Karaš-severinska županija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Caraș-Severin)
Skoči na: orijentacija, traži
Županija Karaš-severinska županija
Grb županije Karaš-severinska županija
Država Rumunjska
Razvojno područje Zapad
Povijesna regija Banat
Županijsko središte Ričica
Površina 8.514 km2 km²
Stanovništvo 333.219(2002.)
Gustoća stanovništva 39/km²
Registarska oznaka CS
ISO 3166-2:RO RO-CS
Pozivni broj (+40) x55 1
Službena stranica Županijsko vijeće
Prefektura
Karta
Administrativna karta s naznakom županije Karaš-severinska županija
1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2
  Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3

Karaš-severinska županija[1] (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak

Demografija[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije živi 333.219 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Rumunji (88,24%),zatim Romi (2,37%), Hrvati (1,88%), Nijemci (1,84%), Srbi (1,82%), Mađari (1,74%) i Ukrajinci (1,05%).[2]

Godina Stanovnika[3]
1948. 302.254
1956. 327.787
1966. 358.726
1977. 385.577
1992. 376.347
2002. 333.219

Položaj[uredi VE | uredi]

Veličina županije je 8514 km četvornih. Nalazi se u rumunjskome dijelu Banata. Graniči sa Srbijom, te kroz županiju prolazi rijeka Dunav

Povijest[uredi VE | uredi]

Od 1718 godine bila je dio Austro - Ugarske u okviru provincije Banat. Nakon toga jedno vrijeme je bio dio Mađarske, te napokon Rumunjske.

Hrvati u županiji Karaš-Severin[uredi VE | uredi]

Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973.. kad se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila putem medija do rušenja Miloševića bila je prava agresija na rumunjske Hrvate budući da su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Municipiji[uredi VE | uredi]

Gradovi[uredi VE | uredi]

Općine[uredi VE | uredi]

Sela[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Nov kameni zid, Uniunea Croatilor din Romania - Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, 26. rujna 2012.
    "Nama bi bilo jako drago kada bi se ubuduće u izvođenje ovakvih radova uključile i neke firme iz Karaševa, a u financiranje radova i neke institucije, kao na primjer Temišvarska biskupija, Karaš – severinska županija i dr. "
  2. National Institute of Statistics, "Populaţia după etnie"
  3. National Institute of Statistics, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002"

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Caraş-Severin