Podrinje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
rijeka Drina

Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji. Ova regija je dobila ime prema rijeci Drini. Na sjeveru prelazi u Posavinu.[1]

Bosanskohercegovačko Podrinje se ponekad dijeli na gornje Podrinje (općine Višegrad, Goražde, Foča, Rogatica i Rudo) i donje Podrinje (općine Srebrenica, Bratunac i Zvornik).

Veći gradovi na srbijanskoj strani Podrinja su: Bajina Bašta, Banja Koviljača, Ljubovija i Loznica.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na istoku srednjovjekovne Bosne prostirala se manja oblast Podrinje. Područje Gornjeg Podrinja zaposjeo je 1376. godine od stare Raške bosanski ban Tvrtko. Poslije Tvrtkove smrti 1391. u bosanskoj državi nastaju nesređene prilike, a Gornje Podrinje, zvano Drinska knežina i Drina bio je pod vlašću obitelji Hranića, humskih vojvoda koji su bili neovisni od bosanske krune. [2] Tvrtko je kraj oduzeo 1374. od velmože Nikole Altomanovića. Oblas Podrinje širila se s desne strane Drine i zahvaćala u Rašku do iza Plevlja i Mileševa. To je jedini, premda malen dio Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog bana Tvrtka. Tvrtko se nije samo s tim zadovoljio. Poželio je kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića nejakog Uroša (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkana i oslabljena. To mu konačno i uspije godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana Stjepana Kotromana, bila Nemanjićka, kći kralja Dragutina. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci Jeleni Subićki, banu Prijezdi i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.[3]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska enciklopedija Podrinje
  2. Federalno ministarstvo kulture i sporta Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26-27
  3. Krunoslav Draganović, Herceg-Bosna i Hrvatska, Nova tiskara, Sarajevo, 1940.