Vesna Pusić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Vesna Pusić
Vesna Pusić
ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske
trajanje službe
23. prosinca 2011. – 22. siječnja 2016.
Prethodnik Gordan Jandroković
Nasljednik Miro Kovač
Rođenje 25. ožujka 1953.
Politička stranka Hrvatska narodna stranka

Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska političarka, publicistkinja i predsjednica HNS-a, ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Životopis[uredi VE | uredi]

Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. godine u Zagrebu u staroj zagrebačkoj obitelji Pusić. Njezin djed, Danko Angjelinović, u vrijeme Drugog svjetskog rata surađivao je s četnicima Ilije Trifunovića i sa talijanskim okupatorima.[1] Majka Višnja, rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog jezika, a otac Eugen poznati sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši časnik sudac za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske[2] i visoki jugoslavenski komunistički dužnosnik. U mladosti je dvije godine svirala klavir te pohađala i satove ritmike. Iako je u školi je bila odlična učenica, znala je dobiti i pokoji ukor te se ne može pohvaliti da je imala strast prema matematici.[3]

1971. godine upisuje studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomira 1976. godine te potom dvije godine provodi na Institutu za sociologiju u Ljubljani na kojemu radi na istraživanju o industrijskoj demokraciji u 12 europskih zemalja. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od 1978. godine, a 1984. doktorira iz područja sociologije kod akademika Josipa Županova. U jednom je mandatu (od 1992. do 1994.) pročelnica Odsjeka, a od 1998. godine je redovni profesor Fakulteta. Predaje Sociologiju politike i Teorije industrijske demokracije.

Od 1989. do 1991. provela je istraživanje o upravljačkim stilovima u 18 najuspješnijih industrijskih organizacija u Hrvatskoj. To je istraživanje poslužilo kao osnova za analizu upravljačke elite kao potencijalne političke elite u tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja objavljeni su u njenoj knjizi «Vladaoci i upravljači» (Novi Liber, 1992.). Bila je i koordinatorica istraživačkog projekta o dominantnim političkim, vjerskim, obiteljskim i radnim vrijednostima u Hrvatskoj, u sklopu globalne ankete o svjetskim vrijednostima pokrenute 1978. godine na Institutu za socijalna istraživanja sveučilišta u Michiganu.

Devedesetih je godina jedna od osnivača te direktorica Erazmus Gilde, nevladinog, nestranačkog projekta za promicanje kulture demokracije. U sklopu projekta izdaje časopis Erasmus, koji se uglavnom fokusirao na različite aspekte tranzicije u Hrvatskoj te ostalim istočnoeuropskim zemljama. Već u prvom broju ovog časopisa ostaje zapažen njen tekst o diktaturi s demokratskim legitimitetom. U okviru Erasmus Gilde, koja je djelovala do 1998. godine, organizirala je veliki broj okruglih stolova i rasprava o kontroverznim pitanjima u regiji, s ciljem poticanja građanske inicijative u razrješavanju sukoba i traženja alternativnih političkih rješenja na ovom području.

Kao sveučilišni profesor boravila je u SAD-u, na The American University, Washington, D.C., Sveučilištu Georgetown, Washington, D.C., Sloan School of Management, Massachussets Institute of Technology, Sveučilištu u Chicagu, Cornell University, Ithaca, New York, The Willson Centre, Washington D.C., The Foreign Service Institut, State Departmentu te drugim akademskim, znanstvenim i srodnim institucijama na kojima je održala niz predavanja.

Politička karijera[uredi VE | uredi]

Vesna Pusić, Ivo Josipović i Damir Kajin 2010.

Krajem sedamdesetih godina 20. st. (1978.) jedna je od sedam žena koje su inicirale i organizirale prvu feminističku grupu u Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata, pod nazivom Žena i društvo. Zbog aktivnog djelovanja članica, grupa je bila predmet javne kritike tadašnje službene politike.

Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana za predsjednicu HNS-a. Na izborima 2003. godine ponovo ulazi u Sabor te je izabrana za njegovu potpredsjednicu, a godinu kasnije HNS-ovi delegati ponovo je biraju za predsjednicu stranke. Za vrijeme njezinog mandata HNS je postao treća stranka u Hrvatskom saboru i zemlji, povećao broj članova s 5000 na 35 000 te upeterostručio broj zastupnika u Saboru. Pod njezinim je vodstvom HNS uspješno proveo još jedan dotad jedinstven proces u hrvatskoj politici – 2005. u veljači ujedinjuju se HNS i LIBRA, te danas zajedno tvore Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate.

2006. godine postala je potpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke (ELDR-a). Ovu je dužnost obavljala do 2012. godine odnosno u 3 mandata.

Na Predsjedničkim izborima održanim 27. prosinca 2009. kao kandidatkinja HNS-a osvojila je 7,25%.

Nakon parlamentarnih izbora 2011., 23. prosinca 2011. imenovana je za ministricu vanjskih i europskih poslova.[4][5]

Nakon parlamentarnih izbora 2015., na kojima je koalicija Hrvatska raste izgubila, 23. siječnja 2016. predala je ministarstvo Miri Kovaču.[6][7][8]

Vesna Pusić se nominirala za glavnu tajnicu UN-a, ali je 4. kolovoza 2016. odustala od daljnje borbe za tu funkciju, jer je zaključila da njene šanse da dobije to mjesto "nisu realne". [9] [10]

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Prema odluci Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta 18. travnja 2015., Vesna Pusić je zajedno sa Stjepanom Mesićem i Miloradom Pupovcem osuđena je za izdaju hrvatskog naroda: ”...što je u dvama proteklim desetljećima bila među najradikalnijim osobama koje su se sustavno borile protiv hrvatskih nacionalnih interesa, u širenju krivotvorina o Domovinskom ratu i lažnom optuživanju i predsjednika Tuđmana i hrvatskih generala, a s otvorenom podrškom Carli del Ponte, glavnoj tužiteljici međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. (...) što je sustavno pokušavala pretvoriti agresiju Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u navodni građanski rat, s podijeljenom odgovornošću i krivnjom. Štoviše, u Hrvatskom je saboru, zlonamjerno i neistinito proglasila Hrvatsku agresorom na Bosnu i Hercegovinu.”[11][12]
  • Hrvati u Argentini na sjednici Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u Argentini 9. veljače 2016. izjavili su sljedeće: ”Argentinski Hrvati proglasili su bivšu ministricu vanjskih poslova i sadašnju potpredsjednicu Sabora RH Vesnu Pusić 'personom non grata' među Hrvatima u Argentini! Osim toga, naša će argentinska zajednica izaći na ulice Buenos Airesa kako bi prosvjedovali zbog izjave Vesne Pusić da na Bleiburgu 'nisu svi nevine žrtve već nisu sudskim procesom proglašeni krivim'.”[13] Također, odbor je Hrvatskom saboru predložio da pokrene kazneni postupak protiv Vesne Pusić.[14] Održali su i prosvjed 14. veljače 2016. u 12:30 u Buenos Airesu.[15][16] Razlog prosvjeda bila je izjava Vesne Pusić o pokolju u Bleiburgu: "Nisu svi nevine žrtve, već nisu sudskim procesom proglašeni krivim."[17]

Djela[uredi VE | uredi]

Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura:

  • Demokracije i diktature (Novi Liber, 1998)
  • Vladaoci i upravljači (Novi Liber, 1992)
  • Industrijska demokracija i civilno društvo (Sociološko društvo Hrvatske, 1986.)

Koautorica je Industrial Democracy in Europe i European Industrial Relations (Clarendon Press, Oxford, 1981),

Objavila je i preko pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Časna obitelj" Vesne Pusić
  2. http://www.vecernji.hr/vijesti/otac-vesne-pusic-bio-je-natporucnik-sudac-vojsci-ndh-clanak-354802
  3. Vesna Pusić, Biografije, Večernji list (pristupljeno 5.ožujka 2014.)
  4. Ministrica Pusić o prioritetima hrvatske vanjske politike, dnevno.hr, objavljeno 23. prosinca 2011.
  5. (boš.) Pusić: Hrvatska će preuzeti novu ulogu u regiji, vijesti.ba, objavljeno 23. prosinca 2011.
  6. Vesna Pusić predala ministarstvo Miri Kovaču, index.hr, objavljeno 23. siječnja 2016.
  7. Veliki dan za Hrvatsku: Vesna Pusić više nije ministrica, tinolovka-news.com, objavljeno 23. siječnja 2016.
  8. Vesna Pusić napustila Ministarstvo: Ostavljam ga u odličnom stanju, direktno.hr, objavljeno 23. siječnja 2016.
  9. http://www.vecernji.hr/hrvatska/vesna-pusic-odustajem-od-kandidature-za-glavnu-tajnicu-un-a-1104096
  10. http://vijesti.hrt.hr/345716/vesna-pusic-odustaje-od-kandidature-za-glavnu-tajnicu-un-a
  11. Osuđeni Stjepan Mesić, Vesna Pusić i Milorad Pupovac!, dnevno.hr, objavljeno 18. travnja 2015.
  12. Hrvatsko nacionalno etičko sudište osudilo Vesnu Pusić, Stjepana Mesića i Milorada Pupovca, kamenjar.com, objavljeno 18. travnja 2015.
  13. Argentinski Hrvati proglasili Pusić 'personom non grata', u nedjelju izlaze na ulice!, croexpress.hr, objavljeno 10. veljače 2016., pristupljeno 14. veljače 2016.
  14. Ingrid Runtić, prosvjed Hrvata u Argentini protv Vesne Pusić, hopportal.com, objavljeno 10. veljače 2016., pristupljeno 14. veljače 2016.
  15. Argentinski Hrvati prosvjedovat će protiv Vesne Pusić: Pročitajte sve njezine sporne izjave!, narod.hr, objavljeno 12. veljače 2016., pristupljeno 14. veljače 2016.
  16. Argentinski Hrvati će u nedjelju prosvjedovati protiv Vesne Pusić, hazud.hr - news portal domovine i dijaspore, objavljeno 10. veljače 2016., pristupljeno 14. veljače 2016.
  17. ŠOK! ‘ARGENTINA’ TRAŽI KAZNENI PROGON VESNE PUSIĆ: Evo kako ih je Pusić ponizila!, dnevno.hr, objavljeno 11. veljače 2016., pristupljeno 14. veljsče 2016.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Vesna Pusić