Ljubljana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ljubljana
Ljubljana, Prešernov trg
Ljubljana, Prešernov trg
Grb Ljubljane
Grb
Koordinate: 46°3′N 14°30′E / 46.05°N 14.5°E / 46.05; 14.5Koordinate: 46°3′N 14°30′E / 46.05°N 14.5°E / 46.05; 14.5
Država Flag of Slovenia.svg Slovenija
Regija Gorenjska
Gradska općina Gradska općina Ljubljana
Prvi spomen 1144.
Status grada 1220.
Vlast
 - Gradonačelnik Zoran Janković (nezavisna lista)
Površina
 - Ukupna 275,0 km2
Visina 298 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 277.920
 - Gustoća 977 stanovnika/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 1000
Pozivni broj +386 1
Svetac zaštitnik Sveti Juraj
Dan grada 23. travnja
Registarska oznaka LJ
Službena stranica ljubljana.si
Zemljovid
Položaj Ljubljane u Sloveniji

Položaj Ljubljane u Sloveniji

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.

Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.

Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

Ljubljanu su više puta pogađali potresi. Poslije potresa 1511. obnovljena je u renesansnom stilu, a nakon katastrofalnog potresa 1895. u neoklasicističnom i secesijskom stilu. Između dva svjetska rata nastao je veći broj građevina po projektima znamenitog arhitekta Jože Plečnika.

Godine 1693. osnovana je Academia operosorum Labacensis, koju je 1701. naslijedila Academia philharmonicorum. Ljubljana je dobila sveučilište godine 1919., a Slovensku akademiju znanosti i umjetnosti 1937.

Popis zajednica gradskih četvrti (četrtne skupnosti)[uredi VE | uredi]

Demografija[uredi VE | uredi]

Klimadijagram Ljubljane
Stanovništvo:
 - muškaraca:
 - žena:
275.881
133.237
142.644
Prosječna starost: 40,17 godina
Stambene površine:
 - domaćinstava:
 - obitelji:
28,87 m²/ osobu
102.646
74.900
Radno aktivnih:
 - nezaposlenih:
130.122
14.143
Prosječna plaća (8.2003.):
 - bruto:
 - neto:
 
320.000 SIT
197.389 SIT
Studenata: 15.256
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, popis stanovništva 2002.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Ljubljana ima potpisane sporazume sa sljedećim gradovima:

Znanost i prosvjeta[uredi VE | uredi]

Sveučilište u Ljubljani

Kulturne ustanove[uredi VE | uredi]

Glazba[uredi VE | uredi]

Glazbena akademija Sveučilišta u Ljubljani

Galerije[uredi VE | uredi]

  • Moderna galerija Ljubljana
  • Narodna galerija Slovenije
  • Gradska galerija Ljubljana
  • Galerija ŠKUC
  • Galerija Hest
  • Galerija Furlan - Črnuče
  • Galerija Equrna

Kazališta[uredi VE | uredi]

  • Gradsko kazalište u Ljubljani
  • Slovensko narodno kazalište (drama)
  • Slovensko kazalište mladih
  • Šentjakobsko kazalište
  • KUD France Prešeren
  • Kazalište za djecu i mlade Ljubljana
  • Teater komedija
  • Cankarjev dom

Muzeji[uredi VE | uredi]

  • Tehnički muzej Slovenije
U Ljubljani se nalaze dva odjela Tehničkog muzeja Slovenije i to stara elektrana kraj zgrade uprave Elektro Ljubljane i željeznički muzej s bogatom zbirkom različitih željezničarskih eksponata i starih lokomotiva nasuprot nekadašnje željezničke postaje Šiška.
  • Arhitekturni muzej Ljubljana, Plečnikova zbirka
Stalna zbirka u kući u kojoj je živio i radio arhitekt Jože Plečnik sa sačuvanim izvornim ambijentom.
  • Arhitekturni muzej Ljubljana, Dvorac Fužine
Stalni postav eksponata arhitekta Jože Plečnika s njegove izložbe u Parizu i izložbi drugih slovenskih arhitekata.
  • Slovenski etnografski muzej
Izlaže etnografske zbirke s područja Slovenije i povremeno zbirke iz drugih europskih država.
  • Gradski muzej Ljubljana,
U muzeju je prikazan povijesni razvoj grada Ljubljane i život građana u pojedinim povijesnim razdobljima (muzej je smješten u palači Auerspeg).
  • Narodni muzej Slovenije,
Predstavlja najvažnije arheološke nalaze od starijeg kamenog doba do visokog i kasnog srednjeg vijeka. Izložena je i restaurirana egipatska mumija stara 2600 godina, prva mumija u svijetu koja je u početku prošlog stoljeća snimljena rendgenskim uređajem.
  • Muzej novije povijesti Slovenije,
Čuva i proučava materijalno i nematerijalno povijesno naslijeđe slovenskog etničkog prostora u dvadesetom stoljeću, njegove veze s ostatkom svijeta i događajima u njemu. Širi znanje o 20. stoljeću uz pomoć atraktivnih povremenih i stalnih izložbi. U muzeju je stalna izložba "Slovenci u 20. stoljeću". Povijest Slovenaca je predstavljena u razdoblju od početka Prvog svjetskog rata 1914. do osamostaljenja 1991.
  • Prirodoslovni muzej Slovenije
Izlaže stalnu geološko-paleontološku zbirku, Zoisovu mineralošku zbirku, Hohenwartovu zbirku ljusaka mekušaca, razne herbarijske te zbirke kukaca, ptica, gmazova i riba. Predstavljena je čovječja ribica – Proteus i kosturi različitih kralježnjaka.
  • Slovenski školski muzej
Predstavlja razvoj školstva u Sloveniji do godine 1991.
  • Slovenski kazališni muzej
Kazališni muzej je u prostornoj stisci, zato nema stalnog postava o povijesti slovenskog kazališta nego priređuje povremene izložbe o znamenitim kazališnim glumcima i predstavama koje su obilježile kazališnu kulturu u Sloveniji.
  • Povijesni arhiv Ljubljana
Povijesni arhiv Slovenije čuva gradivo o arhitekturnim objektima stare Ljubljane i okolice.
  • Muzej duhana
Ovdje možete pogledati stalnu zbirku, koja prikazuje proizvodne postupke različitih duhanskih proizvoda, njihovu uporabu kroz vrijeme, način života zaposlenih, osobito radnica u duhanskoj industriji, tzv. "cigarica".
  • Slovenska kinoteka
Slovenska kinoteka povezuje muzejsku i kinematografsku djelatnost: promovira filmsku kulturu i omogućuje povijesna istraživanja, brine se za obrazovanje na području filmske povijesti, potiče skupljanje i čuvanje važnih dokumenata i predmeta povezanih s filmom te skrbi za kulturnu promociju prošlih i današnjih dosega filmske umjetnosti. Redovito surađuje s filmskim festivalima koji se odvijaju u Sloveniji i njenoj okolici. Brine se o svakodnevnom filmskom programu retrospektiva u Kinodvoru.

Parkovi i vrtovi[uredi VE | uredi]

U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.

Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.[1]

Sport[uredi VE | uredi]

Klub hokeja na ledu HS Olimpija Ljubljana.

Galerija[uredi VE | uredi]

Ljubljanski grad[uredi VE | uredi]

Ostale znamenitosti[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Ljubljana