Estonija

Izvor: Wikipedija

Republika Estonija Eesti Vabariik
Zastava Grb
Himna Mu isamaa, mu õnn ja rõõm
Glavni grad	Tallinn
Službeni jezik	estonski
Vlada
- Predsjednik	Toomas Hendrik Ilves
- Predsjednik Vlade	Andrus Ansip
Neovisnost	Od Sovjetskog Saveza 20. kolovoza 1991.
Površina	129. po veličini
- ukupno	45 226 km²
- % vode	4,56 %
Stanovništvo	150. po veličini
- ukupno (2003)	1 408 556
- gustoća	31/km²
BDP (PKM)	procjena 2006.
- ukupno	23.93 milijardi $ (106.)
- po stanovniku	17,802 $ (39.)
Valuta	estonska kruna (100 senta)
Pozivni broj	+372
Vremenska zona	UTC +2 UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.ee 1)
1) Estonija također koristi i internetski nastavak .eu pošto je jedna od članica Europske unije, kojeg dijeli s ostalim članicama

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Sadržaj 1 Povijest 2 Politika 3 Okruzi 4 Zemljopis 5 Gospodarstvo 6 Promet 7 Stanovništvo 7.1 Etničke skupine 7.2 Religija 8 Kultura 9 Izvori 10 Vanjske poveznice 10.1 Ostali projekti

[uredi] Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Estonije

Ljudske naseobine postale su moguće u Estoniji nakon posljednjeg ledenog doba, kada se led otopio (otprilike prije jedanaest do trinaest tisuća godina). Prva ljudska nastamba nađena je kod rijeke Pärnu, blizu grada Sindi. Datira iz otprilike 8. tisućljeća p. n. e.

Pokrštavanje Estonije počelo je kada su Danci i Nijemci osvojili to područje 1227. godine. Od tada su razne strane sile, kao što su Danska, Švedska, Poljska i napokon Rusija, kontrolirale područje Estonije (1710. de facto, 1721. de jure). Visoki i srednjevisoki stalež sačinjavali su Baltički Nijemci do otprilike 1918. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije njega, Nijemce su iz Estonije silom izbacili prvo Hitler, a onda i Staljin.

Nakon pada Carske Rusije, poslije Oktobarske revolucije, Estonija je postala samostalna država 24. veljače 1918. godine. Poslije rata za nezavisnost i Tartuskog Dogovora, potpisanog 2. veljače 1920. Estonija je održala nezavisnost iduće dvadeset i dvije godine. Isti sustav vladanja obnovljen je 1992. godine, nakon pada SSSR-a. Sustav se sastoji od parlamenta Riigikogu čije zastupnike biraju svi Estonci iznad 18 godina. Parlament je bio raspušten 1934. godine, za vrijeme vladavine predsjednika Konstantina Pätsa do parlamentarnih izbora 1938. godine.

Kao posljedica dogovora Hitler-Staljin u lipnju 1940. godine, sovjetska vojska okupirala je Estoniju. Mnogi političari i intelektualci bili su ušutkivani i ubijani, među kojima i prvi predsjednik Konstantin Päts koji je deportiran u Rusiju. Treći Reich okupirao je zemlju 1941. godine, a SSSR ju je vratio natrag 1944. godine. Estonija je proglašena samostalnom 20. kolovoza 1991. i taj je datum državni praznik u Estoniji. Estonija je postala članica Europske unije i NATO-a 2004. godine.

[uredi] Politika

Estonija je država parlamentarne demokracije, čiji se parlament bira svake četiri godine. Vladu čine premijer i 14 ministara. Parlament Riigikogu se sastoji od 101 zastupničkog mjesta. Sudbenu vlast čini Vrhovni sud ili Riigikohus koji se sastoji od 19 sudaca.

Estonija je uvela mogućnost glasanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima i bit će jedan od načina glasanja na idućim parlamentarnim izborima.

[uredi] Okruzi

Estonija je podjeljena u 15 okruga (estonski: množ. maakonnad; jedn. - maakond). Popis:

• Harjumaa
• Hiiumaa
• Ida-Virumaa
• Järvamaa
• Jõgevamaa
• Läänemaa
• Lääne-Virumaa
• Pärnumaa
• Põlvamaa
• Raplamaa
• Saaremaa
• Tartumaa
• Valgamaa
• Viljandimaa
• Võrumaa

[uredi] Zemljopis

Estonija se nalazi na istočnoj obali Baltičkog mora. Prosječna nadmorska visina je 50 m, a najviša točka države je Suur Munamägi na jugoistoku (318 m).

U Estoniji postoji preko 1 400 jezera (većina su vrlo mala, a najveće je, jezero Peipsi veličine 3 555 km². Estonija ima 3 794 kilometara vrlo razvedene obale. Zemlja ima preko 1 500 otoka od kojih su dva dovoljno velika da bi bili zasebni okruzi, Saaremaa i Hiiumaa.

[uredi] Gospodarstvo

1999. godine, Estonija je doživjela najgoru gospodarsku godinu od dobitka samostalnosti. Ova kriza se dogodila ponajviše zbog velike gospodarske krize u susjednoj Rusiji. Estonija je postala članica Svjetske trgovinske organizacije u studenom te iste godine, te je tim činom postala druga baltička država koja je postala članica ove organizacije. U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Europske unije, Svjetske banke i banke "Nordic", Estonija je završila pripreme za Europsku uniju krajem 2002. godine i postala član iste 1. svibnja 2004. godine.

Estonija ima brzorastuće gospodarstvo, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih tvrtki otvara svoje podružnice u Estoniji, dijelom zbog tranzita ruske nafte. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država će vjerojatno uvesti euro kao valutu 2009. ili 2010. godine.

[uredi] Promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Promet Estonije

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Estonije

Izvorni Estonci čine oko 70% populacije države. Ostalih 30-ak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz Rusije. Rusi su većinom nastanjeni u glavnom gradu Tallinnu i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala finska manjina.

Službeni jezik je estonski, koji je blizak finskom i mađarskom. Ruski je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.

U posljednjih petnaestak godina broj stanovnika bilježi pad zbog negativnog i prirodnog, i prostornog kretanja: 2004. stopa prirodnog kretanja iznosila je -3.48‰, a stopa migracija -0.66% (CIA). Ovim je nepovoljnim demografskim pokazateljima uzrok bilo iseljavanje ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog stanovništva raspadom SSSR-a, ali je i odraz nepovoljnih gospodarskih kretanja uvjetovanih tranzicijom i osamostaljenjem države.

[uredi] Etničke skupine

Od 1,370,052 stanovnika Estonci čine 68%,^[1] Rusi 22%, Ukrajinci 2%, Bjelorusi 1%, Finci 1% u ukupnom broju Estonije. Prema UN-ovim podacima 2006. u Estoniji žive pripadnici 35 raznih etničkih zajednica, među kojima najviše ima Estonaca (950,000); nadalje Rusi (300,000); Ukrajinci (20,000); Bjelorusi (10,000); Finci (10,000); Tatari (2,000); Latvijci (1,000); Litvanci (1,000); Poljaci (800); Židovi (800); Nijemci (800); Armenci (800) Pripadnici ostalih grupa ima manje od tisuću to su: Armenci, Azerbajdžanci, Baškiri, Englezi, Bugari, Čuvaši, Gruzi, Grci, Mađari, Ingri, Kareni, Kazahi, Komi-Jazva, Korejci (200), Lezgini, Brdski Čeremisi (200), Moldavci, Mordvini, Oseti, Romi, Šveđani i Udmurti.

[uredi] Religija

Većina Estonaca su protestantske luteranske vjeroispovjesti (175 000 vjernika), iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom pravoslavne vjeroispovjesti.

U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna Crkva (18 000 vjernika), koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom.

Treća zajednica po veličini je Estonska evangelička baptistička organizacija sa 6 100 pripadnika. Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:

• 15% Estonski luterani
• 14% Pravoslavci
• 0.,5% Baptisti
• 0,5% Katolici

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i Židova, također postoji i skupina neopogana koji su obnovili staru religiju, Taaru.

[uredi] Kultura

Prva tiskana knjiga na estonskom je katekizam koji je tiskan 1535. u njemačkom Wittenbergu.

Glazba je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od 1869. u Tartu se održava festival, na kojem danas sudjeluje oko 30 tisuća glazbenika i pjevača pred preko 200 tisuća ljudi.

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• Vodič kroz Estoniju
• Slike Estonije
• Estonica - od A do Ž o Estoniji
• Službena stranica zemlje
• Kulturni događaji u Estoniji
• Europski tigar

[uredi] Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Estonija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Estonija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Estonije