Ajaccio

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ajaccio
Zastava Ajaccioa
Grb Ajaccioa
zastava grb
Geslo: -
Paris plan pointer b jms.svg
Karta Francuske sa oznakom Ajaccioa
Koordinate : 41°55′36″N, 8°44′13″E
Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina Korzika
Departman Corse-du-Sud
Okrug Ajaccio
Kanton Glavno mjesto 7 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 0 m, najviša: 797 m, prosječna: 38 m
Površina 82,03 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 52 880 stanovnika
Gustoća 645 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 20000
INSEE kôd 2A004
Službena stranica http://www.ajaccio.fr/
Portal:Francuska

Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj. On je glavno upravno središte Korzike i prefektura departmana Corse-du-Sud.

Porijeklo imena[uredi VE | uredi]

Postoji više teorija o etimologiji imena Ajaccio. Najpopularnija teorija je da je grad osnovao legendarni grčki junak Ajant (Ajax) koji je gradu dao svoje ime. Druga objašnjenja su puno realističnija. Npr. ime Ajaccio se može povezati sa toskanskim agghiacciu (ograđeni prostor za ovce). Drugo objašnjenje daju bizantinski izvori iz oko 600. godine, gdje se grad naziva Agiation, što pretpostavlja grčko porijeklo, riječ 'agathe' znači "dobra sreća ili "dobro pristanište" ( isti je korijen i u imenu grada Agdea).

Povijest[uredi VE | uredi]

Grad nije spomenuo grčki geograf Ptolomej iz Aleksandrije u 2. stoljeću, ali je spomenuo susjedni Ourkinion u Cinarci. Smatra se da se u tom vremeno grad Ajaccio tek počeo razvijati. Smatra se da je u to vrijeme postojala rimska luka ovdje. Nedavna istraživanja su otkrila i neke ranokršćanske predmete. Grad je ipak najpoznatiji kao sjedište jedne dijeceze, koju je spomenuo papa Grgur I. Veliki, 591. godine. Grad se tada nalazio sjevernije nego danas, na mjestu današnjih četvrti Castel Vecchio i Sainte-Lucie.

Kao i kod većine drugih obalnih korzičkih mjesta u 8. stoljeću, stanovništvo naglo opada i grad praktički nestaje. Ipak, smatra se da je 1492. ovdje postojao jedan dvorac i katedrala, koja je kasnije srušena 1748.

Krajem 15. stoljeća, Đenovljani su ponovno izgradili grad, kako bi učvrstili svoju dominaciju na jugu otoka. Više je mjesta bilo u izboru za ovu lokaciju, prvo Parata (koja je ocijenjena kao previše izložena vjetrovima), pa stari grad (koji je ocijenjen nezdravim), pa je na kraju izabrana Punta della Lechia. Radovi su počeli 12. travnja 1492. Grad se brzo razvio i postao glavno mjesto pokrajine Au Delà Des Monts (više-manje, današnje Corse-du-Sud), Bastia je ostala glavni grad otoka. Grad je isprva bio mjesto kojeg su naseljavali samo Đenovljani, te se slabo otvarao Korzikancima.

Ajaccio su Francuzi okupirali od 1553. do 1559. godine, a definitivno je postao dio Francuske 1768. Grad je još dodatno izgrađen za vrijeme Napoleona. Tijekom 19. i 20. stoljeća, grad je postao najnaseljenije mjesto na otoku. U 19. stoljeću, Ajaccio je postao vrlo omiljeno zimsko odredište visokog društva, pogotovo engleskog, kao i Monaco, Cannes i Nica. Čak je izgrađena i anglikanska crkva. 8. listopada 1943. godine, Ajaccio je postao prvi francuski grad, koji je oslobođen od njemačkih osvajača.

Politika[uredi VE | uredi]

Grad je ostao (sa određenim stankama) bonapartistička izborna tvrđava, sve do lokalnih izbora 2001. Tada je općinom zavladala koalicija lijevih stranaka: socijaldemokrata, komunista i Charlesa Napoléona, pretendanta na carsko prijestolje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Ajaccio se nalazi na zapadnoj obali Korzike, uz Ajaccijanski zaljev. Grad se nalazi na sjevernoj obali zaljeva između Gavrone i otočja Sanguinaires. Najviša točka je 790 metara. Grad se nalazi 210 nutičkih milja od Marseillea.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Luka u Ajacciu

Najviše je ljudi zapošljeno u tercijarnom sektoru. Ajaccio je upravno i trgovačko središte. Snažno je zastupljen turizam i ribolov. Industrija je također u manjem broju prisutna, najviše se proizvode cigare, makaroni i sl. Glavni izvozni proizvodi su : drvo, limuni, kože, kesteni itd. Luka je vrlo prometna i pogodna za velike brodove.

Uprava[uredi VE | uredi]

Ajaccio je imao slijedeće statuse:

Ajaccio je glavno mjesto sedam kantna:

  • 1. kanton Ajaccia (8 891 stanovnika);
  • 2. kanton Ajaccia (2 675 stanovnika);
  • 3. kanton Ajaccia (7 566 stanovnika);
  • 4. kanton Ajaccia (5 372 stanovnika);
  • 5. kanton Ajaccia (7 989 stanovnika);
  • 6. kanton Ajaccia (17 579 stanovnika);
  • 7. kanton Ajaccia se sastoji od jednog njegovog dijela i općina Afa, Alata, Appietto, Bastelicaccia i Villanova (11 547 stanovnika);

Od prosinca 2001. godine, Ajaccio ima vlastitu aglomerizacijsku zajednicu Communauté d'Agglomération du Pays Ajaccien (CAPA) sa devet drugih općina (Afa, Alata, Appietto, Cuttoli Corticchiato, Peri, Sarrola Carcopino, Tavaco, Valle di Mezzana i Villanova).

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Ajaccio opslužuje zračna luka Campo dell'Oro.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Razvoj stanovništva
1962 1968 1975 1982 1990 1999
33642 43438 49065 54089 58949 52880
Popisi od 1962. godine

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Knjige često navode Ajaccio kao grad u kojem se rodio Napoleon, ali mala općina u Finistèreu, Sainte-Sève, se također hvali kao mjesto gdje je rođen Napoleon.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ajaccio


Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.