Avignon

Koordinate: 43°57′00″N 04°48′27″E / 43.95000°N 4.80750°E / 43.95000; 4.80750
Izvor: Wikipedija
Avignon

Zastava Avignona

Grb Avignona
Geslo: Unguibus et rostro
(latinski: Kandžama i kljunom)
Avignon na zemljovidu Francuske
Avignon
Avignon
Koordinate : 43°57′00″N 04°48′27″E / 43.95000°N 4.80750°E / 43.95000; 4.80750
Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina Provansa-Alpe-Azurna obala
Departman Vaucluse (84)
Okrug Avignon
Kanton Glavno mjesto 4 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 10 m, najviša: 122 m, prosječna: 23 m
Površina 64,78 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 89 300 stanovnika
Gustoća 1 326,6 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 84000
INSEE kôd 84007
Službena stranica http://www.avignon.fr/
Portal:Francuska

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Antičko doba[uredi | uredi kôd]

Područje gdje se nalazi današnji Avignon je naseljeno u ranoj povijesti, u današnjem sjevernom dijelu grada (le Rocher les Doms), gdje se nalazila keltska naseobina. Avenio tj. Avignon su osnovali Fokejci 539. pr. Kr. iz marseljske kolonije (Massilia), na području jednog galskog plemena. Za vrijeme rimske vladavine, grad je postao jedan od najprosperitetnijih gradova u Narbonskoj Galiji (Gallia Narbonensis).

Danas nije ostalo puno dokaza iz tog vremena, osim dijelova foruma iz ulice Molière.

Srednji vijek[uredi | uredi kôd]

Grad je bio teško oštećen u 5. stoljeću, u barbarskim provalama. Padao je u ruke Gotima, kraljevstvima Burgundije i Arlesa, Ostrogotima, te na kraju 612. godine, Francima pod vodstvom Teodorika I., merovinškog vladara Austrazije. 736. godine, grad je pao u ruke Saracenima, te su ga 737. razorili Franci pod vodstvom Karla Martela, zbog udruživanja s Arapima.

Nakon podjele carstva Karla Velikog, Avignon je postao dio kraljevstva Arlesa ili kraljevstva dvije Burgundije, te su ga držali grofovi Provanse i Forcalquiera, pa Toulousea i Provanse. Avignon je bio republika s konzularnom vladom od 1135. do 1146.

Krajem 12. stoljeća, proglašena je nezavisnost, koja je srušena 1226. u albižanskom pohodu, nakon što su građani odbili pustiti u grad kralja Luja VIII. i papinsko poslanstvo.

7. svibnja 1251. godine, Avignon je dan u posjed grofovima Alfonza od Poitiersa (Alphonse de Poitiers) i Karlu Anžuvincu (Charles d’Anjou), braći kralja. Nakon smrti Alphonsea, 1271. godine, Filip III. je nasljedio njegov dio, te ga je 1285. predao svom sinu Filipu Lijepom. Tako je grad potpao pod francusku krunu.

Razdoblje papā[uredi | uredi kôd]

Palais des papes
Trg ispred Palače papā
Plan palače 1914. godine
Avignon, natpis

Avignon je poznat kao staro sjedište poglavara Rimokatoličke Crkve.

1309. godine, papa Klement V. odabrao je Avignon kao svoju rezidenciju. U to vrijeme gradom i okolicom je vladala grofovija Venaissin, koja je bila pod kraljevima Sicilije iz plemićke dinastije Anžuvinci (Anjou). 9. ožujka 1309. godine, posjed je Ivana I. Napuljska, kraljica Napulja i grofica Provanse, prodala Klementu Šestom za 80 000 forinti.

Avignon je pripadao papinskoj stolici sve do 1791. godine, kada je u Revoluciji, vraćen u sastav Francuske.

Ukupno su devet papā vladali iz Avignona, od toga dvoje antipapā. Grad je, umjesto Rima, bio papinsko središte do 13. siječnja 1377.

Pape koji su vladali iz Avignona:

Razdoblje avinjonskog papinstva se naziva i „babilonsko progonstvo” u usporedbi s biblijskim progonstvom Izraelaca. Kada je Grgur XI. vratio papinsko sjedište natrag u Rim, u Avignonu je postavljen legat. Pape su se vratili natrag u grad za vrijeme zapadnog raskola (1379.1411.). Od tada je opet gradom upravljao legat uz pomoć, od 1542. godine, vicelegata. 1691. godine, ukinuta je funkcija legata i gradom je upravljao vicelegat.

U razdoblju od 1335. do 1364. je građena papinska palača "Palais des Papes" koja je služila i u svrhu obrane papā, jer gradske utvrde nisu bile dovoljno jake. Zgrada je građena u gotičkom stilu, s vrlo debelim zidovima. Bila je korištena i kao vojarna za vrijeme Revolucije.

Poslije odlaska papā[uredi | uredi kôd]

Avignon je preživio kao papinska enklava, iako je preko Rone postojao veliki francuski vojni garnizon u Villeneuve-lès-Avignonu. Francuski su kraljevi silno nastojali priključiti grad svojoj kruni. 1476. godine, Luj XI. je poslao vojsku u opsadu grada, zbog izbora Giuliana della Rovere za legata, umjesto njegovog izabranika Charlesa od Bourbona. Vojsku je povukao tak nakon što je njegov izabranik proglašen kardinalom. 1536. godine, Franjo I. je napao ovaj papinski teritorij kako bi istjerao tadašnjeg vladara Provanse Habsburgovca Karla V. 1583. godine, Henrik III. Valois je pokušao zamijeniti Saluzzo za Avignon, ali je papa Grgur XIII. to odbio.

1663. godine, kralj Luj XIV. je okupirao Avignon, izazvan napadom na svog veleposlanika u Rimu. Nakon isprike kardinala Chigija, iduće godine je grad vraćen. Još jedan pokušaj okupacije grada se dogodio i 1688. godine.

Kralj Luj XV., je nezadovoljan postupcima Klementa XIII., okupirao Papinske Države od 1768. do 1774., s odobravanjem stanovnika Avignona, nakon masakra kod La Glacièrea između papinskih pristalica i republikanaca. Nakon priključenja grada Francuskoj, za vrijeme Revolucije, 30. svibnja 1814. godine, papa je priznao Francuskoj suverenitet nad gradom. Kardinal Ercole Consalvi je bezuspješno pokušao vratiti grad Svetoj Stolici na Bečkom kongresu 1815. godine. Te iste godine u gradu je ubijen bonapartistički maršal Guillaume Marie Anne Brune, koga su likvidirali pristalice rojalista za vrijeme Bijelog terora.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Rona i Avignon

Avignon se nalazi na lijevoj obali Rhône, te nedaleko od Durance. Avignon je na području koje nije prenaseljeno, te je puno parkova i vrtova. Grad je izložen žestokim vjetrovima, najviše maestralu.

Grad se nalazi u blizini Orangea (sjeverno), Nîmesa (jugozapadno), Arlesa (južno), i Salon de Provence (jugoistočno).

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj stanovništva
1962. 1968. 1975. 1982. 1990. 1999.
72 717 86 096 90 786 89 132 86 939 85 929
Razvoj od 1962. godine

Uprava[uredi | uredi kôd]

Avignon je glavno mjesto departmana Vaucluse, okruga Avignon i četiri kantona :

  • kanton Avignon-Est se sastoji od jednog dijela Avignona (uključujući Montfavet) i općine Morières-lès-Avignon (32 228 stanovnika)
  • kanton Avignon-Nord se sastoji od jednog dijela Avignona i općine Pontet (33 028 stanovnika)
  • kanton Avignon-Ouest se sastoji od jednog dijela Avignona (23 118 stanovnika)
  • kanton Avignon-Sud se sastoji od jednog dijela Avignona (19 690 stanovnika)

Nadalje, Avignon je sjedište aglomerizacijske zajednice (communauté d’agglomération) Grand Avignon.

Popis gradonačelnika
Razdoblje Osoba Stranka
1995.2008. Marie-Josée Roig UMP
1989.1995. Guy Ravier PS
1983.1989. Jean-Pierre Roux RPR
1958.1983. Henri Duffaut PS
1953.1958. Édouard Daladier Radikalna soc. partija
1950.1953. Noël Hermitte bez stranke
1948.1950. Henri Mazo RPF
1947.1948. Paul Rouvier SFIO
1945.1947. Georges Pons PCF
1944.1945. Louis Gros SFIO
1942.1944. Edmond Pailheret
1940.1942. Jean Gauget
1929.1940. Louis Gros SFIO
1928.1928. Marius Jacquet
1925.1928. Louis Nouveau
1925. Louis Gros SFIO
1919.1925. Ferdinand Bec
1910.1919. Louis Valayer
1904.1910. Henri Guigou
1903.1904. Alexandre Dibon
1888.1903. Gaston Pourquery de Boisserin
1884.1888. Paul Poncet
1881.1884. Charles Deville
1881. Eugène Millo
1878.1881. Paul Poncet
1874.1878. Roger du Demaine
1871.1874. Paul Poncet
1870.1871. Paul Bourges
1865.1870. Paul Poncet
1853.1865. Paul Pamard
1852.1853. Eugène Poncet
1850.1852. Martial Bosse
Razdoblje Osoba Stranka
1848.1850. Gabriel Vinay
1848. Frédéric Granier
1848. Alphonse Gent
1847.1848. Hyancinthe Chauffard
1843.1847. Eugène Poncet
1841.1843. Albert d’Olivier de Pezet
1837.1841. Dominique Geoffroy
1834.1837. Hippolyte Roque de Saint-Prégnan
1832.1833. Balthazar Delorme
1830.1832. François Jullian
1826.1830. Louis Pertuis de Montfaucon
1820.1826. Charles Soullier
1819.1820. Louis Duplessis de Pouzilhac
1815.1819. Charles de Camis-Lezan
1815. Hippolyte Roque de Saint-Prégnan
1811.1815. Guillaume Puy
1806.1811. Agricol Joseph Xavier Bertrand
1800.1806. Guillaume Puy
1799.1800. Cadet Garrigan
1798.1799. Cadet Garrigan
1797.1798. Père Minvielle
1796.1797. Faulcon
1796. Père Minvielle
1795.1796. Alexis Bruny
1795. Guillaume Puy
1793.1795. Jean-François Rochetin
1793. Jean-André Cartoux
1792.1793. Jean-Étienne Duprat
1791.1792. Levieux-Laverne
1790.1791. Antoine Agricol Richard
1790. Jean-Baptiste d’Armand

Sveučilište[uredi | uredi kôd]

Avinjonsko sveučilište je osnovano 1303. godine, bulom pape Bonifacija VIII., te sudjelovanjem Karla II., napuljskog i sicilijskog kralja, te grofa Provanse. Sveučilište je napravljeno od već postojećih škola, a naglasak je bio na građanskom i crkvenom pravu. Sveučilište je ukinuto za vrijeme Revolucije, 15. rujna 1793. Današnji nasljednik ovog sveučilišta je "Université d'Avignon et des Pays du Vaucluse", koje danas ima 7 642 studenta.

Spomenici, muzeji i turistička mjesta[uredi | uredi kôd]

Stara jezgra Avignona s Papinskom palačom, episkopalnim kompleksom i Avignonskim mostom
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1995. (19. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:228
Sjeveroistočni pogled na rijeku Ronu (u pozadini je Mont Ventoux)

Stara jezgra Avignona je UNESCOv spomenik svjetske baštine (Popis mjesta svjetske baštine u Europi) od 1995. godine. On uključuje Papinsku palaču iz 14. stoljeća i most Saint-Bénezet (avinjonski most) iz 7. stoljeća. Avignon ima status grada povijesti i umjetnosti (Ville d’Art et d’Histoire). Grad je okružen bedemima unutar kojih se nalazi mnoštvo starih kuća.

Muzeji u Avignonu :

  • Collection Lambert
  • Maison Jean Vilar
  • Musée Angladon
  • Musée Calvet
  • Musée de l’Œuvre
  • Musée du Mont-de-piété
  • Musée du Petit Palais
  • Musée lapidaire
  • Musée Louis-Vouland
  • Musée Requien
  • Palais du Roure

U gradu se nalaze dva kina iz kinematografske mreže Utopia.

Festivali[uredi | uredi kôd]

Avignon je poznat po svom kazališnom festivalu, a u gradu se održavaju i drugi festivali i manifestacije tokom cijele godine:

Siječanj
  • Cheval Passion
Veljača
  • Salon antikvara
  • Les Hivernales d’Avignon, festival modernog plesa
  • Les Oléades, maslinarska manifestacija
Ožujak
  • Salon Auto-moto rétro
Travanj
  • Proljetni sajam
Svibanj
  • "Alterarosa, les roses que vous n’avez jamais vues" (Alterarosa, ruže kakve nikad niste vidjeli). Vrtna manifestacija u suradnji s Francuskim društvom za ruže: (više informacija na: [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. svibnja 2006. (Wayback Machine)).
Lipanj
  • Lončarski sajam
  • Avignon/New York & Avignon Film Festivals, euroamerički festival nezavisnih filmova
  • Festival du Cor
  • Ljetna izložba u palači papâ
  • Fête du Rhône
  • Glazbeni festival
  • Triathlon du Pont d’Avignon
Srpanj
  • Festival d’Avignon
    Svake godine od 1947.
  • Provansalski festival, kazališne predstave i glazba na provansalskom jeziku
  • Obrtnički sajam za vrijeme festivala
  • Avignon-Jazz Festival
Kolovoz
  • Fête des Foins et des associations
Rujan
  • Sajam rabljene robe
  • Ban des vendanges
  • Journées du patrimoine, (Dani baštine) nacionalna manifestacija
Listopad
  • Festival stare glazbe
  • Animal notre ami, životinjski salon
  • Model Show, salon maketa
Studeni
  • Festival des jeux de l’esprit
  • Fête des Côtes du Rhône
  • Les Automnales de l’orgue
Prosinac
  • Božićni sajam

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kôd]

Slavni stanovnici[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Avignon
Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.