Estonija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Estonija
Eesti Vabariik
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Mu isamaa, mu õnn ja rõõm
Položaj Estonije
Glavni grad Tallinn
Službeni jezik estonski
Vlada
 - Predsjednik Toomas Hendrik Ilves
 - Predsjednik Vlade Andrus Ansip
Neovisnost Od Sovjetskog Saveza
20. kolovoza 1991.
Površina 129. po veličini
 - ukupno 45 226 km2
 - % vode 4,56 %
Stanovništvo 150. po veličini
 - ukupno (2000.) 1.370.052[1]
 - gustoća 31/km2
BDP (PKM) procjena 2006.
 - ukupno 23,93 milijarda $ (106.)
 - po stanovniku 17.802 $ (39.)
Valuta euro (100 centa)
Pozivni broj +372
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .ee 1)
1) Estonija također koristi i internetski nastavak .eu pošto je jedna od članica Europske unije, kojeg dijeli s ostalim članicama

Republika Estonija (estonski: Eesti Vabariik ili Eesti) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora i Finskog zaljeva. Graniči s Rusijom na istoku i Latvijom na jugu, a od Finske je odvaja Finski zaljev. Estonija je članica Europske unije i NATO-a od 2004. godine.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Estonije

Karta Estonije od 1920. do 1940.

Ljudske naseobine postale su moguće u Estoniji nakon posljednjeg ledenog doba, kada se led otopio (otprilike prije jedanaest do trinaest tisuća godina). Prva ljudska nastamba nađena je kod rijeke Pärnu, blizu grada Sindija. Datira iz otprilike 8. tisućljeća pr. Kr.

Pokrštavanje Estonije počelo je kada su Danci i Nijemci osvojili to područje 1227. godine. Od tada su razne strane sile, kao što su Danska, Švedska, Poljska i napokon Rusija, kontrolirale područje Estonije (1710. de facto, 1721. de jure). Visoki i srednjevisoki stalež sačinjavali su Baltički Nijemci do otprilike 1918. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije njega, Nijemce su iz Estonije silom izbacili prvo Hitler, a onda i Staljin.

Nakon pada Carske Rusije, poslije Oktobarske revolucije, Estonija je postala samostalna država 24. veljače 1918. godine. Poslije rata za nezavisnost i Tartuskog Dogovora, potpisanog 2. veljače 1920. Estonija je održala nezavisnost iduće dvadeset i dvije godine. Isti sustav vladanja obnovljen je 1992. godine, nakon pada SSSR-a. Sustav se sastoji od parlamenta Riigikogu čije zastupnike biraju svi Estonci iznad 18 godina. Parlament je bio raspušten 1934. godine, za vrijeme vladavine predsjednika Konstantina Pätsa do parlamentarnih izbora 1938. godine.

Kao posljedica dogovora Hitler-Staljin u lipnju 1940. godine, sovjetska vojska okupirala je Estoniju. Mnogi političari i intelektualci bili su ušutkivani i ubijani, među kojima i prvi predsjednik Konstantin Päts koji je deportiran u Rusiju. Treći Reich okupirao je zemlju 1941. godine, a SSSR ju je vratio natrag 1944. godine. Estonija je proglašena samostalnom 20. kolovoza 1991. i taj je datum državni praznik u Estoniji. Estonija je postala članica Europske unije i NATO-a 2004. godine.

Politika[uredi VE | uredi]

Zgrada Estonskog parlamenta u Tallinnu

Estonija je država parlamentarne demokracije, čiji se parlament bira svake četiri godine. Vladu čine premijer i 14 ministara. Parlament Riigikogu se sastoji od 101 zastupničkog mjesta. Sudbenu vlast čini Vrhovni sud ili Riigikohus koji se sastoji od 19 sudaca.

Estonija je uvela mogućnost glasanja preko interneta, što je prvi put iskušano na prošlim lokalnim izborima i bit će jedan od načina glasanja na idućim parlamentarnim izborima.

Okruzi[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Okruzi Estonije

Okruzi Estonije

Estonija je podjeljena u 15 okruga (estonski: množ. maakonnad; jedn. - maakond).

Popis:

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Estonije

Estonija se nalazi na istočnoj obali Baltičkog mora. Prosječna nadmorska visina je 50 m, a najviša točka države je Suur Munamägi na jugoistoku (318 m).

U Estoniji postoji preko 1 400 jezera (većina su vrlo mala, a najveće je, jezero Peipsi veličine 3 555 km². Estonija ima 3 794 kilometara vrlo razvedene obale. Zemlja ima preko 1 500 otoka od kojih su dva dovoljno velika da bi bili zasebni okruzi, Saaremaa i Hiiumaa.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

1999. godine, Estonija je doživjela najgoru gospodarsku godinu od dobitka samostalnosti. Ova kriza se dogodila ponajviše zbog velike gospodarske krize u susjednoj Rusiji. Estonija je postala članica Svjetske trgovinske organizacije u studenom te iste godine, te je tim činom postala druga baltička država koja je postala članica ove organizacije. U procesu tranzicije privatizirani su energetski, telekomunikacijski i drugi državni sektori. Uz pomoć Europske unije, Svjetske banke i banke "Nordic", Estonija je završila pripreme za Europsku uniju krajem 2002. godine i postala član iste 1. svibnja 2004. godine.

Estonija ima brzorastuće gospodarstvo, dijelom zbog toga što veliki broj skandinavskih tvrtki otvara svoje podružnice u Estoniji, dijelom zbog tranzita ruske nafte. Estonija je najbogatija od svih baltičkih zemalja. Država će vjerojatno uvesti euro kao valutu 2009. ili 2010. godine. Građani Estonije će do kraja lipnja moći po tečaju od 15,6466 kruna za euro zamijeniti preostale krune, a nakon toga će do kraja 2011. to moći učiniti u ograničenoj mreži banaka, a od 2012. samo u estonskoj središnjoj banci. Poduzeća će do konca lipnja 2011. morati isticati cijene u eurima i u krunama.

Promet[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Promet Estonije

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Estonije

Izvorni Estonci čine oko 70% populacije države. Ostalih 30-ak posto čine razni imigranti iz bivših sovjetskih država, većinom iz Rusije. Rusi su većinom nastanjeni u glavnom gradu Tallinnu i sjeveroistočnoj Estoniji. U zemlji postoji i mala finska manjina.

Službeni jezik je estonski, koji je blizak finskom i mađarskom. Ruski je također vrlo raširen jezik i većina stanovništva ga zna.

U posljednjih petnaestak godina broj stanovnika bilježi pad zbog negativnog i prirodnog, i prostornog kretanja: 2004. stopa prirodnog kretanja iznosila je -3.48‰, a stopa migracija -0.66% (CIA). Ovim je nepovoljnim demografskim pokazateljima uzrok bilo iseljavanje ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog stanovništva raspadom SSSR-a, ali je i odraz nepovoljnih gospodarskih kretanja uvjetovanih tranzicijom i osamostaljenjem države.

Etničke skupine[uredi VE | uredi]

Od 1.370.052[1] stanovnika Estonci čine 68%,[2] Rusi 22%, Ukrajinci 2%, Bjelorusi 1%, Finci 1% u ukupnom broju Estonije. Prema UN-ovim podacima 2006. u Estoniji žive pripadnici 35 raznih etničkih zajednica, među kojima najviše ima Estonaca (950,000); nadalje Rusi (300,000); Ukrajinci (20,000); Bjelorusi (10,000); Finci (10,000); Tatari (2,000); Latvijci (1,000); Litavci (1,000); Poljaci (800); Židovi (800); Nijemci (800); Armenci (800) Pripadnici ostalih grupa ima manje od tisuću to su: Armenci, Azeri, Baškiri, Englezi, Bugari, Čuvaši, Gruzi, Grci, Mađari, Ingri, Kareni, Kazahi, Komi-Jazva, Korejci (200), Lezgini, Brdski Čeremisi (200), Moldavci, Mordvini, Oseti, Romi, Šveđani i Udmurti.

Religija[uredi VE | uredi]

Tallinn, crkve u pozadini

Većina Estonaca su protestantske luteranske vjeroispovjesti (175 000 vjernika), iako se samo mali broj stanovništva izjasnio kao aktivni vjernici. Ruska manjina je većinom pravoslavne vjeroispovjesti.

U Estoniji postoji i Estonska pravoslavna Crkva (18 000 vjernika), koja je zbog nerazjašnjenih pitanja u zategnutim odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom.

Treća zajednica po veličini je Estonska evangelička baptistička organizacija sa 6 100 pripadnika. Danas preko 31% odraslog stanovništva su sljedbenici određene vjere i sastoje se od:

Također u zemlji postoji vrlo mali broj ostalih protestanata i Židova, također postoji i skupina neopogana koji su obnovili staru religiju, Taaru.

Kultura[uredi VE | uredi]

Prva tiskana knjiga na estonskom je katekizam koji je tiskan 1535. u njemačkom Wittenbergu.

Glazba je veoma važan dio nacionalnog identiteta zemlje. Od 1869. u Tartu se održava festival, na kojem danas sudjeluje oko 30 tisuća glazbenika i pjevača pred preko 200 tisuća ljudi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 stat.ee, Population de facto and Usual Resident Population, Location of the Population, Population Sex and Age Structure, popis 2000. godine, pristupljeno 1. kolovoza 2011. godine
  2. Popis iz 2000. godine

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Estonija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Estonija
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Estonije