Rotterdam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Rotterdam

Rotterdam1.JPG
Pogled na Rotterdam

Grb Rotterdama Zastava Rotterdama
Grb Rotterdama
Zastava Rotterdama
Opće informacije
Površina 319 km²
Stanovništvo 584.046 stanovnika (procjena za 2007.)
Vremenska zona UTC +1
Internetska stranica www.rotterdam.nl
Politika
Gradonačelnik Ahmed Aboutaleb

Rotterdam je grad u Nizozemskoj. Službeno postoji od 1328. godine kada ga je Grof Willem III proglasio gradom koji se širio okolo brane (dam) na rijeci Rotte (tako je i dobio ime, Rotte-dam). On je, po populaciji, drugi najveći grad Nizozemske odmah nakon glavnoga grada, Amsterdama, i najveći grad pokrajine Zuid-Holland (Južna Nizozemska). Grad bez okolice broji oko 600.000 ljudi (podaci iz 2000. godine) sa trendom opadanja populacije.

Luka Rotterdam[uredi VE | uredi]

Rotterdam je najveća luka u Europi i sedma u svijetu koja godišnje ostvari oko 300 milijuna tona prometa. Najveća svjetska poslovna luka je postala 1962. dok je kasnije taj naslov preuzeo Singapur i zatim Shangai po podacima iz 2004. godine. Nalazi se na obali rijeke Nieuwe Mass, jednom od tokova delte stvorene od Rhine i Meuse rijeke zahvaljujući kojima je luka Rotterdam uzvodno odlično povezana sa pograničnom zonom Basela, Švicarske i Francuske.

Glave aktivnosti luke čine petrokemijska industrija i preuzimanje/transport robe generalno. Važno je tranzitno središte tereta i robe između europskog kontinenta i prekomorskih luka. Iz Rotterdama se prijevoz robe vrši putem broda, riječkih tegljača, željeznicom ili cestom. Rotterdam se putem Betuwe, brze željeznice za prijevoz robe, spaja sa Njemačkom.

Prokopom umjetnog kanala i otvorenja riječkog prometa Nieuwe Waterweg(Novi Riječni Put) 1872. godine, luka Rotterdam je omogućila povezivanje morskih ruta sa deltom Meuse-Rhine. Kanal je dug app 6.5 km od brana na delti do Maeslantkering-a (“Maeslant barijera“). Veliki broj mapa prikazuje Scheur kao dio Novoga Riječnoga Puta što bi iznosilo dužinu od app 19.5 km.

Početkom 20. st., gravitacijski centar luke se pomjerio zapadnije prema Sjevernom Moru (North Sea). Pokrivajući 105 km2, luka Rotterdam se danas proteže više od 40 km. U centru se nalazi povijesna lučka jezgra koja uključuje Delfshaven; Maashaven/Rijnhaven/Feijenoord kompleks; luke okolo Nieuw-Mathenesse-a; Waalhaven; Vondelingenplaat; Eemhaven; Botlek; Europoort-a koje se smjestilo uzduž Calandkanaal-a, Novoga Riječnoga Puta i Scheur-a (nastavci rijeke Nieuwe Maas) te iskrčeno područje Maasvlakt-e koji izlazi prema Sjevernom Moru. Izgradnja nastavka projekta Maasvlakta je dobilo zeleno svjetlo od strane politike 2004. godine ali je ideja stopirana od strane Raad van State-a (Grofovsko Državno vijeće / the Dutch Council of State engl. koje savjetuje sabor i parlament pri donošenju i upravljanja zakona) 2005. godine iz razloga što pitanje okoliša nije dovoljno dobro uzeto u obzir. Pa ipak, 10. oktobra 2006. je pribavljeno odobrenje da se započne izgradnja 2008. sa ciljem isplovljavanja prvoga broda 2013. godine.

Partnerstva[uredi VE | uredi]

  • 13 pobratimljenih gradova
  • 12 gradova partnera
  • 4 pobratimljene luke

Pobratimljeni gradovi

Gradovi partneri

Pobratimljene luke


P parthenon.svg Nedovršeni članak Rotterdam koji govori o gradu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.