Zlatko Tomičić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930.Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac. Napisao je pjesmu "Hrvatska, ljubavi moja", koja je u inozemstvu među iseljenicima bila kao himna.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Zlatko Tomičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Završio je Filozofski fakultet. U djelima mu se nerijetko iz svakodnevne fabule priča preokrene u fantastiku. Neka djela izvedena su na pozornici, a neka su i ekranizirana ili prilagođena za radiodrame.

S Dragutinom Tadijanovićem uredio je Antologiju hrvatskih pjesama u prozi. Utemeljio je i od 1968. do 1969. godine uređivao Hrvatski književni list u Zagrebu. Nakon višegodišnje zabrane, ponovno ga pokreće 1990-ih s Mladenom Pavkovićem. Bio je urednik i časopisa Ognjišta, a surađivao je i s časopisom za kulturu Hrvatsko slovo. Za svoj rad dobivao je i nagrade (Nagrada Zvonimir Golob[1] za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu, 2005. godine). Na hrvatski jezik prevodio je i pjesme s makedonskog jezika. Tako je preveo i neke pjesme makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova[2]. Bio je predlagan za Nobelovu nagradu za književnost.[3] Godine 1980. Tomičića za Nobelovu nagradu predložio je P.E.N. klub SAD u New Yorku, a 1982. godine Hrvatska akademija Amerike.[4]

Djela[uredi | uredi kôd]

Autor je četrdesetak knjiga poezije i proze. Četiri su mu u cijelosti prevedene na ine jezike, a i druga djela su mu prevađana. Mladen Pavković priredio je i uredio knjigu Zlatka Tomičića "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.).[3]

Pjesništvo[uredi | uredi kôd]

  • Susret osmorice (Fici, Mađer, Medaković, Mesinger, Milošić, Tomičić, Šuša), Vinkovci, 1950.
  • Vode pod ledinom, Zagreb, 1955.
  • Četvrtoga ne razumijem, Zagreb, 1955.
  • Dosegnuti ja, Zagreb, 1956.
  • Nema blaga nad slobodom (pjesme za djecu), Zagreb, 1956.
  • Budni faun, Vinkovci, 1960.
  • Balada uspravnog čovjeka, Zagreb, 1964.
  • Revolucionarni kalendar, Zagreb, 1965.
  • Bogumilsko groblje, Zagreb, 1968.
  • Zir, Gospić, 1968.
  • Hrvatsko more, Zagreb, 1969.
  • Traženje bivstva, Zagreb, 1969.
  • Izabrana djela (S. Mađer, B. Zeljković, S. Juriša, M. S. Mađer, Z. Tomičić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 1984.
  • Vražje oko, Zagreb, 1986.
  • Zemlja banova, Basel, 1987.
  • Gluha nedjelja, Zagreb, 1988.
  • Prsten Dioklecijanov, Zagreb, 1988.
  • Sunčeva djevica, Zagreb, 1989.
  • Hrvatska, ljubavi moja, Hamilton, 1990.
  • Život, Zagreb/Karlovac, 1993.
  • Leonardov san, Zagreb, 1996.
  • Povratak u postojbinu duha, Zagreb, 1997.
  • Crni kraljevi, Senj, 1997.
  • Nenavište, Zagreb, 1997.
  • Zemlja obećana, Zagreb, 1998.
  • Božanski soneti, Karlovac/Zagreb, 2003.
  • Izabrana djela I. (Pjesme), Vinkovci, 2003.
  • Objava svjetla, Zagreb, 2005.
  • Divlji poljski cvijet, Vinkovci, 2005.
  • Dolazak teurga, Zagreb, 2006.
  • Najdraža pjesma na svijetu: antologija jedne pjesme, Zagreb, 2007.
  • Svirač na šimširovoj svirali: zbirka pjesama, Zagreb, 2008.
  • Pašmanske elegije: pjesnička monografija, Zadar, 2008.
  • Nebo nad Moslavinom, Gornja Jelenska, 2010.

Putopisi[uredi | uredi kôd]

  • Nestrpljivi život, Zagreb, 1956.
  • Put k Meštroviću, Buenos Aires, 1965.
  • U zemlji Samovoj, Zagreb, 1965.
  • Nin (Stara hrvatska prijestolnica), Zagreb, 1969.
  • Zemlja gluhih zmija (putopisi po Australiji), Zagreb, 1993.
  • Bosnom ponosnom, Toronto, 1994.
  • Slavonijom, zemljom plemenitom, Vinkovci, 1996.
  • San o Irskoj (putopisi po Irskoj, Engleskoj i Francuskoj), Zagreb, 1997.
  • Ples ždralova, Vinkovci, 1997.
  • Kutjevo. Hrvatska vinska prijestolnica (putopisi i eseji), Karlovac/Zagreb, 2000.
  • Dan ljeta u Švedskoj (putopisi po Švedskoj, Norveškoj i Danskoj), Zagreb, 2003.
  • Ledenjak iznad Lake Louise (putopisi po Kanadi i SAD), Zagreb, 2003.
  • Zemljom humskom (putopisi po Hercegovini i Imotskom), Zagreb, 2004.
  • Nebeski konjanik s Velebita (putopis kroz Ravne kotare i Bukovicu), Zadar, 2005.
  • Izabrana djela III., Vinkovci, 2006.
  • U čizmama od 7 milja, Zagreb, 2007.
  • Jadranska odiseja, Zagreb, 2007.
  • Kob je poći drevnim Zagorama, Zagreb, 2007.

Proza[uredi | uredi kôd]

  • Stjepan Sekulić Jucko (životopis), Zagreb, 1955.
  • Ivan Senjug Ujak (životopis), Zagreb, 1957.
  • Bijela vrana (satirične novelete), Zagreb, 1965.
  • Slavonija u pripovijesti i esejima Josipa Eugena Tomića (esej), Vinkovci/Zagreb, 1966.
  • Gromovi krijeposnog duha (eseji i manifesti grupe TIN), Zagreb, 1969.
  • Veseli dimnjačar (slikovnica za djecu), Zagreb, 1969.
  • Kain (drama u tri čina), Zagreb, 1970.
  • Boj s anđelom (prozna poema), Zagreb, 1970.
  • Petar Svačić (drama/libreto za operu), Toronto, 1989.
  • Krilati magarac (roman), Zagreb, 1990.
  • Vrač s hridi (esej), Barcelona, 1990.
  • Hrvatski Orfej (autobiografija; napisao Mladen Pavković), Zagreb, 1995.
  • Mačak (roman za mlade), Zagreb, 1996.
  • Sveta Hrvatska (scenski oratorij), Senj, 1999.
  • Reforma duha (političko-povijesni eseji), Karlovac, 2000.
  • Žena koja je bila anđeo (pustolovno-ljubavni roman; pod pseudonimom Aristid Ost), Karlovac, 2001.
  • Sluga (humoreske i satire), Zagreb, 2001.
  • Bijeg kroz australsku pustinju (pustolovno-ljubavni roman; pod pdseudonimom Isak Skit), Karlovac, 2002.
  • Niski krov, Karlovac, 2002.
  • Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor: (1987. – 2002.), Koprivnica, 2002.
  • Tajanstsvena ruža (roman), Zagreb, 2004.
  • Krbavski vuk (pripovijesti), Zagreb, 2004.
  • Kozmički pijetao, Zagreb, 2004.
  • Vukovarski Žuti mravi: pripovijesti, Zagreb, 2006.
  • Savršena čaplja (bastardna proza), Zagreb, 2006.
  • Izabrana djela II. (proza I.), Vinkovci, 2004.
  • Most čistoće: spomenica (1930. – 2005.): povodom 75. godine života i 50. obljetnice književnog rada, Zagreb, 2006.
  • Seraphita iz Gole (ljubavne pripovijesti), Zagreb, 2007.
  • Božanski ljubavnik (roman), Zagreb, 2007.
Članci (izbor)
  • Zubobolja, Zagreb, 1957.
  • Nos, 1962.
  • O listu koji je i hrvatski i književni, Zagreb, 1969.
  • Štefina, Zagreb, 1990.
  • Povratak u postojbinu duha, Zagreb, 1997.
  • Povratak u Miholjac, 1998.
  • Božić u Friziji, 1998.
  • Ulazak u stijenu, 1998.
  • Audiovizualni kentaur, 2001.
  • Alkion, 2002.
  • Jarac s mišljena, 2003.
  • Stara keltska zmija, 2004.
  • Skitni vitez Parsifal, 2005.
Izdanja koja je uredio (izbor)
  • Vlado Vlaisavljević: Balada o Tounjčici, Zagreb 1957.
  • Tin Ujević: Lude i mudre djevice, Sarajevo, 1957.
  • Antologija hrvatskih pjesama u prozi (zajedno s Dragutinom Tadijanovićem), Zagreb, 1958.
  • Svjetionik (poruke pjesnika) (antologija), Zagreb, 1988.

Prijevodi[uredi | uredi kôd]

Djela su mu prevedena na više jezika.

  • Cicogna della Croazia (pjesme, preveo na talijanski Giacomo Scotti), Napulj, 1984.
  • L’ anello di Diocleziano (due poemi) (dvije poeme, preveo na talijanski Giacomo Scotti), Saviano, 1986.
  • Ravi par l’oiseau (pjesme, prevela na francuski Rose Tomulic), Pariz, 1986.
  • Der lustige schornsteinfenger (Veseli Dimnjačar), Zagreb, 1972.
  • Selected Poems (prijevod pjesama na engleski i komentar Hilda Prpić), 1973.–74.
  • This Night, Selected Poems (pjesme na hrvatskom te prijevod pjesama na engleski – Hilda Prpić, s esejima o autoru H. Prpić, Antuna Nizetea i Marie Pie Valpiane dal Cortivo, koja je doktorirala u Italiji na Tomičićevu pjesništvu), Hamilton, 1993.
  • Balado de la rektadorsa homo (Balada uspravnog čovjeka; izabrane pjesme, preveo na esperanto Josip Velebit), Berkeley, 2000.
  • Croatia, my love (Poems) (preveo Desmond O’Grady), Belfast, 2003.

Neka njegova djela je u njezinoj antologiji Zywe zradla iz 1996. godine s hrvatskoga na poljski jezik prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Nagrada Zvonimir Golob 2008. UBIUDR Podravka. 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. prosinca 2012. Pristupljeno 24. srpnja 2021.
  2. Vjesnik, Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi, 1. srpnja 2001.
  3. 3,0 3,1 Tomislav Jonjić Razgovor sa Zlatkom Tomičićem, pristupljeno 10. prosinca 2011.
  4. Hrvojka Mihanović-Salopek, 2007., str. 473.
  5. "Dobrojutro more". O fra Andriji Kačiću Miošiću u povodu 300. obljetnice njegova rođenja na 8. pjesničkoj manifestaciji u Podstrani govorio je fra Gabrijel Hvatin Jurišić:
    "Podstrana, (IKA) – Podjelom Plakete “Dobrojutro more” književniku Zlatku Tomičiću završen je u petak 6. kolovoza međunarodni susret pjesnika (...)", ika.hr, 7. kolovoza 2004., pristupljeno 24. srpnja 2021.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]