Željka Markić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Željka Markić (Zagreb, 11. studenog 1964.) hrvatska je liječnica, poduzetnica, novinarka, aktivistica.

Biografija[uredi VE | uredi]

Rođena je 11. studenog 1964. godine u Zagrebu kao najstarije dijete u obitelji sa šestero djece.[1] Njezin otac, Marijo Živković, osnivač je i voditelj udruge Obiteljski centar, koja promiče dostojanstvo ljudskoga života i prirodne metode planiranja obitelji.[2]

Završila je klasičnu gimnaziju i diplomirala opću medicinu, no nikada nije radila kao liječnica. Od 1990. do 2007. godine radila je u sredstvima javnog priopćavanja - kao ratna izvjestiteljica 1991./2. godine za HRT, a zatim za televizijske kuće BBC, NBC i RAI II te kao urednica dnevnika i vijesti na Novoj TV od 2004. do 2007. godine. Za HRT je radila kao ratna izvjestiteljica za informativni program, za mozaični program „Za slobodu“ te kao voditeljica u studiju i novinarka u programu „Dobro jutro“. [3]

Neki od vrlo priznatih i nagrađivanih dokumentarnih filmova na kojima je radila su: BBC, program Panorama (Guy Smith): “Zvornik – žrtve etničkog čišćenja”, Correspondent (Ed Sturton) “5 godina nakon Daytona – je li povratak moguć”, Channal 4, Clive Gordon: “Unforgiving”.

Imala je čast raditi na dokumentarnom filmu "Djeca u ratu" s Alanom Raynoldsom, dobitnikom više nagrada Oskar i Emmy u kategoriji dokumentarnog filma. Film "Djeca u ratu" prikazuje sudbinu djece zahvaćene ratom - od Bosne i Hercegovine i Hrvatske, preko Čečenije do afričkih i azijskih ratišta.

U razdoblju od 1992. do kraja 1994. godine radila je kao suradnica za međunarodnu organizaciju za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch/Helsinki. Osobito je prikupljala svjedočanstva zatočenika u logorima Keraterm i Omarska – muškaraca i žena, civila koji su preživjeli pad Vukovara, svjedočanstva žena, civila, koje su sustavno silovane i mučene. Godine 1993. u misiji u Tuzli intervjuirala je brojne ranjenike koji su u okviru medicinskih evakuacija evakuirani iz Konjević Polja i Srebrenice. Radila je na prikupljanju svjedočanstava Hrvata koji su prošli srpske logore nakon pada Vukovara ili preživjeli pad Vukovara i Omarsku.

U razdoblju od 1990. godine do danas prevela je dvanaestak stručnih knjiga i beletristike za razne izdavačke kuće.

Majka je četvero djece, a danas sa svojim suprugom liječnikom vodi privatnu tvrtku za klinička istraživanja lijekova pod nazivom SermonCRO d.o.o.[4]

Bila je prva predsjednica stranke Hrvatski rast (Hrast) te dopredsjednica udruge Glas roditelja za djecu (Grozd), osnivačica je hrvatske podružnice međunarodne udruge Marijini obroci (engl. Mary's Meals), koja hrani više od 700 000 djece u najsiromašnijim dijelovima svijeta[5] te je zajedno sa suprugom koordinatorica međunarodne udruge Obiteljsko obogaćivanje.[6]

Članica je Organizacijskoga odbora građanske inicijative U ime obitelji, koja je prikupila i predala Hrvatskom saboru 749.316 potpisa[7][8] za raspisivanje referenduma o braku.

Izvori[uredi VE | uredi]