Indonezija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Republika Indonezija
Republik Indonesia
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Bhinneka Tunggal Ika
(starojavanski: Jedinstvo u raznolikosti)
Himna
Indonesia Raya
Položaj Indonezije
Glavni grad Jakarta
Službeni jezik indonezijski
Državni vrh
 - Predsjednik Joko Widodo
 - Predsjednik Vlade Sutan Sjahri
Neovisnost Od Nizozemske:
proglašena 17. kolovoza 1945.,
priznata 27. prosinca 1949.
Površina 15. po veličini
 - ukupno 1.919.440 km2
 - % vode 4.85 %
Stanovništvo 4.. po veličini
 - ukupno (2011.) 237.424.363[1]
 - gustoća 131/km2
Valuta indonezijska rupija (100 sena¹)
Pozivni broj +62
Vremenska zona UTC +7 do +9
Internetski nastavak .id
(1) Izvan upotrebe

Republika Indonezija je otočna država u jugoistočnoj Aziji.To je najveća otočna država na svijetu. Zauzima veći dio Malajskog arhipelaga, najvećeg svjetskog arhipelaga. Na otoku Borneo ima kopnenu granicu s Malezijom, na Timoru s Istočnim Timorom i na Novoj Gvineji s Papuom Novom Gvinejom.

Teritorij Indonezije sastoji se od oko 18.000 otoka od kojih je oko 6.000 naseljenih. .[2]

Među najvećima su, uz već spomenute Borneo i Novu Gvineju još i Java (na kojoj živi više od polovice ukupnog stanovništva), Sumatra i Sulawesi. Otok Bali, iako se ne ubraja u najveće, poznat je kao turističko odredište.

Indoneziju čine 33 pokrajine i jedna posena upravna regija, koja je jedini dio Indonezije u kojoj je na vlasti nasljedna monarhija iz pretkolonijalnih vremena kojom vlada sultanska obitelj Hamengkubuwono.

Stanovništvo Indonezije dijeli se na brojne etničke skupine (788 pripadnika raznih naroda i plemena). Indonezijski jezik je materinji za relativno mali broj stanovnika, ali je u širokoj upotrebi kao univerzalni drugi jezik. Najzastupljenija religija je Islam kojem pripada nešto više od četiri petine stanovnika (Indonezija je najmnogoljudnija zemlja s muslimanskom većinom). Prisutni su i kršćanstvo, hinduizam i budizam. U Indoneziji danas po procjenama 2014. živi 252 milijuna stanovnika[3] po čemu je četvrta zemlja na svijetu.

Indonezijsko gospodarstvo se u posljednje vrijeme oporavlja od posljedica azijske financijske krize iz 1998. Država još uvijek igra značajnu, iako sve manju, ulogu u gospodarstvu. BDP po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) iznosi oko 3200 USD, sa stopom rasta od 4,8% godišnje u 2004.

Indonezija je bila jedna od zemalja najteže pogođenih potresom i tsunamijem 26. prosinca 2004. Na sjeveru Sumatre, u pokrajini Aceh poginulo je najmanje 220.000 ljudi.

Badan Pusat Statistik je indonezijski državni statistički zavod.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Ime Indonezija je grčko-latinskih korijena i znači Indijski otoci (Indus-lat. Indija, nesos-grč. otok).

Povijest[uredi VE | uredi]

Na otoku Javi su pronađeni ostaci jednog od najstarijih praljudi tzv. "Javanskog čovjeka", prema čemu se smatra da je otok naseljen već 2 milijuna godina. Oko 2000. godine pr. Kr. su iz jugoistočne Azije došli pripadnici austronezijskih naroda od kojih potječe većina današnjih Indonežana. Već u to vrijeme su uspostavljene trgovačke veze s Indijom i Kinom.

U 7. st. je na Sumatri i Malajskom poluotoku nastalo moćno kraljevstvo Srivijaya u kojem se širio hinduizam i budizam kao posljedica trgovačkih veza s Indijom. Na Javi su vladale hinduističke i budističke dinastije Sailendra i Mataram. Najpoznatiji ostatak iz tog vremena je budistički hram Borobudur koji je do 19. st. bio ispod naslaga vulkanske lave, a danas je jedan od najvažnijih indonezijskih spomenika. Na istočnoj Javi je u 13. st. nastalo hinduističko kraljevstvo Majapahit koje je za to doba bilo vrlo moćno i razvijeno, te se to razdoblje u povijesti naziva "zlatnim dobom Indonezije".

Od 13. st. u Indoneziju dolaze muslimanski trgovci i misionari koji lagano šire islam koji u 16. st. postaje dominantna religija. Prvi Europljani koji su došli u Indoneziju su bili portugalski trgovci pod vodstvom Francisca Serrãoa 1512. godine. Portugalci su uspostavili monopol na trgovinu začinima iz Indonezije za sve europske zemlje. Posebno su bili traženi začini s Molučkih otoka koji su bili cilj Magellanove ekspedicije plovidbe oko svijeta. Od 17. st. Nizozemci postaju dominantna kolonijalna sila i Nizozemska istočnoindijska kompanija uspostavlja koloniju. Nakon bankrota kompanije 1800. godine Indonezija postaje kolonija nizozemske države.

U 20. st. Indonežani jačaju svoju nacionalnu svijest i traže nezavisnost (prvi nacionalistički pokret vodi Budi Utomo). Pokret je jačao do sredine 20. st. i dizao nekoliko ustanaka. Tokom 2. svj. rata su prostor Indonezije okupirali Japanci i okončali vlast Nizozemske. 2 dana nakon predaje Japana je vođa indonezijskih nacionalista Sukarno proglasio neovisnost Indonezije. Nizozemska je htjela obnoviti kolonijalnu vlast, ali 1949. ipak priznaje neovisnost Indonezije. 1965. je general Suharto izvršio državni udar protiv Sukarnove vlasti i pritom je poginulo između 500 000 i milijun ljudi. Suharto je surađivao s američkom politikom i progonio komuniste.

1998. je zavladala gospodarska kriza i Suharto je nakon jakih demonstracija podnio ostavku. Uvodi se demokracija i na slobodnim izborima pobjeđuje Sukarnova kćer Megawati Sukarnoputri. 1999. Indonezija priznaje nezavisnost Istočnog Timora koji je bio bivša portugalska kolonija pod indonezijskom vlašću koju svijet nije priznao.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemljovid Indonezije

Indonezija je arhipelag koji se sastoji od 17,508 otoka, od kojih je 6,000 naseljenih. Najveći otoci su Borneo (sjeverni dio otoka je dio Malezije i Bruneja), Sumatra, Java (najgušće naseljeni otok), Sulawesi i Nova Gvineja (istočni dio obuhvaća Papua Nova Gvineja). Postoje brojne grupe manjih otoka od kojih su najznačajnije Mali Sundski otoci (Bali, Lombok, Sumbawa, Flores, Sumba i Timor) i Molučki otoci (Halmahera i Seram).

Indonezija se nalazi na granici nekoliko litosfernih ploča (euroazijske, australoindijske, tihooceanske i više manjih ploča), te kroz nju prolaze ogromni rasjedi. Zbog toga je prostor Indonezije jedan od najtrusnijih područja na svijetu s mnogo vulkana (preko 150 aktivnih vulkana) i čestim potresima. Otoci su većinom planinski i većinom su vulkanskog porijekla. Vulkani su među najaktivnijima na svijetu (poznata je eksplozija Krakataua 1883. i velika erupcija Tambore 1816.) Erupcija Tambore je bila jedna od najjačih erupcija u povijesti koja je izbacila velike količine pepela u atmosferu koji su u cijelom svijetu zaklonili Sunčevu svjetlost i uzrokovali zahlađenje klime (godina bez ljeta).

Klima je ekvatorska (preko Indonezije prolazi ekvator). Temperature su cijele godine visoke i mnogo je padalina, te prevladava prašumska vegetacija. Na Borneu i Sumatri se osjeća utjecaj monsuna (ljeta kišna, zime sušne).

Glavni i najveći grad je Jakarta. Ostali veći gradovi na Javi su Surabaya, Bogor, Yogyakarta i Semarang. Najveći gradovi na Borneu su Banjarmasin i Pontianak, na Sumatri Medan i Palembang, na Baliju Denpasar i na Novoj Gvineji Djajapura.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Središte Jakarte

Indonezija je četvrta država svijeta po broju stanovnika (nakon Kine, Indije i Sjedinjenih Američkih Država). Daleko najnaseljeniji otoci su Java i Bali (turistički najpoznatiji indonezijski otok).

Etničke grupe[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Indonezije

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Indonesia. Međunarodni monetarni fond. pristupljeno 2. studenoga 2014.
  2. "The Naming Procedures of Indonesia’s Islands", 10. konferencija Ujedinjenih naroda o standardiziranju zemljopisnih imena, New York, 31. srpnja – 9. kolovoza 2012., Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda
  3. Population (indonezijski). www.bi.go.id. Bank Indonesia (30. lipnja 2014.). pristupljeno 9. rujna 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Indonezija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Indonezija
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Indonezija u Wječniku, slobodnom rječniku.


P countries.png Nedovršeni članak Indonezija koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.