Bhimbetka

Koordinate: 22°55′40″N 77°35′0″E / 22.92778°N 77.58333°E / 22.92778; 77.58333
Izvor: Wikipedija
Špiljska skloništa Bhimbetke
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Indija
Godina uvrštenja2007. (31. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:925
Koordinate22°55′40″N 77°35′0″E / 22.92778°N 77.58333°E / 22.92778; 77.58333
Bhimbetka na zemljovidu Indije
Bhimbetka
Bhimbetka
class=notpageimage|
Lokacija špilja Bhimbetke u Indiji

Bhimbetka (devangari sanskrt: भीमबेटका पाषाण आश्रय) je prapovijesni arheološki lokalitet nekoliko špilja u oblasti Raisen, u indijskoj državi Madhya Pradesh, 45 km od Bhopala. U njoj su pronađeni najstariji tragovi ljudi u Indiji, te se pretpostavlja da su neke od špilja bile naseljene više od 100.000 godina.[1] Na zidovima nekih špilja nalaze se paleolitske slikarije stare oko 30.000 godina, zbog čega su špilje Bhimbetke upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Jedno od oslikanih skloništa u stijenama Bhimbetke

Naziv mu potječe od božanskog heroja Bhima iz epa Mahabharata, koji je bio poznat po svojoj iznimnoj snazi, te Bhimbaithka znači "Mjesto gdje sjedi Bhima".[2]

Cijelo ovo područje prirodnih skloništa u stijenama je prekriveno gustom vegetacijom zbog obilja izvora vode, i sliči drugim paleolitičkim lokalitetima sa slikarijama kao što su Nacionalni park Kakadu (Australija), i Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Francuska).

Indijski arheolog, Dr. Vishnu S. Wakankar, je 1957. godine putujući vlakom za Bhopal spazio formacije stijena slične onima u Španjolskoj i Francuskoj gdje su pronađene prapovijesne slike. Sljedeće godine je otpočeo istraživati ovo područje. Od tada do danas otkriveno je više od 700 skloništa u stijenama, 243 u Bhimbetki i 178 u obližnjem Lakha Juaru. U Bhimbetki su 1990. – 91. godine pronađeni ostaci najstarijih zidova i podova, kao i najstariji petroglifi na svijetu (oko 290.000 do čak 700.000 godina stari, što ih čini najstarijim ljudskim izrazom na svijetu[3]).[4][5]

Na brojnim slikama prikazani su motivi raznih životinja (goveda, tigrovi, lavovi, krokodili, konji, bitke životinja, itd.), ali i mezolitički prizori ljudskog života poput lova, porođaja, kola i svetkovina, jahanja slonova, vjerskih ceremonija i pogreba; te brojni apstraktni simboli, ali i prikazi krajolika koji ih je okruživao. Uglavnom su izvedeni u crvenoj i bijeloj boji, a ponegdje zelenom i žutom, dobiveni od prirodnih materijala poput zemlje, biljaka i životinjske masti. Dobro su sačuvani jer su boje oksidirale s velikom koncentracijom željeza u stijenama.

Oslikavanje u Bhimbetki je potrajalo sve do Srednjeg vijeka kada njihov umjetnički kvalitet blijedi (uglavnom gemetrijski simboli) i koriste se nekvalitetniji materijali.

  • Gusta vegetacija Bhimbetke
    Gusta vegetacija Bhimbetke
  • Paleolitička slika goveda
    Paleolitička slika goveda
  • Mezolitička slika lovaca s konjima
    Mezolitička slika lovaca s konjima
  • Zvijer proganja čovjeka
    Zvijer proganja čovjeka
  • Procesija na konjima
    Procesija na konjima

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Bhimbetka na originsnet.org (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
  2. ↑ Yashodhar Mathpal, Prehistoric Painting Of Bhimbetka, 1984., str. 25.
  3. ↑ Bhimbetka, Auditorium Cave, Madhya Pradesh: Acheulian Petroglyph Site, c. 200,000 - 500,000 BP na origins.net (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
  4. ↑ Bhimbetka rock shelters - galleries of the most ancient art na wondermondo.com (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.
  5. ↑ Auditorium Cave & Daraki-Chattan Petroglyphs na visual-arts-cork.com (engl.) Preuzeto 10. lipnja 2011.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bhimbetka

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Indiji
Kulturna baština (32)
Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
Indijska zastava
Prirodna baština (7)
Mješovita baština (1)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskritsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

v • u
Prapovijesna umjetnost
Paleolitička umjetnost
Mezolitička umjetnost
Neolitička umjetnost
Umjetnost metalnog doba
<<
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bhimbetka&oldid=6677300"