Tonino Picula
| Tonino Picula | |
| |
| hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu | |
|---|---|
| trenutačno | |
| u službi od 1. srpnja 2013. | |
| Predsjednik | Stjepan MesićIvo JosipovićKolinda Grabar-KitarovićZoran Milanović |
| zastupnik u Hrvatskom saboru | |
| trajanje službe 23. prosinca 2003. – 1. srpnja 2013. | |
| Zamjenik | Alen Prelac |
| Premijer | Ivo SanaderJadranka KosorZoran Milanović |
| Nasljednik | Alen Prelac |
| gradonačelnik Velike Gorice | |
| trajanje službe 17. lipnja 2005. – 17. lipnja 2009. | |
| Prethodnik | Ivan Šuker |
| Nasljednik | Dražen Barišić |
| ministar vanjskih poslova Hrvatske | |
| trajanje službe 27. siječnja 2000. – 22. prosinca 2003. | |
| Premijer | Ivica Račan |
| Predsjednik | Stjepan Mesić |
| Prethodnik | Mate Granić |
| Nasljednik | Miomir Žužul |
| Rođenje | 31. kolovoza 1961. |
| Politička stranka | SDP |
| Zanimanje | sociolog |
Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u trećem mandatu gdje zajedno s ostalim hrvatskim socijaldemokratima sjedi u redovima europske političke grupacije S&D.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Osnovnu i srednju školu završio je u gradu Šibeniku. Diplomirao je godine 1986. sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekao zvanje profesora sociologije. Kao stručni suradnik u Hrvatskom saboru kulture te tajnik časopisa "Kulturni radnik" radi od 1987. do 1989. godine, nakon čega godinu dana radi kao stručni suradnik u Centru za idejno teorijski rad. S osamostaljenjem Republike Hrvatske i početkom Domovinskog rata aktivno se angažira u njezinoj obrani kao pripadnik Oružanih snaga. Danas, sa suprugom Marijanom i kćerkom, živi u Zagrebu.[1]
Politička karijera[uredi | uredi kôd]
Do trećesiječanjskih izbora 2000. godine djelovao je kao tajnik za međunarodne odnose u SDP-u te predsjednik Gradske organizacije SDP-a Velike Gorice i član Županijske skupštine Zagrebačke županije.[1]
Nakon pobjede šestorke obnaša dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana kada i započinje hrvatski izlazak iz tihe međunarodne izolacije. Za mandata Tonina Picule Republika Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te predajom zahtjeva za članstvo u EU započela proces pristupanja koji je završio 1. srpnja 2013. s punopravnim članstvom u Europskoj uniji.[1]
U razdoblju između 2004. i 2008. godine obnašao je dužnost predsjednika Glavnog odbora SDP-a, a potom četiri godine i dužnost člana Predsjedništva stranke. Biran je za zastupnika u Hrvatskom saboru na svim parlamentarnim izborima od 2000. godine. U Saboru je djelovao kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku te član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za ratne veterane te Odbora za europske integracije.[1]
Od 2003. godine je i voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a u kojoj aktivno djeluje posljednjih deset godina. U razdoblju od 2010. do 2011. bio je izvjestitelj Odbora za politička i pitanja sigurnosti PS OESS-a, a od 2011. obnaša dužnost potpredsjednika Parlamentarne skupštine OESS-a. Imenovan je za posebnog koordinatora i voditelja promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim i predsjedničkim zborima u Moldaviji (2010), Kazakstanu (2011), Rusiji (2012), Gruziji (2012) i Armeniji (2013).[1]
Godine 2005. izabran je za gradonačelnika Velike Gorice. Na ponovljenim izborima 2006. ponavlja uspjeh te gradonačelničku dužnost obnaša sve do lokalnih izbora u svibnju 2009.[1]
Po završetku hrvatskih pregovora za članstvo u EU Tonino Picula postaje promatrač Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu dok na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament 2013. biva izabran s najvećim brojem preferencijalnih glasova birača.[2]
Mandat u Europskom parlamentu[uredi | uredi kôd]
Kada je Republika Hrvatska službeno ušla u Europsku uniju 1. srpnja 2013., zastupnik Tonino Picula definirao je dva glavna područja u kojima će djelovati tijekom kratkog desetomjesečnog mandata: afirmacija jadranske Hrvatske kao europske regije s velikim potencijalom te u vanjskoj politici sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe, regiji od posebnog interesa za Hrvatsku. Tijekom mandata se, međutim, nije ograničavao već je djelovao šire kad god je situacija zahtijevala, nastojeći doprinijeti gdje je moguće kako bi se zaštitili hrvatski interesi. Neke od tema kojima se zastupnik Picula bavio su:
Zaštita hrvatskih proizvoda i proizvođača[uredi | uredi kôd]
U kolovozu 2013. Picula je od Europske komisije zatražio pojašnjenje situacije oko hrvatskih autohtonih vina: prošeka i terana. Istaknuo je kako je riječ o hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a geografsko porijeklo neupitno.[3] Stav Komisije je tražio i oko prigovora koji je Slovenija uložila vezanog uz hrvatski prijedlog za registraciju istarskog pršuta.[4] U ožujku 2014. u Europskom parlamentu je organizirao konferenciju i izložbu „Jadran - boje izvornosti“ na kojoj se 15 malih proizvođača autohtonih hrvatskih delicija informiralo o zaštiti proizvoda na europskoj razini te predstavilo svoje proizvode u Europi.[5]
Male proizvođače zastupnik Picula je nastojao zaštititi u više rasprava u Europskom parlamentu upozoravajući institucije da poštuju volju većine koja je protiv GMO proizvodnje pri čemu se pozvao na primjer hrvatskih proizvođača meda koji to čine na prirodan i siguran način u čistom okolišu.[6] Podržao je i odbijanje prijedloga Komisije u raspravi o proizvodnji i stavljanju na raspolaganje na tržište sjemenki i ostalog biljnog reprodukcijskog materijala jer bi to pridonijelo dodatnom oligopolu najvećih tvrtki.[7]
Sudjelujući u raspravama o Europskom fondu za ribarstvo i postavljajući pitanja Europskoj komisiji o dodjeli sredstava hrvatskim ribarim, upozorio je i na problem malih ribara čija se kategorija ukida sukladno pregovorima o članstvu u EU. Pozvao je europske institucije na prilagodbu zakonodavstva kako bi se sačuvala jedinstvena baština malog ribolova, a kao nastavak te inicijative u Bruxellesu je organizirao TV panel na kojem je zastupnik Guido Milana, potpredsjednik Odbora za ribarstvo, najavio reviziju europskog zakonodavstva koje će razraditi posebnost malog ribolova.[8]
CEFTA i prometni koridori[uredi | uredi kôd]
Već u kolovozu zastupnik se angažirao i oko zaštite hrvatskih gospodarskih interesa nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i izlaska iz CEFTA-e čime su najviše pogođene domaća prehrambena i poljoprivredna industrija koje čak 45 % svoje proizvodnje izvoze na ovo tržište. Rezultat višemjesečne komunikacije s Europskom komisijom i Europskim parlamentom je usvajanje amandmana kojim se poziva na prilagodbu trgovinskih sporazuma kojim će se nastaviti tradicionalan opseg trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e tako da bi hrvatski proizvođači i dalje mogli bescarinski izvoziti svoje proizvode u zemlje regije.[9]
Pravovremeno je reagirao na nacrt Smjernica za potpore manjim zračnim lukama koje su ugrožavale budućnost malih regionalnih aerodrome i koje su naknadno izmijenjene uvažavajući u obzir njihove posebnosti i značaj.[10] U raspravama o prioritetnim prometnim koridorima upozorio je kako novim programom nije obuhvaćen veći dio Hrvatske. Posebno je pozdravio i projekt jadransko-jonske autoceste koji je komplementaran dogovorom o jadransko-jonskom plinovodu čime se objedinjuju prometna i energetska dimenzija, a za koji politička volja odavno postoji.[11]
Ravnopravnost hrvatskih građana[uredi | uredi kôd]
Poseban problem na koji se Picula fokusirao kod zaštite hrvatskih građana je pitanje potrošačke neravnopravnosti prilikom trgovine putem internet s obzirom na to da Republiku Hrvatsku neki prodavači još uvijek ne prepoznaju kao članicu EU zbog čega hrvatski potrošači imaju veće troškove dostave. O istom problemu u veljači je izvjestio i Europsku komisiju. Do sada su neki internet portali već izmijenili cijene dostave za hrvatske građane, a Komisija se obvezala na povećanje transparentnosti u odnosu na tarife isporuke različitih pružatelja usluga na tržištu.[12]
Snažno se zalagao za vizni reciprocitet svih članica EU sa SAD-om jer građanima SAD-a nije potrebna viza prilikom posjeta Hrvatskoj, dok Hrvati vizu plaćaju 160 dolara. Od Komisije je stigao obećavajući odgovor da će koristiti svaku priliku kako bi riješili preostale slučajeve nereciprociteta. Također, nakon što je izašao prijedlog o reviziji vizne politike u Schengenskom prostoru, ponovno je pitao Komisiju o reviziji koja bi, uz Hrvatsku, uključivala i one zemlje čijim državljanima nije bila potrebna viza prije pristupanja EU.[13]
Vanjsko-političko djelovanje[uredi | uredi kôd]
Kao potpredsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom Tonino Picula je na prvu službenu misiju otišao u Albaniju i Kosovo, a boravio je i u BiH, Makedoniji i Crnoj Gori.[14] Surađivao je s kolegama zastupnicima na rješavanju dugogodišnje krize u BiH i pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja tri puta je, u sastavu Ad hoc Izaslanstva Europskog parlamenta, boravio u Kijevu i Harkivu.[13] Na poziv Ureda Europskog parlamenta u Washingtonu predstavio je ulazak Hrvatske u EU tokom razgovora u State Departmenu, Pentagonu, Kongresu, Svjetskoj banci i zakladama za vanjsku politiku.[15]
Posjeti grupa[uredi | uredi kôd]
Ured zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule aktivno je u ovom mandatu radio na približavanju institucije Europskog parlamenta građankama i građanima Republike Hrvatske te je od rujna 2013. do svibnja 2014. u posjet Bruxellesu i Strasbourgu doveo preko 100 posjetitelja. Želeći upozoriti na problem depopulacije hrvatskih otoka te negativne aspekte zatvaranja područnih osnovnih škola na otocima, Tonino Picula je u posjet Europskom parlamentu pozvao 11 učenika i učenica osnovnih škola s Prvića, Iža i Silbe te njihove učiteljice i učitelje.[16] Putem online fotografskog i video natječaja pod nazivom „Klik za bolju Hrvatsku“ 35 kreativaca je u prosincu 2013. godine nagrađeno posjetom Strasbourgu i izložbom svojih radova u Kući Europe u Zagrebu.[17] U ožujku 2014. godine zgradu Europskog parlamenta u Brussels-u posjetili su i mali proizvođači autohtonih hrvatskih proizvoda od Dubrovnika do Zadra,[5] dok su u travnju putovanjem u Strasbourg nagrađene studentice i studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, a na osnovu znanja koje su pokazali rješavajući kviz o Europskoj uniji kojeg je pripremio Ured zastupnika.[18]
Članstva[uredi | uredi kôd]
Tonino Picula je suosnivač udruge "Krila ljubavi" iz Velike Gorice za zaštitu zlostavljane i traumatizirane djece te je bio član njezinog Upravnog vijeća između 2005. i 2011. godine. Od 1994. do 2000. je bio tajnik hrvatskog društva prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom. Član je Matice Hrvatske i Hrvatskog sociološkog društva.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f „Tonino Picula, životopis“ Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. kolovoza 2013. (Wayback Machine), Dnevno, 8. travnja 2013. Pristupljeno 30. lipnja 2013.
- ↑ „IZBORI ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE“, Državno izborno povjerenstvo, 15. travnja 2013. Pristupljeno 30. lipnja 2013.
- ↑ „Što je o prošeku EU parlamentu napisao Tonino Picula“, Večernji list, 24. listopada 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula brani hrvatski pršut“, Večernji list, 10. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ a b „Hrvatska tradicija u EU parlamentu“, AgroKlub, 8. ožujka 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula: Moramo reći ne pritiscima GMO industrije“, Index, 14. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula stao u zaštitu malih proizvođača u raspravi o biljnom reprodukcijskom materijalu“, Večernji list, 10. ožujka 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Strasbourg: Picula za zaštitu malih ribara“, Poslovni dnevnik, 25. veljače 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „U EP podržan Piculin poziv BiH za očivanje trgovinske razmjene s RH“, Večernji list, 22. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula traži potporu za zračne luke“, Poslovni dnevnik, 8. listopada 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „SDP-ovci u Europarlamentu traže bolje konekcije za Hrvatsku“, Poslovni dnevnik, 5. prosinca 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Stiglo objašnjenje zašto su nam troškovi online kupovine tako visoki“, Poslovni dnevnik, 13. travnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ a b „EK: Hrvati bi trebali moći putovati u SAD bez viza“, tportal, 12. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula u izaslanstvu EP za jugoistočnu Europu!“, Večernji list, 24. listopada 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula i Stier u Washingtonu predstavljaju Hrvatsku u EU“, Večernji list, 4. prosinca 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Školarci s Prvića, Silbe i Iža na Piculin poziv danas u Bruxellesu“, Slobodna Dalmacija, 15. listopada 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Kakva bi trebala biti bolja Hrvatska?“, Dnevnik.hr, 19. prosinca 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014.
- ↑ „Picula vodi 22 studenta FPZG-a u Strasbourg“ Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. travnja 2014. (Wayback Machine), dalje.com, 12. ožujka 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Tonino Picula, šesti saziv Hrvatskoga sabora Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine)
- Tonino Picula, Europski parlament
- Aktivnost u Europskom parlamentu Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2013. (Wayback Machine)
- Službena stranica Tonina Picule
| |||||
| ||||||||||||||||||||||||||
.jpg)
| ||||||||||||||||||||