Haag

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Haag
`s-Gravenhage (Den Haag)
Palača mira u Haagu
Palača mira u Haagu
Zastava Haaga
Zastava
Grb Haaga
Grb
Koordinate: 52°05′N 4°18′W / 52.083°N 4.3°W / 52.083; -4.3Koordinate: 52°05′N 4°18′W / 52.083°N 4.3°W / 52.083; -4.3
Država Flag of the Netherlands.svg Nizozemska
Pokrajina Flag Zuid-Holland.svg Južna Holandija
Vlast
 - Gradonačelnik Jozias van Aartsen (VVD)
Površina
 - Ukupna 98.20 km²
 - Kopno 82.66 km²
 - Voda 15.54 km²
Stanovništvo (30. lipanj 2008.)
 - Grad 478,948
 - Gustoća 5794 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 2491-2599
Službena stranica www.denhaag.nl
Zemljovid
Položaj Haaga u Nizozemskoj

Položaj Haaga u Nizozemskoj

Haag je grad u Nizozemskoj. Na nizozemskom jeziku je njegovo ime Den Haag (hrvatski Haag, njemački Den Haag, engleski The Hague, francuski La Haye). Službeno se zove 's-Gravenhage (na starom nizozemskom jeziku). Upravno je središte Nizozemske, a nalazi se u pokrajini Južnoj Holandiji čije je također upravno središte.

U 2004. godini u gradu je živjelo 469.568 stanovnika, a u njegovoj urbanoj aglomeraciji oko 700.000 stanovnika, na površini od otprilike 100 km². Po veličini je treći grad u Nizozemskoj iza Amsterdama i Rotterdama.

U Haagu se nalaze Eerste Kamer i Tweede Kamer, gornji i donji dom nizozemskog parlamenta. Nizozemska kraljica Beatrix također živi i radi u Haagu. Sva strana veleposlanstva i vladina ministarstva su smještena u gradu, kao i Visoki upravni sud i brojne lobističke organizacije. Usprkos tome, službeni je glavni grad Nizozemske prema ustavu Amsterdam.

Haag je jedan od glavnih gradova Ujedinjenih naroda i sjedište nekoliko ustanova UN-a. To su:

Ovdje se nalazi i Haaška akademija za međunarodno pravo.

Povijest[uredi VE | uredi]

Viteška dvorana u Haagu

Haag je utemeljio 1248. godine grof Holandije i kralj Njemačke Vilim II. Holandski koji je trebao postati car Svetog Rimskog Carstva. U Holandiji, u šumi blizu Sjevernog mora je izgradio dvorac u kojem je namjeravao živjeti, no prije krunidbe je poginuo u bitci. Sačuvani dijelovi dvorca zovu se Ridderzaal (Viteška dvorana) i još su u uporabi za političke događaje.

Holandski grofovi kasnije su koristili Haag kao svoje upravno središte. 'Des Graven Hage' doslovno znači "Grofova živica" ili "Grofov privatni posjed". Dogovorom snažnih gradova Holandije poput Leidena, Delfta i Dordrechta tada mali i nevažni Haag izabran je za upravno središte. Ova odluka kroz stoljeća nije mijenjana i stoga je Haag do danas ostao vladino sjedište, ali ne i službeni glavni grad.

Kako bi se zaustavio rast grada, Haagu nisu dodijeljena gradska prava, niti je bilo dopušteno graditi gradske zidine. Kada je u šesnaestom stoljeću gradnja zidina konačno dopuštena, stanovništvo je odlučilo preusmjeriti novac u izgradnju vijećnice. To se pokazalo katastrofalnom pogreškom tijekom Osamdesetogodišnjeg rata kada su španjolske snage lako zauzele grad.

Haag je konačno službeno proglašen gradom za francuske okupacije 1806., stoljećima poslije ostalih nizozemskih gradova. Zbog toga u Nizozemskoj postoji urbana legenda o tome kako je Haag formalno još uvijek selo.

Grad zbog svoje povijesti nema veliku staru jezgru kao obližnji Leiden i Delft. Međutim, nakon što je vlada poslije 1850. počela igrati veću ulogu u nizozemskom društvu Haag se brzo proširio. Stariji dijelovi grada stoga potječu iz 19. i ranog 20. stoljeća.

Haag je pretrpio velika oštećenja tijekom drugog svjetskog rata. Sustav obalnih utvrda Atlantski zid bio je izgrađen kroz grad, zbog čega su Nijemci razorili cijele četvrti. Dana 3. ožujka 1945. britanski RAF je bombardirao četvrt Bezuidenhout s ciljem uništenja instalacije rakete V-2 u obližnjem parku. Zbog navigacijskih pogrešaka bombe su pale na gusto naseljene dijelove grada, te je preko 500 ljudi poginulo, a ožiljci na gradu vidljivi su i dan-danas.

Haag je u poslijeratnom razdoblju u jednom trenutku bio najveće europsko gradilište. Grad se uvelike proširio na jugozapad, a razoreni dijelovi brzo su obnovljeni i broj stanovnika je oko 1970. dosegao 550.000.

U 1970-ima i 1980-ima se uglavnom bjelački srednji sloj stanovništva preselio u predgrađa kao što su Voorburg, Leidschendam, Rijswijk i, najviše od svih, u Zoetermeer. Ovaj bijeg iz centra doveo je do podjele na osiromašeno središte i bogata predgrađa, inače česte na Zapadu. Pokušaji uključivanja dijelova predgrađa u administrativno područje Haaga bili su izrazito kontroverzni. Ipak, u devedesetima je, uz pristanak nizozemskog parlamenta, Haag uspio pripojiti značajna područja susjednih gradova u kojima su izgrađena ili se još uvijek grade nova stambena područja.

Simbol Haaga je roda.

U Haagu su rođeni neki od članova nizozemske kraljevske obitelji: Vilim V ("stadtholder", glavni magistrat Ujedinjenih pokrajina Nizozemske), Vilim I (kralj), Vilim II (kralj), Vilhelmina (kraljica), Juliana (kraljica) te Katarina-Amalija (kći princa Vilima-Aleksandra).

Grad[uredi VE | uredi]

Haaška gradska vijećnica

Gradski život je usredotočen oko Hofvijvera i Binnenhofa, gdje je smješten parlament.

Haag je najveći nizozemski grad na obali Sjevernog mora. Gradsko područje obuhvaća dva priobalna gradića: glavno obalno odmaralište Scheveningen u sjeverozapadnom dijelu grada je omiljeno odredište za turiste i izlazak mladih. Scheveningen je najposjećenije priobalno mjesto u Beneluksu s 10 milijuna posjetitelja godišnje. Vjerojatno ga zbog tog razloga mnogi, čak i Nizozemci, pogrešno smatraju odvojenim gradom iako je zapravo jedan od osam haaških okruga, stadsdelena.

Drugo priobalno odmaralište Haaga je Kijkduin, na jugozapadu. Mnogo je manji i privlači uglavnom domaće stanovništvo.

Bivša nizozemska kolonija Nizozemska istočna Indija ("Nederlands-Indië", danas Indonezija) ostavila je svoj trag u Haagu. Brojne su ulice nazvane po mjestima Nizozemske istočne Indije, a u gradu živi velika "indijska" ("Indische(e)" ili "Indo"), zapravo miješano nizozemsko-indonezijska zajednica. Od 1949. i gubitka nizozemskih posjeda, među ovim stanovnicima uvriježio se za Haag nadimak 'Udovica "Indië"'.

Jedna od osobitosti Haaga su široke i duge ulice u starijim dijelovima grada. Kuće su obično niske, s najviše tri kata, i prilično elegantne. Gradski plan je prostorniji nego u drugim nizozemskim gradovima, a u gradu gotovo uopće nema kanala jer su svi krajem 19. stoljeća isušeni.

U Haagu se nalaze neke od najbogatijih i najsiromašnijih četvrti Nizozemske. Bogatija područja uglavnom su smještena zapadno od Laan van Meerdervoorta. Siromašnija se pak nalaze u južnim i istočnim dijelovima grada. Ova se podjela odrazila i u lokalnom naglasku: za bogatije građane se često koristi naziv "Hagenaars" (Haagenari), a njihov govor naziva se "bekakt" (nizozemski: 'izasran'), za razliku od skupine "Hagenezen" (Hagenezi), koji govore "plat Haags". Među ovim dvjema društvenim skupinama nema puno komunikacije.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Velik broj zaposlenih u gradu radi u državnoj upravi, u vladinim ministarstvima i drugim javnim organizacijama. Uz to, u Haagu svoje sjedište ima i nekoliko većih gospodarskih subjekata:

  • Royal Dutch Shell, jedna od najvećih svjetskih naftnih tvrtki, i jedna od najvećih svjetskih tvrtki uopće
  • KPN, nizozemska nacionalna telekomunikacijska tvrtka
  • AEGON, jedna od najvećih nizozemskih osiguravajućih tvrtki
  • TPG, veliki međunarodni davatelj poštanskih i logističkih usluga

U Haagu nikad nije postojala velika industrijska baza, uz izuzetak ribarske luke u Scheveningenu.

Kultura[uredi VE | uredi]

Mauritshuis

Haag nema osobito uzbudljiv noćni život. Ograničen je uglavnom na luksuzno kino Pathé Buitenhof i nekoliko barova i restorana u blizini, a slična struktura noćnog života oko kina je i u Scheveningenu. S druge strane, u gradu postoji veći broj muzeja i kulturnih ustanova:

  • Madurodam je minijaturni grad koji odražava izgled Nizozemske.
  • Kraljevsko kazalište i Nationaal Toneel-group nalaze se na Korte Voorhoutu.
  • Gemeentemuseum ima veliku zbirku slika nizozemskog slikara Pieta Mondriaana i ostalih modernih umjetnika.
  • Muzej Eschera je smješten u bivšoj Kraljevskoj palači na Lange Voorhoutu.
  • Panorama Mesdag je cilindrična 'panoramska' slika, 14 metara visoka i 120 metara duga, koja prikazuje Haag i Scheveningen u 19. stoljeću, autora Hendrika Willema Mesdaga. Predstavljena je tako da daje iluziju gledanja stvarnog prizora, a ne slike.
  • Muzej Beelden aan Zee ima veliku zbirku kipova, uglavnom umjetnika iz 20. stoljeća.

Sport[uredi VE | uredi]

Mjesni nogometni klub se zove ADO Den Haag.

Slavni sportaši iz ovog grada su:

Godišnji događaji[uredi VE | uredi]

  • Kolovoz: HaSchiBa - multikulturalni festival
  • Ljeto: serije tjednih vatrometa, i jednom tjedno vatrometni festival

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Javni prijevoz u Haagu čine brojne tramvajske i autobusne linije, kojima upravlja Haagsche Tramwegmaatschappij (HTM). Planovi za izgradnju podzemne željeznice sedamdesetih su godina odbačeni. Ipak, od 2004. u gradskom središtu postoji tunel s dvije podzemne tramvajske postaje (Spui i Grote Markt) kojim prolaze linije broj 2, 3 i 6.

U izgradnji je sustav prigradske željeznice zvan Randstadrail koji će spajati Haag, Rotterdam, Zoetermeer i predgrađa.

Dvije su glavne željezničke postaje: Den Haag Hollands Spoor (gv) i Den Haag Centraal (gvc). Pomalo je zbunjujuće što brojni vlakovi mimoilaze središnju postaju Centraal jer je terminalna postaja. Tako na primjer ekspresni Thalys Pariz – Amsterdam staje na postaji Den Haag Hollands Spoor. Središnja pak postaja spaja Haag sa svim važnijim nizozemskim gradovima, često izravnim željezničkim vezama.

Najbliža zračna luka je rotterdamska, ali do nje nije jednostavno doći javnim prijevozom pa većina putnika leti preko amsterdamske zračne luke Schiphol prema kojoj vlakovi voze svakih 15 minuta.

Glavne autoceste u blizini Haaga su: A12 (prva autocesta u Nizozemskoj) koja vodi do Utrechta i dalje do granice s Njemačkom, i A4, koja spaja Amsterdam, Haag i Rotterdam s belgijskim gradovima Antwerpenom i Bruxellesom.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1796: 41.300
1830: 56.100
1849: 63.600
1879: 113.500
1899: 206.000
1925: 394.500
1970: 550.000
1990: 441.327
2000: 441.097
2004: 469,568

Podpodjele[uredi VE | uredi]

Haag se službeno sastoji od osam cjelina (stadsdelen)[1]:

  • Scheveningen
    • Scheveningen
    • Duinoord
    • Statenkwartier
    • Belgisch Park
  • Segbroek
    • Bomen- en Bloemenbuurt
    • Regentessekwartier
    • Valkenboskwartier
    • Vogelwijk
    • Vruchtenbuurt

Obližnja naselja[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Haag.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Haag.