Megalitska kultura

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Megalitska kultura označava posebnu ljudsku djelatnost u prapovijesti koja je obilježena postavljanjem megalita ili izgradnjom objekata od megalita bez ikakvog veziva poput žbuke ili cementa. Megalit (grčki: μέγας megas = velik; i λίθος lithos = kamen) je dakle veliki kamen koji se koristio u prapovijesnoj gradnji, a koristili su ga ljudi diljem svijeta u različitim vremenskim razdobljima. Većina ovih građevina je izgrađena u neolitu, ali postoje neki straiji primjeri iz mezolita, a nastavili su se graditi u bakrenom i brončanom dobu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Karta rasprostiranja glavnih megalitskih spomenika u neolitskoj Europi

Najstariji pronađeni primjeri megalitskih spomenika su veliki ceremonijalni kompleksi iz 9. tisućljeća pr. Kr. u istočnoj Turskoj, Nevali Cori i Göbekli Tepe, ali nema nikakvih dokaza da su oni povezani s europskim megalitskim spomenicima[1].

U Europi se megalitski spomenici javljaju tijekom neolita i brončanog doba (4.500-1500 pr. Kr.) iako postoje neke naznake da su kameni megaliti imali prethodnike u mezolitskim spomenicima od drveta (oko 8000 pr. Kr. u Stonehengeu ili 5400. pr. Kr. u Carroworeu, Irska). Najpoznatiji su Nabta (Egipat, oko 6000. pr. Kr.), Évora (Portugal, oko 5000. pr. Kr.), Bernanez i Bougon i Carnac (Francuska, oko 4800.-4000. pr. Kr.), megalitski malteški hramovi Ġgantija i Mnajdra (Malta, oko 3600. pr. Kr.), Brú na Bóinne (Irska, oko 3400. pr. Kr.), Neolitski Orkney (Škotska, oko 3000. pr. Kr.), te Stonehenge i Avebury u Engleskoj (oko 2800. pr. Kr.).

Tijekom brončanog doba ovi spomenici su se proširili današnjima Španjolskom, Belgijom, Danskom, Italijom, Njemačkom (Goseck) i dr. zahvaljujući širenju tzv. Kulture žarnih polja i Kulture pokala do oko 1200. pr. Kr. kada su se prestali graditi.

Upravo u to vrijeme započinje gradnja megalitskih spomenika u Aziji koji se javljaju nevezano za europske spomenike. Najveća koncentracija je na Korejskom poluotoku, ali se mogu naći i u sjevernim pokrajinama Kine, otoku Kjušu u Japanu, južnom Vijetnamu i pojedinim lokacijama u Indiji. Živa megalitska tradicija se može naći na otocima Sumba i Nias u Indoneziji.

Vrste megalitskih spomenika[uredi VE | uredi]

Najčešća podjela ovih spomenika je po tome da li je izgrađen od jedne vrste megalita (monoliti, grčki za "jedan kamen") ili kombinacije različitih megalita (poliliti, grč. "više kamenja"):

Monoliti:

  • Menhir (bretonski jezik: "dugi kamen") - pojedinačni uspravni megalit, često organizirani u kamene redove koji označavaju neki put ili kamene krugove koji označavaju neko sveto mjesto.
  • Kameni brod - germanski običaj redanja menhira u obris broda
  • Taula (katalonski jezik: "stol") - građevina od dva kamena postavljena u oblik slova "T"
  • Trilit (grč. τριλίθος = tri kamena)- građevina od dva uspravna kamena koji nose polegnut treći, poput grede.
  • Ortostat - pojedinačni uspravni kamen koji je nekada bio dio većeg objekta.
  • Megalitske skulpture (npr. Moai na Uskršnjem otoku)

Poliliti:

  • Dolmen (bretonski jezik: "kameni stol") - jednoćelijska građevina od megalitskog kamenja.
  • Kistvaen (velški: cist-maen = "škrinja kamena") - grobna komora u obliku škrinje od kamenih ploča
  • Tumul (latinski: tumulus = "malo brdo") - grobni humci od zemlje ili megalita.
  • Kairn (irski: Carn) - kupasta hrpa kamenja koja označava neko mjesto
  • Kromleh (bretonski: crom-llech = "zakrivljene ploče") - megalitski hramovi od menhira ili trilita poredanih u oble forme (npr. Stonehenge)
  • Nuraghi - megalitske građevine u obliku valjkastog tornja na Sardiniji, poput brocha u Škotskoj
  • Marae ("čistina") - polinezijsko kvadratično svetište u obliku terase sa središnjim svetim menhirom.

Uz megalitske spomenike povezani su i razni veliki spomenici od zemlje različitih oblika ((zemljani humci, jarci, terase, kružna svetišta) kao što su Glastonbury Tor i Silbury Hill u Engleskoj ili Monte d’Accoddi u Italiji, ali i Zmijsko brdo u Ohio-u (SAD) i Nazca linije u Peruu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. S. Mithen, After the Ice - A Global Human History, 20,000-5,000 BC, London, str. 62.-71.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Megalitska kultura