Espoo (švedski: Esbo) je drugi po veličini grad u Finskoj. Smješten je u južnom dijelu zemlje na obali Finskog zaljeva. Zajedno sa Helsinkijom, Vantaaom i Kauniainenm čini metropolsko područje Velikog Helsinkija.
[uredi] Povijest
Prvi stanovnici na ovo područje stigli su prije oko 9.000 godina. Stalno naselje osnovano je u 12. i 13. stoljeću. Kraljevska cesta koja prolazi kroz Espoo na putu iz Stockholma preko Turkua na Viipuri datira iz 13. stoljeća. Najstarija sačuvana zgrada u Espoou, katedrala potječe iz 1480. Godine 1920., Espoo je samo ruralna općina sa oko 9.000 stanovnika, od kojih je 70% govorilo švedski jezik. Poljoprivreda je glavni izvor prihoda, s 75% stanovništva što žive od poljoprivrede. Kauniainen je odvojen od Espooa 1920, te je stekao gradska prava iste godine kao i Espoo 1972. Grad se počinje strelovito razvijati 1940-ih i 50-ih. Ubrzo se razvio iz ruralne općine u potpunosti razvijeni industrijski grad, gradska prava dobiva 1972. Zbog svoje blizine Helsinkija, postao je popularan među ljudima koji rade u glavnom gradu. U pedeset godina od 1950. do 2000. broj stanovnika je porastao s 22.000 na 210.000. Od 1945, većina ljudi u Espoou bili su finskog govornog područja. Godine 2006, govornici švedskoi jezik čini tek 9 % od ukupnog stanovništva. Rast broj stanovnika i dalje se nastavlja, ali sporijim tempom.
[uredi] Stanovništvo
| Kretanje broja stanovnika[1] |
| Godina |
Stanovnika |
Godina |
Stanovnika |
| 1901. |
5.888 |
1975. |
120.632 |
| 1910. |
7.891 |
1980. |
137.409 |
| 1920. |
8.817 |
1985. |
156.778 |
| 1930. |
11.370 |
1990. |
172.629 |
| 1940. |
13.378 |
1995. |
193.754 |
| 1950. |
22.878 |
2000. |
213.271 |
| 1960. |
53.042 |
2006. |
235.019 |
| 1970. |
92.655 |
2030. (procjena) |
305.000 |
| Stanovništvo po gradskim četvrtima (2006.) |
| Četvrt |
Stanovnka |
Četvrt |
Stanovnika |
| Leppävaara |
58.048 |
Vanha-Espoo |
33.613 |
| Espoonlahti |
48.649 |
Pohjois-Espoo |
9.754 |
| Tapiola |
41.905 |
Kauklahti |
6.191 |
| Matinkylä |
33.613 |
|
|
Prama podacima od 1. siječnja 2007 95,1% stanovništva su Finci, a 4,9% drugih nacionalnosti. Vjerska pripadnost bila je 77,4% luteranska, 1,3% pravoslavna, 1,3% ostala i 19,9% stanovništva nema vjersku pripadnost.
[uredi] Gradovi prijatelji
[uredi] Vanjske poveznice