11:59, 17. travanj 2007. (CEST)

Zar nije pozdrav bog/bok izveden iz njemačke riječi bogen (naklon) koja se koristila kao pozdrav u Zagrebu tj. središnjem dijelu Hrvatske (moj naklon)? Sascha Klobucar 22:59, 24. travanj 2007. (CEST)

Ne, nikako. To je pučka izmišljotina (Mein Bock i ine gluposti) koja kola naokolo elektroničkom poštom i nema veze sa zdravim razumom. --Abyssus 01:00, 25. travanj 2007. (CEST)

Stanovnici američkih saveznih država[uredi]

Ajd da se nadovežem na Utah (Jutu) kad mi je na pameti. Kako se zovu stanovnici Utaha (Jute)? I nekih drugih A.S.Z.: Colorada (Kolorađani?), Virginije (Virdžini/Virdžijanci?), Nebraske (Nebraščani?)... Glupo mi sve zvuči. Ili su svi Ameri? Al' mislim da nisu. I mi smo Hrvati, pa opet ima Slavonaca, Dalmatinaca, Istr(ij)ana, Međimuraca... Goggs1212 18:06, 17. travanj 2007. (CEST)

Stanovnici Utaha, Colorada, Virginije... Doista nije "u praksi" tvoriti etnike, baš zbog golemog broja glasovnih promjena koje bi činile izvorni grad neprepoznatljivim. --Abyssus 23:36, 19. travanj 2007. (CEST)

Bosna Srebrena[uredi]

Je li ispravno ulica Bosne srebrene? Mislim na veliko i malo slovo, kopka me Bosna srebrena.

Bosna Srebrena, franjevačka provincija (pogledah na internetu :) ) se piše s oba velika početna slova (pravilo iz Anićevog pravopisnog priručnika). A Ulica Bosne Srebrene se piše sa sva tri velika početna slova: U zato čto je to početak naziva ulice, a B i S iz već navedenog razloga. --Stevo-88 19:41, 19. travanj 2007. (CEST)
Bosna Srebrena. Imena provincija, pokrajina i slično pišu se samo velikim početnim slovom na početku te u drugim slučajevima ako su vlastito ime (zato je Gorski kotar, a ne Gorski Kotar). No, ovdje ovo srebrena nije oznaka boje, nego od vlastitog imena - Srebrenica, stoga oboje veliko. Ulica Bosne Srebrene. --Abyssus 23:36, 19. travanj 2007. (CEST)

Nekoliko prijevoda[uredi]

Potreban mi je savjet u vezi prijevoda predloška {{Znanstvenik}}, prije nego što još više zbrljam, s obzirom da će se dotični inkorporirati u nekoliko stotina biografija u dogledno vrijeme :)

Dakle, jesu li sljedeći prijevodi 100% značenjski očuvani, odnosno ima li bolja hrvatskija riječ:

residence = prebivalište

citizenship = državljanstvo (građanstvo?)

nationality = narodnost (meni se nacionalnost čini značenjski šira, ali moguće je da je na ovom mjesto to identično; je li?)

ethnicity = etnicitet (etnička pripadnost? etničnost? narodnosnost? Meni se ovo u hrv. čini dosta sinonimno sa narodnost)

field = polje (područje? disciplina? oblast?)

religion = religija (religijska/vjerska uvjerenja?)

footnotes = fusnote (bilješka? napomena? opaska? Sjećam se da je Kubura jednom spomenuo neki izraz u Kafiću, ali ga nisam zapamtio...)

--Ivan Štambuk 11:52, 18. travanj 2007. (CEST)

Residence može biti i prebivalište, boravište, mjesto uobičajnog boravišta (habitual residence), stanovanja - možda ne bi bilo loše koristiti izraz uobičajno boravište (najčešća je poveznica u mpp-u). Citizenship je u ovom slučaju državljanstvo. Za ostalo neću tvrditi ništa, jer može biti svašta (ovisno o kontekstu)--194.152.198.20 12:16, 18. travanj 2007. (CEST) (Suradnik13)

Prebivalište, državljanstvo, nacionalnost, narodnost, područje, religija/vjera, napomena. --Abyssus 23:36, 19. travanj 2007. (CEST)
Radije bih ostavio fusnota jer je napomena općenitiji pojam, kao i religija (koja ne mora imati nužno veze sa vjerovanjem, kao što bi se iz vjere dalo naslutiti). Isto i sa poljem.
Možeš mi dati izvor da je ethnicity narodnost, a ne nationality u ovom kontekstu? U to bi polje npr. išlo židov, a za to mi bolje sjeda etnicitet ili etnička skupina ili etnička pripadnost kao prijevod (vidjeti ovo). Hvala. --Ivan Štambuk 10:39, 20. travanj 2007. (CEST)

Fusnota je uvriježeni germanizam u hrvatskome jeziku i može se po mom mišljenju slobodno koristiti. --Flopy 10:24, 23. travanj 2007. (CEST)

Složenice[uredi]

Je li ispravo pisati visoko-temperaturni ili visokotemperaturni? Isto pitanje vrijedi i za dubokomorski i sl. U nekoj literaturi vidjeh bez povlake, a Word mi ju traži, pa zato. --Sanja Simat 23:48, 18. travanj 2007. (CEST)

U principu, vrijedi pravilo da se riječ piše s povlakom ako ima dva naglaska, kao npr. v`isoko-t``emperaturni, a bez povlake ako ima samo jedan, npr. d``ubokomorski. --Stevo-88 19:49, 19. travanj 2007. (CEST)
Ne lupetati. ;) Duboko morski bez problema može imati dva naglaska, duboko-morski. ;) Oko ovog ne postoji konsenzus, ali je češće pisanje zajedno - visokotemperaturni. Premda bi neki napisali i visoko temperaturni, ali više sam za prvo i logičnije rješenje. Nemoj vjerovati Wordu, njegov je spelling checker nešto što veze nema sa zdravim razumom. --Abyssus 23:36, 19. travanj 2007. (CEST)
I da, zaboravih reagirati na bivši naslov s ili bez povlake s dvostrukom pogreškom. Prva je sročnost - prijedlog s(a) traži instrumental, a bez genitiv. S ili bez povlake nema smisla, stoga jedino s povlakom ili bez nje može doći u obzir (ili ...bez povlake). Dakako, ako se ovakva konstrukcija već rabila, bolje bi bilo uzeti oblik sa u sili govora. ;) --Abyssus 17:34, 25. travanj 2007. (CEST)

CpC ili Cpc[uredi]

Crnogorska pravoslavna crkva ili Crnogorska pravoslavna Crkva? --Tycho Brahe 21:12, 19. travanj 2007. (CEST)

Crkva, veliko. :) --Abyssus 23:36, 19. travanj 2007. (CEST)

Posljednje i zadnje[uredi]

Molim vas odgovor na pitanje da li su riječi "posljednje" i "zadnje" sinonimi ili postoji razlika u njihovom značenju.

Nisu baš, posljednje ima veći raspon značenja, dok je zadnji primarno prostorno orijentiran. Dakle - zadnji u redu, ali posljednje vrijeme... --Abyssus 22:20, 21. travanj 2007. (CEST)

Kako se zove riječ koja se isto čita i piše i s lijeve i s desne strane?[uredi]

Molim vas odgovorite mi kako se zove riječ koja se isto piše i čita i s lijeve i s desne strane?

palindrom --Zeljko 23:31, 22. travanj 2007. (CEST)

Najduži se sastoji od 17259 riječi --Zeljko 23:32, 22. travanj 2007. (CEST)

Poznati primjer ANA VOLI MILOVANA. --Flopy 10:22, 23. travanj 2007. (CEST)

Lozinka ili zaporka[uredi]

Što je ispravnije, lozinka (što piše i pri prijavljivanju na wikipediju) ili zaporka? Postoji li neka razlika između ta dva pojma? --Flopy 10:27, 23. travanj 2007. (CEST)

Postoji, jedno je njemačka riječ, a drugo naša. :-) Baš pisah o ovome nedavno. "Ukinusmo" šifru (od arabizma ši/afr koji je značio prazninu, otud i riječ cifra za nulu, a poslije i za broj; poslije je iz latinskog došla u francuski - chiffre ili tako nešto - nijesam baš vješta s galskim naslijeđem), zamijensimo je lozinkom (germanizam ~ Lö/osung = rješenje (nisam isgurna za točan oblik, ti ćeš znati :-)), a onda i ona više ne valja pa je sad dobra "zaporka". No, riječ je naša i tako je i iskovana - sl. zapor', od zaperti = udarati; otud i zapirati, zaprijeti tako da su -por- i -pir- prijevojni oblici, poslije mijenja značenje u nešto zatvoreno (zaprto! :-). Dakle, zaporka je nešto zatvoreno, skriveno od tuđih očiju. Sam odluči koji ćeš termin, meni je šifra najbliža. :-))) U standardnom se jeziku, doduše, služim zaporkom, a ne lozinkom. Poz. ;) --Abyssus 11:13, 23. travanj 2007. (CEST)

Hvala lijepa. Od tebe uvijek nešto naučim o jeziku :-) --Flopy 11:20, 23. travanj 2007. (CEST)

Riječ lozinka ima striktno značenje riječi koja omogućava prolazak, prepoznavanje ili slično (Passwort, password), dok riječ zaporka označava šifru - npr. prijaviti se na natjecanje pod zaporkom, ili objaviti oglas u usamljenim srcima pod zaporkom (ali ne i lozinkom). (Tako mi se, kao i uvijek, samo čini) Rosier 11:34, 23. travanj 2007. (CEST)

Sad si me zbunio, Rosier. Tko je od vas u pravu? --Flopy 11:41, 23. travanj 2007. (CEST)

Abyssus je uvijek u pravu, by default i bez iznimke. Ja sam samo iznio svoje zapažanje koje je prije diletantsko nagađanje. Rosier 11:44, 23. travanj 2007. (CEST)

Sad ste me zaintigirali. Imate li kakve izvore da se pozovete ili ću sam, a ne da mi se, morati potražiti neki izvor? --Flopy 11:46, 23. travanj 2007. (CEST)

Da skratim: lozinka samo za passworde, zaporka za sve. Rosier 11:57, 23. travanj 2007. (CEST)

Hvala i tebi Rosier, iako ne znam što je sad tu točno, a više se neću ni zamarati time. --Flopy 12:04, 23. travanj 2007. (CEST)

Pa, u značenju šifre doista su potpuni sinonimi. Ali razlika u značenju postoji, dobro Rosier veli. Lozinka može biti i neka tajna riječ, ali to nije zaporka. Potonja je češće vezana uz bankarstvo i slično. Ali ako tražiš prijevod za password, možeš i lozinku i zaporku, pri čemu je potonja "standardnija". Ali to ne znači da s lozinkom nešto ne valja, samo što sam ja puristica. :-) --Abyssus 21:04, 23. travanj 2007. (CEST)

Nema ništa loše u tome da se malo bude purist protiv agresivnog engleskog. Inače, lijepo je da ste se barem donekle složili :-) --Flopy 08:48, 25. travanj 2007. (CEST)

Zli engleski, zli, zli engleski. Ni lösung, ni lozinka, ni šifra, ni cifra nisu engleske riječi. Ali nema ništa loše u tome da se svako malo taj jezik poslovično razapinje. Rosier 11:33, 25. travanj 2007. (CEST)

Treba koristiti hrvatske riječi gdje god je to moguće, a ne hrengleski. --Flopy 11:37, 25. travanj 2007. (CEST)

Prijelaz u drugi rod. Hvala na primjećivanju. Rosier 11:41, 25. travanj 2007. (CEST)

Nema na čemu. --Flopy 11:46, 25. travanj 2007. (CEST)

Brojačno pisanje datuma[uredi]

Čini mi se da je zbog razvoja računalne tehnologije ljudima prešlo u naviku da datume pišu s nulom, npr. 23.04.2007. (nula ispred 4). Koliko se sjećam, u školi nismo učili da bi nula trebala zamijeniti prazno mjesto. I svojedobno mi je jedan lektor rekao da se nula ne piše (nije 01.01.2007.). Čime, kako, gdje to mogu argumentirati da uvjerim svoje nadređene, a i sebe, u krajnjem slučaju?

Pa jednostavno napiši 23. travnja 2007. ili 1. siječnja 2007. Ili lijepo napiši 0001.0001.002007., pa se reci svojim nadređenima da je i to točno. Naravno da se nula ne piše ispred, ali često se u pravnom prometu dodaje ispred (u ugovorima, čekovima i sl.) kako bi se izbjegle moguće zlouporabe. Naravno, ne treba zaboravit i informatičku tehnologiju --194.152.198.20 11:07, 24. travanj 2007. (CEST)

Ovako, ovo je već bila temom ovdje.
U običnom, "lijepom" pisanju, pišeš bez vodeće ništice, ako je nadnevak jednoznamenkast.
Ali, u poslovnom dopisivanju, pišeš sa vodećom ništicom, jer, u protivnom, postoji mogućnost dodavanja i zlouporabe. Ovo je pravilo.
Ne trebaš pisati pet ili šest vodećih ništica, jer nijedna brojka u nadnevku (osim godine), ni od dana, niti od mjeseca, nije veća od trideset, t.j., sve su dvoznamenkaste. Za godine ne treba pisati vodeću ništicu, jer, one se pišu iza svih znamenaka (a uguravanje brojke je preočito), a "slučajno" dodane znamenke ispred, na vodećem mjestu, preočito mijenjaju nadnevak (svatko će primijetiti 32007. ili 007. godinu, umjesto 2007.).Kubura 11:17, 24. travanj 2007. (CEST)

To je "uvedeno" zbog dviju stvari: administrativnih uloga (npr. da ne bi tkogod 23. 2. ispravio u rok do 23. 12. i slične kerefeke) i zbog prisutnosti računala i njihova načina označivanja (tako smo isto od negdašnjeg decimalnog zareza dobili decimalnu točku). U hrvatskom je jeziku najbolje reći 23. travnja 2007., a ako to ne ide, zbog sažetosti prostora i inih razloga, onda 23. 4. 2007. (razmaci i bez nule). Ovo ostalo utjecaj je engleskog i računala... Ako već treba literatura, u bilo kojoj gramatici ili pravopisu datumi se tako pišu. --Abyssus 11:18, 24. travanj 2007. (CEST)

Slažem se, uostalom, tako sam i rekao u gornjem tekstu. Sad, postoji i mogućnost kraćeg pisanja naziva za mjesec, troslovna kratica (kao 23. tra 2007.). Iako je vjerojatno i ovo rješenje jedno od računalnih i pod utjecajem engleskog (griješim li?), ali je manje rogobato. Jezičari daju prednost tekstu, dok "brojčane" struke volidu sve pojednostavnjeno do u krajnost sa brojkama... Kubura 16:05, 24. travanj 2007. (CEST)

Samnom ili sa mnom[uredi]

Je li točno "samnom" ili "sa mnom" ?

Sa mnom. Uvijek odvojeno. Isto tako s tobom, s njim, s vama ... --Flopy 09:02, 25. travanj 2007. (CEST)
Da, odvojeno. Ali vidim razlog zašto mnogi pišu sastavljeno - naglasna cjelina. Jedan od rijetkih primjera kad i oni koji to inače ne čine prebacuju naglasak na prijedlog (usp. u grad koji može imati naglasak na u ili na grad). Kajkavci pak imaju [zmenom] :-))) --Abyssus 10:49, 25. travanj 2007. (CEST)

Naglašavanje[uredi]

Akcenat? Kako se akcentira: sa mnom, ne mogu, na sunce, ja sam, to je,idem ja,jel' ti, bi htjeo? Hvala

Naglasak može i ne mora biti na prijedlogu, a ostalo su sve veze naglašene riječi i prislonjenice/naslonjenice koje nemaju svoje naglaske. I da - htio - a ne htjeo. --Abyssus 16:58, 25. travanj 2007. (CEST)
Akcent. Kubura 17:00, 25. travanj 2007. (CEST)
Točno. Ali ja ti ionako mijenjam naslove podnaslova ovdje, da budu informativniji za nekoga tko kopa po pismohrani... :-) U hrvatskom se dopuštaju takvi skupovi, premda je odlika srpskog njihovo razdvajanje. Nažalost, meni se više sviđaju rješenja s umetnutim samoglasnikom jerbo takvi skupovi suglasnika (nt, kl, kt i slični) nisu prirodni u hrvatskom jeziku. Ali standard i razvoj prevagnuli su, dakako. --Abyssus 17:30, 25. travanj 2007. (CEST)

Predsjednici i potpredsjednici[uredi]

zanima me kako se piše u rečenici npr:

potpredsjednik vlade republike hrvatske gospodina Damir Plančec. njegova ekscelencija ambasador Alessandro Graffini.

Kada ide veliko a kada malo slovo,kako na početku, a kako u rečenici?? mislim da ide veliko kad ne imenujemo osobu a malo kad pišemo ime i prezime???ili?????

Ovako: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Damir Plančec te Njegova Ekscelencija ambasador Alessandro Graffini. Dakle, velikim se slovom pišu titule samo vrhovnih poglavara i to samo ako uz njih ne stoji ime, primjerice: Danas je Predsjednik... U lipnju će Papa... Sutra će Kralj... Sve ostalo ide malim slovima, i ministri, i generali, i potpredsjednici. Što se obraćanju iz počasti piše, ustalilo se pisati Njegova Ekscelencija i slično, za visoke dužnosnike. Ali doista za visoke. Stoga, sa sociolingvističke strane, mislim da nema smisla to ambasadoru govoriti. ;) Uostalom, ljude se poštuje, a ne štuje... --Abyssus 16:58, 25. travanj 2007. (CEST)

Glazba ili muzika[uredi]

Jesu li ove dvije riječi apsolutni sinonimi ili postoje situacije kad se jedna može koristiti, a druga ne može?

Npr. postoji Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu i Glazbena škola Vatroslava Lisinskog. Ima li razlike između muzička i glazbena ?

Pozdrav! Sale 17:06, 25. travanj 2007. (CEST)

Ako se pritom misli na umjetnost izražavanja zvukom (najčešće tonovima), onda su u najvećoj mjeri sinonimi. Jedino mjesto gdje sam ja osobno koristio riječ muzika umjesto glazba je u članku "Harmonija", pod slikom na kojoj Pitagora podučava muziku. U starih Grka, taj izraz je označavao umijeće muza, tj. bilo koja umjetnost pod zaštitom muza. Naziv Muzička akademija je tradicijski, no isto tako bi se mogla zvati i Glazbenom akademijom. Rosier 17:21, 25. travanj 2007. (CEST)
Sinonimi, bolje glazba u većini situacija. Pitagora je, dakako, poučavao muziku, a ne podučavao. ;) Podučiti znači koga slabije naučiti, kao što kad štogod podgriješ, ne podrgriješ do kraja... --Abyssus 17:27, 25. travanj 2007. (CEST)
Podučiti primarno znači dati poduku, i gotovo se nikad ne rabi u smislu "lošije naučiti". --Ivan Štambuk 19:19, 25. travanj 2007. (CEST)
Podučiti primarno znači dati poduku, da. A poduka znači slabije učenje, no utjecajem govornog jezika i dijalekata zaboravlja se primarno značenje te riječi koje imamo stoljećima i koje stoji u standardu. Pouka je ono o čem govorimo, polisemična riječ s dvama značenjima - pouka (kao moralna pouka) i pouka kao učenje. Stoga - poučiti. I točka. --Abyssus 07:21, 26. travanj 2007. (CEST)
Poduka = "slabije učenje"? Baš bih volio vidjeti referencu na rječnik koji to tako eksplicitno kaže. Što je ta riječ nekad značila nimalo ne utječe na ono što danas ona denotativno znači. Pouka se rijetko koristi u smilu "nečega naučenog" (više kao "izvući pouku), a poduka jaaako rijetko u smislu nečega "lošije naučenog", tako da mislim da bi u ovom slučaju definitivno podučavati trebalo imati prednost. --Ivan Štambuk 09:19, 26. travanj 2007. (CEST)
Uh, hvala:/ Rosier 17:28, 25. travanj 2007. (CEST)
Još samo jedna pitanje: znanost o glazbi naziva se muzikologija, zar ne? Sale 18:42, 25. travanj 2007. (CEST)
Jok, glazboslovlje ;P Da, veli Anićev rječnik za muzikologiju: znanost koja proučava povijest glazbe, stilska obilježja glazbenih djela, problematiku izvođačke prakse. --Ivan Štambuk 19:16, 25. travanj 2007. (CEST)
Glazboslovlje ili muzikologija, potonji je naziv češći. Svejedno je. Ima dosta profesora na spomenutoj akademiji koji preferiraju prvi naziv. --Abyssus 07:21, 26. travanj 2007. (CEST)
Dosta profesora na Muzičkoj akademiji preferira "glazboslovlje"? Interesantna, hermetična čeljad. Na Filozofskom fakultetu recimo nije se čulo za slučaj nekog profesora koji bi preferirao "mudroslovlje" umjesto "filozofija", a i "jezikoslovlje" (umjesto "lingvistika"), općenito, preferiraju samo mistifikatori. Ygraine 13:07, 26. travanj 2007. (CEST)Ygraine
Aha, točno to. Na Filozofskom fakultetu pogotovo preferiraju hrvatske nazive. Na lingvistici pitaj većinu profesora, svaki će ti reći da predaje jezikoslovlje. ;) A o filozofskim pojmovima zaista je bespredmetno govoriti, ako itko forsira novokovanice, to su filozofi. Mislim, bivstvovanje, jestanje, krugljice, hajde, molim te... Ovo je jezični kutak, a ne kutak za nedoučeno prepucavanje. Hvala. --Abyssus 19:30, 26. travanj 2007. (CEST)
Ako vama, gospođo, nešto zvuči novokomponovano, ne znači nužno da takvo i jest. Nije svaki tehnički termin nužno neologizam, koliko god on laicima tako mogao zvučati. "Bivstvovanje" to evo primjerice nije, dok "krugljica" jest. Veseli me, kolegice, da čitate Ladanovu poeziju. Ygraine 19:35, 26. travanj 2007. (CEST)Ygraine
To je, kolegice, neologizam izmišljen krajem pretprošlog stoljeća, kovanica jednog filozofa. Znat ćete sigurno kojeg. Početkom dvadesetog stoljeća drugi je pak napravio toliko kalkova umjesto normalnih hrvatskih riječi i toliko novotvorenica da doista filozofi nemaju što govoriti o tuđicama, ako su sami "najplodniji" stvaraoci. I ne pretvarajte ovo u debatu o filozofiji jer za to nema osnove. ;) --Abyssus 19:43, 26. travanj 2007. (CEST)
Nezainteresirana sam za pobjede u ovakvim, ne lingvističkim ni jezikoslovnim, nego ideološkim raspravama. Ipak, dopustite samo još ovo: neka je riječ uvijek nekad neologizam. Jedna neka takva riječ nikad ne zaživi; druga neka takva riječ postane tehnički termin ove ili one znanosti. Tehnički termini znanosti nisu dužni in sekula sekulorum nositi stigmu bilo neologizma bilo tuđice. Ygraine 19:51, 26. travanj 2007. (CEST)Ygraine
Naravno, kad je i ne možete dobiti. Usput, kakav je to pidžinizirani latinski, ne uče li vas osnovama na filozofiji? ;) Ugodan dan. --Abyssus 19:58, 26. travanj 2007. (CEST)
Nečuvena ste prostakuša. Ygraine 19:59, 26. travanj 2007. (CEST)Ygraine
Ako prostotom nazivate vlastito znanje, neka vam bude. :) --Abyssus 20:00, 26. travanj 2007. (CEST)
Još čekam tvoju pametnu referencu na rječnik koji poduku definirana "slabijim učenjem". Samo ovako usput spominjem, nevezano za prostačenje. --Ivan Štambuk 17:37, 27. travanj 2007. (CEST)
Meni je tebe apsolutno dosta. Pretjerao si. I uopće ne očekuj ikakvu komunikaciju sa mnom. --Abyssus 18:18, 27. travanj 2007. (CEST)

Nazivi ratova[uredi]

Pišu li se nazivi ratova velikim ili malim slovom? Nekoć mislih da su malim, ali vidjeh po tisuću puta velikim pa mi više ništa nije jasno. Doduše, u nekim člancima na wikipediji se može čak naići i na veliko i na malo početno slovo :D --18:07, 25. travanj 2007. (CEST)

Ovisi. Ako imaju službeno ime, onda velikim (tipa Prvi svjetski rat), ali ako su opisni, onda ne (hrvatsko-srpski rat usp. Domovinski rat). I potpiši se drugi put, Sanja... --Abyssus 07:22, 26. travanj 2007. (CEST)
Ako ti tako kažeš, Abyssus, onda vjerujem da je to točno. Međutim, moja mentorica za diplomski ne slaže se s tobom. Ja sam imena ratova, tako i Drugog svjetskog rata, napisao velikim slovom, a onda me ona "oprala" rekavši mi da se nazivi ratova pišu malim slovom, da je tako oduvijek bilo u hrvatskom i da je pisanje velikim u hrvatski jezik ušlo pod utjecajem agresivnog engleskog. Tako sam sve nazive, i drugi svjetski rat, morao ispraviti u malo početno slovo, a onda obranio diplomski s odličnim :-))) --Flopy 08:32, 26. travanj 2007. (CEST)
Da, to je istina, ali ušlo je u standard prije 15 godina. Da citiram pravopis: Ako međutim takvi društveni pokreti obilježavaju vremenski jasno omeđene pojedinačne povijesne događaje, tada su njhovi jezični izrazi u funkciji vlastitog imena i pišu se velikim početnim slovom: Bitka kod Siska, Francuska revolucija, Krbavska bitka, Prvi svjetski rat, Rakovička buna, Seljačka buna (1573. god.)... Usporedimo li to s pravopisom iz 1971., dobivamo ovo: ...francuska revolucija, humanizam, ilirski pokret, (...) oktobarska revolucija, prvi svjetski rat...., dakle, stavljeno je zajedno s vremenskim razdobljima. No, eto, jezik se mijenja, standard je kakav jest... Meni se više sviđa noviji način, ne zbog engleskog utjecaja (znaš i sam da ga ne volim previše), nego zbog jasnije određenosti. Ako je to ime rata, njegov naziv, pisat ću ga velikim slovom. Ako je to vremenska ili zemljopisna odrednica, pisat ću malim slovom.
I, da, čestitam na obrani. I te kakvoj. :-) --Abyssus 08:43, 26. travanj 2007. (CEST)
Hvala! --Flopy 08:46, 26. travanj 2007. (CEST)
Flopy, po pitanju mentora na diplomskom, profesora u školi/na faksu... veži konja di ti gazda kaže. Su rogatin se ne mereš bost. Pusti to šta si ti bia u pravu.Kubura 09:22, 26. travanj 2007. (CEST)
Ma potpisala sam se, ne znam zašto mi nije ostalo... A nekad i zaboravim na to, ali u svakako nije namjerno. --Sanja Simat 13:01, 26. travanj 2007. (CEST)

Odnedavno ili od nedavno[uredi]

Kako je ispravno, odnedavno ili od nedavno?

Odnedavno, prilog. :) --Abyssus 19:30, 26. travanj 2007. (CEST)

Papiri[uredi]

Papiri od vrijednosti ili vrijednosni papiri? Može li ovo biti istoznačno? Postoji li razlika? Hvala!

Vrijednosni papiri.
"Papiri od vrijednosti" ne postoji u istom značenju u hrvatskom. Kubura 10:06, 27. travanj 2007. (CEST)

U kojem značenju su onda papiri od vrijednosti?

Na kojem članku radite, suradniče? (Ne hranite trolove.) Ygraine 12:26, 27. travanj 2007. (CEST)Ygraine
Recimo, papir od vrijednosti meni može biti moja svjedodžba, diploma, neka uspomena itd. Zapravo sinonim za neki vrijedni papir. Vrijednosni papiri nešto su drugo, određeno i - poznato. ;) U pravu je Kubura. --Abyssus 15:35, 27. travanj 2007. (CEST)
Upravo to.
Naime, u srpskom postoji oblik "hartije od vrednosti", koje imaju značenje "vrijednosnih ::papira" u hrvatskom. Možda je suradnik pokušavao prevoditi sa sr. na hr. jezik, pa je upao u ::ovakve situacije. Kubura 15:47, 27. travanj 2007. (CEST)

Hvala vam, pomogli ste mi.