Zvornički sandžak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zvornički sandžak u Bosanskom pašaluku oko 1600. godine.

Zvornički sandžak (tur. İzvornik Sancağı) je bio sandžak u Osmanskom Carstvu. Osnovan je između 1478. i 1483. godine, a Bašagić (Kratku uputu u prošlost Bosne i Hercegovine, str. 186), ne navodeći izvore, tvrdi da je Ali-beg Mihaloglu još 1461. bio sandžakbeg Zvorničkog sandžaka. Očigledno se pozivao na S. Muvekita ( Tarihi Bosna, autograf u Orijentalnom institutu, br. 1164), koji nije uvijek bio pouzdan izvor. Sjedište je bilo u Zvorniku, poslije u Tuzli. Pripadala mu je cijela sjeveroistočna Bosna.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sandžak je nastao u drugim okolnostima od susjednih. Susjedni su nastali kao plod trenutnih osmanskih osvajačkih uspjeha. Zvornički je prvi koji je nastao zbog vojnih potreba, radi bolje obrane i čvršće organizacije ranije stečenog posjeda koji je ugrožavala hrvatsko-ugarska država. Na to ih je natjerala uspješna organizacija Jajačke, Srebreničke i Šabačke banovine koji su bili dobar obrambeni pojas koji je priječio turske prodore i istovremno sigurno polazište za česte recentne uspješne hrvatsko-ugarske pohode i stalna opasnost osmanskim pograničnim posjedima. Zbog toga su Osmanlije odlučile formirati treću jedinicu na mjestu stare bosanske države radi čvršćeg povezivanja svoje vlasti i u srednjem Podrinju.[1]

Nastao je odvajanjem zapadnih dijelova Smederevskog sandžaka u srednjem Podrinju te još nekih krajeva sjeveroistočnog dijela Bosanskog sandžaka. Osvajanjem Srebreničke banovine 1512. pripojena je ovom sandžaku. Godine 1521. Zvornički sandžak dobio je konačni oblik, nakon što su Šabac i Beograd pali pod osmansku vlast. Vojno-upravno pripadao je Rumelijskom pašaluku od 1480. do 1541. godine. Osnutkom Budimskog pašaluka, pripao je njemu. Reorganizacijom osmanske uprave 1580. godine ušao je u sastav Bosanskog pašaluka.

Ukupno je imao 31 nahiju.[2]

U sastav Zvorničkog sandžaka ušli su kadiluci:

  • Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Budimir (Ludmer), Kušlat i Šubin
  • Kadiluk Zvornik sa nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
  • Kadiluk Gornja i Donja Tuzla sa nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj, Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća
  • Kadiluk Gračanica sa nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenavište
  • Kadiluk Bijeljina sa nahijama: Bijeljina i Janja
  • Kadiluk Birce i Knežina
  • Kadiluk Krupanj i Bohorina
  • Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
  • Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
  • Kadiluk Brvenik sa nahijama: Brvenik i Gošćanica

Od 1606. godine do 1690. godine postojale su 29 kapetanije u Bosanskom pašaluku, od kojih su 23 bile pogranične, šest unutarnje, a nijedna nije bila u ovom sandžaku. unutrašnje. Zvornički sandžak ukinut je 1832. godine. Godine 1867. dio je Bosanskog vilajeta. Sasvim je ukinut austro-ugarskim zaposjedanjem 1878. godine. Zvornički sandžak jedan je od šest osmanskih sandžaka s razvijenom brodogradnjom, pored Vidinskog, Nikopoljskog, Požeškog, Smederevskog i Mohačkog.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (boš.) Ibn Sina - Naučnoistraživački institut Sarajevo Početak stalne turske vlasti u Bosni, arhivirano 2. kolovoza 2013. (pristupljeno 18. ožujka 2017.)
  2. Adem Handžić (1994). Population of Bosnia in the Ottoman period: a historical overview, Research Centre for Islamic History, Art, and Culture “The sancak of Bosnia consisted of 55 nahiye, the sancak of Klis 42. of Zvornik 31 , of Herzegovina 25, of Cernica (Pakrac) 13 and of Krka (Lika) ca. 30 nahiye. These sancaks formed the Bosnian eyalet. Before we consider the data from this ...”
  3. (1979.) Godis̆njak grada Beograda (srp.), Beogradske novine pristupljeno 7. prosinca 2013. “Ипак градња бродова се посебно везивала за шест санџака: никопољски, видински, смедеревски, зворнички, пожешки и мохачки.”

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Hamdija Kreševljaković, "Naše starine" I, Sarajevo, 1953, 7-45 -Stari bosanski gradovi,
  • Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, izdavač "Veselin Masleša", Sarajevo, 1991 -Kapetanije u Bosni i Hercegovini
  • Desanka Kovačević-Kojić, Sarajevo, 1978 -Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države

Izvori[uredi VE | uredi]