Beočin
| Beočin Беочин | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 45°11′N 19°43′E / 45.183°N 19.717°E | |||
| Država |  Srbija
| ||
| Pokrajina |  Vojvodina
| ||
| Okrug | Južnobački okrug | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 35,6 | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 7.839[1] | ||
| - Gustoća | 226/km2 | ||
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
| Službena stranica www.beocin.rs | |||
| Zemljovid | |||
  Beočin | |||
Beočin (srp. Беочин, mađ. Belcsény, nje. Beotschin) je grad i općina u Južno-bačkom okrugu u Srbiji. Po popisu stanovništva iz 2002. godine ima 8058 stanovnika.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Iako se općina Beočin nalazi u Južno-bačkom okrugu, teritorij općine se ne nalazi u Bačkoj, već u Srijemu, ali zbog neposredne blizine regionalnog centra, Novog Sada (oko 15 km), se svrstava u Bački okrug. Mjesto se nalazi u sjevernom Srijemu, na obroncima Fruške gore i desne strane Dunava.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Naselje na sadašnjem području Beočina se prvi put spominje u 18. stoljeću. Između 1860. i 1867. u Beočinu je građena cementara, koja je zapravo prva tvornica cementa u Hrvatskoj.[2] Početkom 20. stoljeća nastalo je i naselje za radnike. Poslije Drugog svjetskog rata Beočin se širi na istok, pa postaje sve važniji centar za okolna sela.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Vidi Beočin (općina).
Crkvena upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Beočinska rimokatolička župa je osnovana 1979., no to se radilo o obnovi nekadašnje župe koja je postojala još u 15. stoljeću. Upravno pripada Srijemskoj biskupiji.
Stanovnici[uredi | uredi kôd]
1991. je u ovom gradiću živjelo 7873 st., od čega 3962 Srba, (50,4%), 1613 izjašnjenih kao Jugoslavena (20,5%), 755 Roma (9,6%), 619 Hrvata (7,9%), 209 Mađara (2,7%), 107 Crnogoraca, 93 Slovaka, 69 Slovenaca, 42 Muslimana, 34 Makedonaca, 21 Nijemac, 19 Rusin, 16 Albanaca te ostalih.
2002. je u ovom gradiću živjelo 8058 st., od čega 4695 Srba (58,3%), 1019 Roma (12,6%), 693 izjašnjenih kao Jugoslavena (8,6%), 507 Hrvata (6,3%), 182 Mađara (2,3%), 96 Slovaka, 75 Slovenaca, 56 Crnogoraca, 25 Rusina, 24 Nijemca, 21 Musliman, 19 Makedonaca, 16 Albanaca i ostalih.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Darko Baštovanović, visoki dužnosnik hrv. manjine u Srbiji
Gradovi pobratimi[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Glas Koncila Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. travnja 2009. (Wayback Machine) Čerević i Beočin, 17. studenoga 2008.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Popis stanovništva 2011.
- ↑ Hrvatska enciklopedija III., Zagreb 1942, str. 670
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- (srp.) www.beocin.rs
- (srp.) www.beocingrad.com
- Beočin Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2009. (Wayback Machine)
- (srp.) Beocin.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. studenoga 2009. (Wayback Machine)