Caraș-Severin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Županija Caraş-Severin
Grb županije Caraş-Severin
Država Rumunjska
Razvojno područje Zapad
Povijesna regija Banat
Županijsko središte Rešica
Površina 8,514 km2 km²
Stanovništvo 333.219(2002)
Gustoća stanovništva 39/km²
Registarska oznaka CS
ISO 3166-2:RO RO-CS
Pozivni broj (+40) x55 1
Službena stranica Županijsko vijeće
Prefektura
Karta
Administrativna karta s naznakom županije Caraş-Severin
1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2
  Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3

Karaš-Severin (rum.Caraş-Severin), (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Rešica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak

Sadržaj

[uredi] Demografija

Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije živi 333.219 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Rumunji (88.24%),zatim Romi (2.37%), Hrvati (1.88%), Nijemci (1.84%), Srbi (1.82%), Mađari (1.74%) i Ukrajinci (1.05%).[1]

Godina Stanovnika[2]
1948 302,254
1956 327,787
1966 358,726
1977 385,577
1992 376,347
2002 333,219

[uredi] Položaj

Veličina županije 8,514 km2 nalazi se u rumunjskome dijelu Banata. Graniči sa Srbijom, te kroz županiju prolazi rijeka Dunav

[uredi] Povijest

Od 1718 godine bila je dio Austro - Ugarske u okviru provincije Banat. Nakon toga jedno vrijeme je bio dio Mađarske, te napokon Rumunjske.

[uredi] Hrvati u županiji Karaš-Severin

Hrvati oko grada Rešice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973.. kad se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila putem medija do rušenja Miloševića bila je prava agresija na rumunjske Hrvate budući da su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo

[uredi] Administrativna podjela

[uredi] Municipiji

[uredi] Gradovi

[uredi] Općine

[uredi] Sela

[uredi] Izvor

  1. National Institute of Statistics, "Populaţia după etnie"
  2. National Institute of Statistics, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002"

[uredi] Vanjske poveznice

[uredi] Ostali projekti

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Caraş-Severin
Osobni alati
Imenski prostori

Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati
Drugi jezici