Karaš-severinska županija
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Država | Rumunjska |
| Razvojno područje | Zapad |
| Povijesna regija | Banat |
| Županijsko središte | Ričica |
| Površina | 8.514 km2 km² |
| Stanovništvo | 333.219(2002.) |
| Gustoća stanovništva | 39/km² |
| Registarska oznaka | CS |
| ISO 3166-2:RO | RO-CS |
| Pozivni broj | (+40) x55 1 |
| Službena stranica | Županijsko vijeće Prefektura |
| Karta | |
 |
|
| 1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2 Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3 |
|
Karaš-severinska županija (rum.Caraş-Severin), (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak
Sadržaj |
Demografija [uredi]
Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije živi 333.219 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Rumunji (88,24%),zatim Romi (2,37%), Hrvati (1,88%), Nijemci (1,84%), Srbi (1,82%), Mađari (1,74%) i Ukrajinci (1,05%).[1]
| Godina | Stanovnika[2] |
|---|---|
| 1948. | 302.254 |
| 1956. | 327.787 |
| 1966. | 358.726 |
| 1977. | 385.577 |
| 1992. | 376.347 |
| 2002. | 333.219 |
Položaj [uredi]
Veličina županije je 8514 km četvornih. Nalazi se u rumunjskome dijelu Banata. Graniči sa Srbijom, te kroz županiju prolazi rijeka Dunav
Povijest [uredi]
Od 1718 godine bila je dio Austro - Ugarske u okviru provincije Banat. Nakon toga jedno vrijeme je bio dio Mađarske, te napokon Rumunjske.
Hrvati u županiji Karaš-Severin [uredi]
Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973.. kad se postupno obnavljaju veze. Nakon osamostaljenja Hrvatske, veze su se intenzivirale, no velikosrpska propaganda koja se širila putem medija do rušenja Miloševića bila je prava agresija na rumunjske Hrvate budući da su se zbog ravnog terena signali srpskih elektronskih medija vrlo dobro «hvatali». Najveće je hrvatsko naselje Karaševo.
Administrativna podjela [uredi]
Municipiji [uredi]
Gradovi [uredi]
Općine [uredi]
|
Sela [uredi]
Izvor [uredi]
- ↑ National Institute of Statistics, "Populaţia după etnie"
- ↑ National Institute of Statistics, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002"
Vanjske poveznice [uredi]
Ostali projekti [uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Caraş-Severin |
|
|||||||
