Srebrenička banovina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine.

Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine. Pripadala je hrvatsko-ugarskoj državi.[1]

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Na čelu joj je bio ban. Gradovi koji su joj pripadali: Brčko (Barka), Soko, Doboj, Srebrenik, Bijeljina, Soli, Tešanj.

Granice su joj uoči Mohačke bitke 1526. bile: rijeka Sava na sjeveru sve od grada Šamca, ne uključujući isti grad sve do Rače, ne uključujući isti. Granica je potom pratila prema jugu tok rijeke Drine. Nekoliko kilometara sjeverno od Zvornika granica je skretala prema zapadu prema gornjem toku rijeke Spreče. Kod doljne trećine te rijeke granica je skretala prema jugozapadu, prolazeći preko rijeke Bosne tik sjeverno od Maglaja i zatim nešto južno od Tešnja sve do rijeke Usore. Granica je zatim išla rijekom Usorom sve do rijeke Save. Zapadno i sjeverno se nalazila banovina Hrvatska (zapadno ista vojno-upravna jedinica Jajačka banovina), istočno Šabačka banovina, a južno zemlje Bosanskog Kraljevstva koje je okupiralo Osmansko Carstvo. [1]

Iako se nalazio u susjednoj Jajačkoj banovini, Dobor Grad je bio izrazito važan za sjeverni dio Usore, pa kasnije i za Jajačku i Srebreničku banovinu. Omogućavala je strateški položaj nad dolinom Bosne i povezivanje srednje Bosne prema Savi.

Povijest[uredi VE | uredi]

Uvodne okolnosti[uredi VE | uredi]

Uspostavio ju je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin jeseni odnosno zime 1463. godine. To je bilo za doba stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, kad su turska osvajanja ozbiljno ugrozila ne samo istočne granice Hrvatskog Kraljevstva, nego i dubinu hrvatskog teritorija.

Ljeta je te iste godine Bosansko Kraljevstvo palo pod tursku vlast, kad je osmanski sultan Mehmed II. napao i zauzeo Bosnu te i grad Jajce.

Osloboditeljski Korvinov pohod 1463.[uredi VE | uredi]

Kralj Matija Korvin je jeseni te 1463. godine oslobodio dio Bosne do Jajca te uspostavio Jajačku i Srebrničku banovinu. Srebrenička je banovina imala sjedište u Srebreniku.

Autori bilježe "Kralj ugarsko-hrvatski Matija Korvin, koji nije propadajućemu kraljevstvu u pomoć pritekao, budi što ga je Muhamed II. nadmudrio, budi što je htio, da kraljevstvo propane, pa da on tada Bosnu iz turskih ruku otme i kao pokrajinu svojoj državi pridruži."[2]

U vojnom mu je pohodu pomogla brojna bosanska i hercegovačka vlastela. Osobito se isticao vojvoda Vladislav, sin hercega Stjepana. Zimi 1463. godine Matija je Korvin oslobodio od Turaka sve Donje kraje i banovine Usoru i Soli. Uspješnim je pohodom pod svoju vlast dobio 30 utvrđenih gradova. U Donjim krajima bitne su utvrde bile u Jajcu, Zvečaju, Vrbaškom gradu i Banjoj Luci, a na Usori to su bili Tešanj i Srebrenik. Osmanskom je Carstvu pod nadzorom ostala samo "gornja ili prava Bosna" s Podrinjem. [2]

Kralje Matija Korvin je 6. prosinca 1463. osobno došao onamo u Jajce. Ondje je izdao povelju vojvodi Vladislavu Vukčiću kojom ga je uzdario za izvrsnost u vojnom pohodu protiv Turaka i za logističku potporu hrvatsko-ugarskim snagama. Od oslobođenih područja kreirane su dvije banovine. Matija Korvin je od donjih krajeva ustrojio je Jajačku banovinu, koja je bila radi zaprječivanja osmanskih udara na Hrvatsku. Od područja banovina Usore i Soli istočno od rijeke Bosne ustrojio je Srebreničku banovinu koja je imala zapriječiti osmanske udare na Slavoniju.[2]

Pad južnog krila[uredi VE | uredi]

Posjed hercega Stjepana Vukčića bi izložen propadanju nakon njegove smrti 1466. godine. Dvojica njegovih sinova, Vladislav i Vlatko, neko su vrijeme opstojali na posjedu no naposljetku iseliše u Dubrovnik, a treći mu se sin Stjepan islamizirao. Već do 1483. se je godine cijela Hercegovina našla pod osmanskom vlašću.[2]

1512. godine Srebrenička je banovina pala pod tursku vlast, čime se je Jajačka banovina našla ugroženom i s istoka.[1]

Jajačka je banovina odolila osmanskim navalama sve do 1528. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Crohis.com Stjepan Srkulj: Hrvatska uoči bitke na Mohaču 1526. godine
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Posavski vremeplov Vjekoslav Klaić: Banovine - jajačka i srebrenička, pristupljeno 1. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]