Auguste Marmont

Izvor: Wikipedija

Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. - Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general i maršal.

[uredi] Životopis

Bio je sin bivšeg časnika. Kako je i sam željeo postati vojnik, otac ga šalje u Dijon na sveučilište gdje je proučavao i matematiku, ali prvenstveno vojničke studije. Uključio se u vojsku Napoleona i svoj rok služio u Toulunu . S Napoleonom je bio u osvajanjima u Egiptu. 1799. se vraća u Europu. 1801. postaje general-inspektor artiljerije.

1805. ga premještaju u Dalmaciju, gdje obnašao dužnost vojnog zapovjednika za Dalmaciju i glavnog guvernera Ilirskih pokrajina.

Pokazao se sposobnim upraviteljem. Za njegovog mandata, a zahvaljujući njegovom angažmanu, dosta se učinilo sa prometnu podgradnju po Dalmaciji (cestovne prometnice kroz Zagoru), za prosvjetu (francuske vlasti su uvele hrvatski i slovenski jezik u škole), a oćenito su unaprijedile prosvjetu. U njegovo vrijeme se pokrenulo i prve novine na hrvatskom jeziku Kraglski Dalmatin.

Svoja djelovanja po Dalmaciji i Ilirskim pokrajinama je zapisao u svojim djelima, "Memoarima" i u putopisu "Putovanja maršala, vojvode od Dubrovnika".

1809. proglašen je vojvodom od Dubrovnika (duc de Ragusa).

1810. ponovno ga premještaju, ovoga puta u Španjolsku, pod zapovjedništvo Massene. Za vrijeme njegovog odmora u Ciudadu Rodrigu, u jesen 1811., morao je doći na dužnost glavnog zapovjednika u bitci kod Salamance.

Nakon Napoleonova pada, pristao je uz burbonsku stranku.

Umro je u Veneciji 1852. kao vojvoda od Reischstadta.

[uredi] Djela

Djelovao je kao pisac. Napisao je sljedeća djela:

• Voyage en Hongrie, etc. (4 izdanja, 1837.);
• Voyage en Sicile (1838.);
• Esprit des institutions militaires (1845.);
• Cesar; Xenophon; i Memoari (8 izdanja, izdano nakon njegove smrti 1856.).