Zapadni Balkan

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Države "Zapadnog Balkana"

Sintagma Zapadni Balkan je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice Europske Unije. Zapadni Balkan bi bila Albanija s bivšom Jugoslavijom bez Slovenije i Hrvatske.

U javnom mnjenju u Hrvatskoj do pristupa EU su postojali su zazori prema ovakvom pristupu Europske Unije[1], zbog toga što sami Hrvati većinom nisu smatrali Hrvatsku dijelom Balkana, a i zbog straha da EU u procesu približavanja i ulaska u članstvo ne bi tretirao svaku zemlju individualno, na temelju napretka svake pojedine države, to jest da bi Hrvatska "čekala" ostale zemlje. Takav se razvoj događaja ipak nije odvio. Međutim, i dandanas se s nastavkom takve politike pojavljuje strah da je riječ o tjeranju Hrvatske u neku "novu" Jugoslaviju[2].

Geomorfološki "zapadni Balkan" označava zapadni dio balkanske planine na granici Bugarske i Srbije. Međutim, to nikada nije bio fiksni zemljopisni pojam.

Radi sprječavanja udruživanja Republike Hrvatske u ovakve ekonomsko-političke asocijacije, i sprječavanja zloporabe moći koju bi mogle imati moguće buduće odnarođene hrvatske vladajuće elite. hrvatski je predsjednik Franjo Tuđman uveo nove odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojima se zabranjuje udruživanje u ovakve asocijacije, izričito zabranjujući i samo pokretanje postupka za ulazak u ovakve asocijacije (članak 141. Ustava RH, popularno zvan Tuđmanova tvrđava).[3]

Ideju Zapadnog Balkana poduprijele su zemlje koje su stvorile Jugoslaviju i branile njeno postojanje do njene same propasti, Francuska i Engleska. Francuska je bila upravo ta zemlja koje je inzistirala da se u Zagrebu 2000. godine održi summit EU-a sa "zemljama zapadnog Balkana", prvi summit izvan EU.[4] Summit je bio guranje Hrvatske u zapadnobalkansku zajednicu država.[4] Po mnogima je okarakteriziran kao restauracija Jugoslavije.


Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Prof. Ratimir Kalmeta: Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja, Vjesnik, 10. siječnja 2000.
  2. Anđelko Milardović: Hrvatska u "trećoj Europskoj ligi", Dom i svijet, 30. listopada 2000.
  3. Tuđmanova tvrđava, autor Benjamin Tolić, Jedinohrvatska, članak iz Hrvatskog slova, str. 6, petak, 25. siječnja 2008.
  4. 4,0 4,1 Laprdientia croatica. Izjava Stjepana Mesića, objavila HINA 18. prosinca 2007., Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 32

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]