Prijeđi na sadržaj

Žgaljići

Koordinate: 45°04′27″N 14°29′04″E / 45.0742°N 14.4845°E / 45.0742; 14.4845
Izvor: Wikipedija
Žgaljići (Žgaljić)
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska
Općina/gradKrk

Površina2,7 km2[1]
Koordinate45°04′27″N 14°29′04″E / 45.0742°N 14.4845°E / 45.0742; 14.4845

Stanovništvo (2021.)
Ukupno70 [2]
– gustoća26 st./km2

Odredišna pošta51500 Krk [3]
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Žgaljići (Žgaljić) na zemljovidu Hrvatske
Žgaljići (Žgaljić)
Žgaljići (Žgaljić)

Žgaljići (Žgaljić) na zemljovidu Hrvatske

Žgaljići, lok. čak. Žgaljić, je selo na otoku Krku.

Smještaj

[uredi | uredi kôd]

Žgaljić se nalazi u unutrašnjosti otoka Krka, u zapadnom dijelu otoka koji se naziva Šotovento. Blizu sela prolazi državna cesta D104 koja vodi do trajektnog pristaništa Valbiska.

Obližnja sela su: Bajčić na sjeveru, Linardić na zapadu, Skrpčić na jugu te Brusić na istoku.

Administrativno pripada Gradu Krku od kojeg je udaljen oko 8 km.

Vrhovi Škrlat (144 mnm) i Vrhure (238 mnm) štite Žgaljić, ali i čitav zapadni dio otoka Krka od bure. Po tome je i taj kraj dobio naziv (Šotovento-tal. ispod vjetra, zavjetrina). Kilometar južnije od Žgaljića je brdo Veli Vršak visoko 103 mnm s kojega je otvoren pogled na veći dio Šotoventa i kanal između Krka i Cresa, Srednja vrata.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Šotovento je u srednjem vijeku bio vrlo slabo naseljen. Pretežno su posjede u tom dijelu otoka imali stanovnici grada Krka i tamošnja vlastela koja ga je koristila uglavnom za ispašu stoke i sječu drva za ogrjev.

Sredinom 15. st. Ivan VII. Frankapan naselio je na područje Šotoventa 200-tinjak vlaških obitelji s Velebita. U svezi s tim naseljavanjem je i postanak većeg dijela današnjih sela Šotoventa pa i Žgaljića. Ti su Vlasi govorili posebnim jezikom, krčkorumunjskim jezikom, koji je kroz stoljeća postupno potiskivalo čakavsko narječje kojim se danas u tom kraju govori. Posljednji govornik tog romanskog, krčkorumunjskog jezika bio je Mate Bajčić Gašpović iz Poljica koji je umro 1875. g.

Naziv

[uredi | uredi kôd]

Naziv sela je patronimičkog porijekla, tj. prema prezimenu koje prevladava u tom selu. I danas se većina mještana preziva Žgaljić.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovnika iz 2001. g. u selu je živjelo 36 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika Žgaljića od sredine 19. st. prošlo je kroz 5 etapa: 3 etape rasta i 2 pada, a koje se međusobno izmjenjuju. Prema prvom službenom popisu Žgaljići su 1857. g. imali 36 stanovnika, identično koliko i 2001. Od tada slijedi etapa rasta do konca 19. st. kada je zabilježen maksimum od 63 žitelja. Potom slijedi etapa pada broja stanovnika pa sredinom 20. st. kratki rast zbog kojeg je 1953. g. ponovno zabilježen isti maksimum od 63 stanovnika. 1950-e, 1960-e i 1970-e godine jesu razdoblje emigracije i snažnog pada broja stanovnika na svega 25 1981. g. Međutim, sveopći razvoj otoka nakon izlaska iz prometne izolacije izgradnjom Krčkog mosta i Zračne luke Rijeka, odrazio se i na selo Žgaljići pa od 1980-e slijedi nova etapa rasta broja stanovnika za koju se očekuje umjereni nastavak.

Naselje Žgaljići: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
36
40
44
63
58
43
44
45
60
63
49
44
25
32
36
58
70
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1921. i 1931. iskazano po imenom Žgaljići. Do 1971. ime je bilo Žgaljić. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Poljoprivreda je tradicionalno glavna gospodarska djelatnost, naročito stočarstvo i ratarstvo, a maslinarstvo u manjoj mjeri.

Turizam nije razvijen premda selo nije daleko od mora (nekoliko kilometara), a postoje i uvjeti za razvoj agroturizma.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Franjevački samostan na Glavotoku

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Otok Krk zapadni dio, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1986.
  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]