Prijeđi na sadržaj

Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga

Izvor: Wikipedija

Zastave bijelih, crvenih i plavih pruga imale su većma uzor u zastavi koju je iznijela u revoluciji ostvarena prva Francuska Republika. Kasnije su, a počam od dostignuća revolucionarnoga, slobodarskoga pokreta Francuske revolucije, ove boje počeli preuzimati i drugi narodi, naravno u ponešto promijenjenome redoslijedu i položaju (okomitome i vodoravnome).

Neki su narodi svoje zastave oblikovali prema vezama koje su imali s drugim narodima, neki pod njihovim utjecajima (izvorna Nizozemska zastava bila je narančasto-bijelo-plava), a neki su ih tek krajem prošloga stoljeća (Američka Samoa).

Ove se boje u većini dosadašnjih pisanih izvora spominju i kao panslavenske boje, jer su u doba panslavističkih, neopanslavističkih i drugih pokreta (austroslavizam, rusoslavizam) dobivale takva značenja.

U Austro-Ugarskoj sve su krunske zemlje dobile svoje zastave, čak su bili predviđeni i redoslijedi boja za pojedine narode koji žive u Austrijskoj Monarhiji, tada su do osobitoga izražaja došle bijela, crvena i plava boja kao boje krunskih zemalja u kojima su živjeli mahom slavenski narodi.


Uz primjenu ovih boja i ograničenje na tri vodoravne pruge mogu postojati ukupno šest kombinacija.

Bijelo-crveno-plava

[uredi | uredi kôd]
  • Inače ne postoji kao inačica s tri vodoravne ni okomite pruge niti u jednoj državi.
  • Američka Samoa (gledano s heraldički lijeve strane)

Bijelo-plavo-crvena

[uredi | uredi kôd]

Crveno-bijelo-plava

[uredi | uredi kôd]

Crveno-plavo-bijela

[uredi | uredi kôd]

Plavo-bijelo-crvena

[uredi | uredi kôd]

Plavo-crveno-bijela

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ustav Republike Crne Gore (»Službeni list Republike Crne Gore« – br. 48/92. od 12. listopada 1992.).
  2. Austrougarska, krunske zemlje, II. dio: Translajtanija i Bosna i Hercegovina. FAME. Pristupljeno 13. ožujka 2022.