Prijeđi na sadržaj

Zdenko Škrabalo

Izvor: Wikipedija
Zdenko Škrabalo

Zdenko Škrabalo i Mladen Vranić
Rođenje 4. kolovoza 1929.
Sombor
Smrt 12. siječnja 2014.
Zagreb
Polje endokrinologija
Institucija Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Medicinski fakultet u Zagrebu
Portal o životopisima

Zdenko Škrabalo (Sombor, 4. kolovoza 1929.Zagreb, 12. siječnja 2014.) je bio hrvatski liječnik, akademik, diplomat i profesor emeritus.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se u bačkom gradu Somboru 1929. godine. U rodnom gradu je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je Medicinu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1953. Specijalizirao je internu medicinu. Doktorirao je na temu poremećaja rada žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

Nakon što je položio specijalistički ispit surađivao je s dr. Hauptmannom na utemeljenju Klinike za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta u zagrebačkoj bolnici "Ozren Novosel".

Kasnije, utemeljuje Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac koja je zahvaljujući njegovoj viziji postala međunarodno prepoznati centar za dijabetes i suradna ustanova Svjetske zdravstvene organizacije.[1] Utemeljio je "Hrvatski model" skrbi o šećernoj bolesti koji je postao svjetski priznat.[2]

Kao stipendist Humboldtove zaklade boravi na usavršavanju iz endokrinologije i dijabetologije 1962. i 1963. godine u Hamburgu gdje radi na klinici prof. Joresa uz prof. Nowakowskog, te osniva prvi laboratorij za citologiju endokrinih organa (štitnjače i muških spolnih žlijezda) u Njemačkoj.

Ponovno boravi kao stipendist Humboldtove zaklade u Njemačkoj 1967., 1973., 1985. i 1986. godine.

Boravi određeno vrijeme na usavršavanju u Londonu (Guy’s Hospital), Louvainu (Université Catholique du Louvain), Bostonu (Harvard University – Joslin Clinic), te u Torontu (Banting and Best Diabetes Centre).

1976. postaje redovitim profesorom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pored zagrebačkog, predavao je i na sveučilištima u Dacci, Bostonu, Hamburgu, Frankfurtu i La Valleti.

Znanstvenička karijera

[uredi | uredi kôd]

Radi u savjetodavnim tijelima Svjetske zdravstvene organizacije koja se bave šećernom bolesti.

U svjetskoj medicinskoj znanosti je poznat kad je prvi u svijetu opisao dotad nepoznatu nametničku bolest piroplazmozu. Kasnije je znatno pridonio u svjetskoj znanosti u proučavanju patologije štitnjače, andrologije, a posebice šećerne bolesti. Neki od njegovih doprinosa su bili pionirski u tim područjima.

Autor je velikog broja znanstvenih članaka (preko 250), a Science Citation Index navodi da su mu radovi citirani 133 puta.

Članom je više domaćih, inozemnih (SAD, Njemačka, UK, Mađarska, Kolumbija, Peru, Kina) i međunarodnih liječničkih organizacija.

Od 1992. je redovitim članom HAZU.

Diplomatska karijera

[uredi | uredi kôd]
Zdenko Škrabalo i Stojan Ganev – Opća skupština Ujedinjenih naroda (1992.)

Od 1990. se politički odnosno diplomatski angažirao na osamostaljenju Republike Hrvatske.

1991./92. godine je bio savjetnikom u Uredu Predsjednika RH, a područje djelovanja su mu bile međunarodne organizacije sa sjedištem u Ženevi (UN, Crveni križ).

1992. i 1993. godine je bio ministrom vanjskih poslova RH.

Nakon toga je obnašao dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Švicarskoj i Lihtenštajnu do 1996. Nakon toga je veleposlanikom na novom mjestu, u susjednoj Mađarskoj sve do umirovljenja u listopadu 2000. godine.

Vanjske poveznice i referencije

[uredi | uredi kôd]
  1. Sveučilišna klinika za dijabetes i endokrinologiju. www.kb-merkur.hr. Pristupljeno 8. lipnja 2023.
  2. Škrabalo Zdenko – HAZU. www.info.hazu.hr. Pristupljeno 8. lipnja 2023.