Prijeđi na sadržaj

Zagorski partizanski odred

Izvor: Wikipedija
Prvi zagorski partizanski odred
Aktivna 17. ožujka 1942.1945.
Država Nezavisna Država Hrvatska
Odanost Antifašizam
Grana kopnena vojska
Vrsta pješaštvo
Veličina odred
Geslo Smrt fašizmu, sloboda narodu!
Raspuštena 1945.
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Ivan Krajačić

Prvi zagorski partizanski odred, osnovan je tijekom ožujka 1942.[1] kod Zlatara. Odred je bio prva veća partizanska vojna postrojba u Hrvatskom zagorju.

Odred je imao oko 147 boraca, djelovao je kao tipično partizanska jedinica, iznenadno je napadao i potom se brzo povlačio na Ivančicu, Medvednicu ili Žumberačko gorje, izbjegavajući frontalne sukobe. Veće akcije tog odreda bile su napad na Veliko Trgovišće, Ludbreg, Hum na Sutli.[2]

Osnutak

[uredi | uredi kôd]

Kako je već bilo neorganiziranih pokušaja oslobodilačkih akcija, ukazala se potreba da se nešto smislenije napravi u Zagorju, zato je 28. veljače 1942. održan je u Bedekovčini prošireni sastanak Okružnoga komiteta KPH Krapina. Sastanku je nazočio kao delegat CK KPH Marko Belinić, koji je iznio plan za dizanje ustanka u Hrvatskom zagorju i rasporedio dužnosti. Sastanku su još nazočili Edo Leskovar, Lacko Jakuš, Antun Jakuš, AIojz Čleković, Ivan Jadan i August Herceg.[3]

Nakon toga osnovana je prva zagorska oružana jedinica 17. ožujka 1942., iznad Brdovca, u kleti u vinogradu. Za zapovjednika je postavljen Ivan Sokolić - Fabijan, a za političkog komesara Pavel Videković.[1]

Uskoro nakon toga je došlo do osnivanja Zagorskoga odreda (čete), koja je bila sastavljena od tri partizanske skupine: stubičke, zlatarske i klanječke, koje su djelovale u tri različita kotara. Zapovjednik odreda je bio Ivan Krajačić, a komesar Marko Belinić.[1]

Borci Prvoga zagorskoga partizanskoga odreda

[uredi | uredi kôd]

Danas se zna za većinu boraca, ali ne i za sve, popis boraca koji je naveden dolje, prikupljen je iz Zbornika Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi[4]

Borci iz Lobora:

    • Franjo Sambol, ubile ga ustaše u Zlataru 1944.

Borci iz Kupljenova:

    • Josip Jandras – poginuo za prvih borbi u Zagorju
    • Stjepan Tucman – poginuo za prvih borbi u Zagorju
    • Bzik – ime nepoznato

Borci iz Pojatna:

    • Stjepan Filković – ranjen za vrijene prvih borbi u Zagorju, uhvaćen i strijeljan
    • Stjepan Zebec – uhićen, otjeran u Jasenovac, poslije rata živio u Zagrebu
    • Stjepan Misir – poslije rata radi u Vodnoj zajednici Kupljenovo
    • Karlo Zebec – uhićen, bio u logoru, poslije rata radi u bolnici na Rebru
    • Slavko Vidak – poginuo
    • Nikola Jandras – poginuo prilikom borbi za Ludbreg

Borci iz Bregovljane:

    • Nikola Saša – kapetan JNA,
    • Stjepan Bzik – poslije rata živi u Pušći

Borci iz Hruševca:

    • Mirko Barilović – zarobljen, poginuo u Jasenovcu
    • Josip Milić – zarobljen, poginuo u Jasenovcu

Borci iz Brdovečkoga Prigorja:

    • Škrba – ime nepoznato, poginuo
    • Josip Širanović

Borci iz Jakovlja:

    • Ivan Krkač (politički komesar 1. čete) – poginuo
    • Barica Krkač – ustaše su ju zarobile prilikom razbijanja Vračarićeve grupe, i izmrcvarenu vodili po selima, poginula je u Jasenovcu
    • jedan omladinac SKOJ-evac – ime i prezime nepoznato
    • Franjo Kuhta
    • Ivan Coha – kasnije poginuo
    • Đuro Đunđek – ubijen u logoru
    • Ivan (?) Svetek

Borci iz Gornje i Donje Stubice:

    • Milan Kuren Gubec
    • jedan član Partije – ime i prezime nepoznato
    • Tomo Nikoličić
    • Ivan Landripet
    • Franjo Lacković

Borci iz Mokrica:

    • jedan čuvar u tvornici – ime i prezime nepoznato
    • Ljudevit Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu
    • Božo Lončar – zarobljen i ubijen u Jasenovcu
    • Josip Ščitnik
    • Dva borca iz Posavine – imena i prezimena nepoznata
    • Petar Lončar

Borci iz Velikog Trgovišća:

Borci iz Brdovca:

    • Pavao Belokan – seljak, poginuo izdajom
    • Joža Širanović – radnik

Borci iz Novaka (Sveta Nedelja):

    • Pavel Videković – seljak
    • Tomaš Čahanić – seljak
    • Andrija Benceković – seljak

Borci iz Rakitja:

    • Ivan Sokolčić – seljak, poginuo

Borci iz Horvata:

    • Ignac Pipić – seljak
    • Tomaš – seljak

Borci iz Oroslavja:

    • dva brata Lončara

Borci iz Zagreba:

    • Blaž Valin – sindikalni dužnosnik, poginuo
    • Stjepan Glumpak – radnik, bio potpukovnik JNA
    • jedan krojač vojne bolnice – ime i prezime nepoznato
    • jedan stari građevinski radnik – ime i prezime nepoznato
    • radnik Nikola – prezime nepoznato
    • Tramvajski radnik – ime i prezime nepoznato
    • Maček – metalski radnik, ime nepoznato
    • jedan mladi židov – ime i prezime nepoznato
    • Franjo Bajt – krojač, bivši časnik JNA
    • Dragutin Petrović, sindikalni funkcioner, poginuo,
    • Lazo Vračarić, kasnije pronevjerio oko 45 mil. DM; u Partizane otišao nakon atentata pre kinom Zvonimir na tri osobe[5]

Borci iz Dugog Sela:

    • dvojica seljaka – imena i prezimena nepoznata
    • drug sa Žumberka – ime i prezime nepoznato

Borci iz Sušaka:

    • Tomislav Radić – učitelj, poginuo herojskom smrću

Borci iz Bedekovčine i Poznanovca:

    • Alojz Čleković – poginuo
    • Valent Jakuš – poginuo
    • Pavao Jakuš – poginuo
    • Milan Vidiček – poginuo
    • Josip Jurin – poginuo
    • Viktor Vidiček – poginuo
    • Vilča Vidiček – poginuo
    • Rudi Vidiček
    • Marko Mrkoci
    • Dragec Glumpak – sekretar kotarskog komiteta Ivanec
    • Draga Jakuš
    • Franc Jakuš
    • Ludva Vidiček
    • Kata Vidiček
    • Gustav Jurin
    • Štef Pozaić
    • Gabro Mrkoci
    • Josip Vidiček
    • Ruda Novosel
    • Josip Novosel
    • Josip Mrkoci
    • Blaž Jakuš
    • Lacko Jakuš
    • Tonč Jakuš
    • Janko Čajko
    • Josip Špiranec
    • Mato Špiranec
    • Antun Špiranec
    • Ivan Špiranec
    • Alojz Špiranec
    • Ivan Jadan
    • Jura Glumpak – ubijen
    • Antun Pilek
    • Franjo Pilek
    • Viktor Car
    • Gabro Jug
    • Viktor Jakuš – poginuo
    • Josipa Špiranec – poslije ju je uhitio i ubio gestapovac u Začretju 1943. godine.

Pogledajte i ove stranice

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi, uredio Vlado Stopar, Epoha, Zagreb, 1959.
  • Zagrebački partizanski odred, Spektar, Zagreb, 1972.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (Osnivanje Zagorskog partizanskog odreda), uredio Vlado Stopar, Epoha, Zagreb 1959., str. 61. - 85.
  2. U zagorju neprijatelj nema mira, na portalu slobodna jugoslavija.org
  3. Hrvatsko zagorje u revoluciji, s portala vinovo.magnify.net[neaktivna poveznica]
  4. Zbornik Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (Popis poginulih boraca i žrtava fašističkog terora), Uredio Vlado Stopar, Epoha Zagreb 1959., str. 381. - 469.
  5. Unser Lazo, Spiegel, 5/1973. (njem.)