Zapadni Balkan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Države "Zapadnog Balkana"

Sintagma Zapadni Balkan je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice Europske unije. Zapadni Balkan bi bila Albanija s bivšom Jugoslavijom bez Slovenije i Hrvatske.

U javnom mnjenju u Hrvatskoj do pristupa EU su postojali su zazori prema ovakvom pristupu Europske unije,[1] zbog toga što sami Hrvati većinom nisu smatrali Hrvatsku dijelom Balkana, a i zbog straha da EU u procesu približavanja i ulaska u članstvo ne bi tretirao svaku zemlju individualno, na temelju napretka svake pojedine države, to jest da bi Hrvatska "čekala" ostale zemlje.[2] Takav se razvoj događaja ipak nije odvio. Međutim, i dandanas se s nastavkom takve politike pojavljuje strah da je riječ o tjeranju Hrvatske u neku "novu" Jugoslaviju.[3]

Geomorfološki "zapadni Balkan" označava zapadni dio balkanske planine na granici Bugarske i Srbije. Međutim, to nikada nije bio fiksni zemljopisni pojam.

Radi sprječavanja udruživanja Republike Hrvatske u ovakve ekonomsko-političke asocijacije, i sprječavanja zloporabe moći koju bi mogle imati moguće buduće odnarođene hrvatske vladajuće elite. hrvatski je predsjednik Franjo Tuđman uveo nove odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojima se zabranjuje udruživanje u ovakve asocijacije, izričito zabranjujući i samo pokretanje postupka za ulazak u ovakve asocijacije (članak 141. Ustava RH, popularno zvan Tuđmanova tvrđava).[4]

Ideju Zapadnog Balkana poduprijele su zemlje koje su stvorile Jugoslaviju i branile njeno postojanje do njene same propasti, Francuska i Engleska. Francuska je bila upravo ta zemlja koje je inzistirala da se u Zagrebu 2000. godine održi summit EU-a sa "zemljama zapadnog Balkana", prvi summit izvan EU.[5] Summit je bio guranje Hrvatske u zapadnobalkansku zajednicu država.[5] Po mnogima je okarakteriziran kao restauracija Jugoslavije.


Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Prof. Ratimir Kalmeta: Hrvatska je država Srednje Europe i Sredozemlja, ali istodobno podunavska i panonska zemlja[neaktivna poveznica], Vjesnik, 10. siječnja 2000.
  2. Jurić, Tado. 2013. Westbalkan-Erweiterung der EU Europäisierungsprozess in Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien ; ein Vergleich. Hamburg. ISBN 978-3-8300-7377-2. OCLC 858278088
  3. Anđelko Milardović: Hrvatska u "trećoj Europskoj ligi", Dom i svijet, 30. listopada 2000.
  4. Tuđmanova tvrđavaInačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013., autor Benjamin Tolić, Jedinohrvatska, članak iz Hrvatskog slova, str. 6, petak, 25. siječnja 2008.
  5. a b Laprdientia croatica. Izjava Stjepana Mesića, objavila HINA 18. prosinca 2007., Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 32

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]