Hrvatski rječnici

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sadržaj

[uredi] Hrvatski rječnici

  • poslije 1450. - Anonimni autor. Latinsko-hrvatski rječnik. Rukopisni, sjeverna čakavština.[1]

[uredi] 16., 17. i 18. stoljeće

  • 1527. - Pietro Lupis Valentiano. Opera nuova che insegna a parlare la lingua schiavonesca alli grandi alli piccoli et alle donne.... Talijansko-hrvatski rječnik.
  • 1537. - Sigismund Gelenius Lexicon symphonum quo quator linguarum Europae ...concordia ...indicatur. Izdano u Baselu. Rječnik grčkih, latinskih, njemačkih i "slavenskih" riječi koji navodi mali broj južnoslavenskih riječi (crkvenoslavenski hrvatske redakcije iz Emmausovog samostana)[1].
  • 1544. - Bartul Đurđević. Dodatak djelu De aflictione tam captivorum quam etiam sub Turcae tributo viventium christianorum (Teško stanje kršćana u turskom ropstvu i pod turskim haračem). Hrvatsko-latinski rječnik, objavljen u Anversu 1544., preveden na francuski kao Vocables esclavoniques 1544. i izdan u Parizu.
  • 1578. - Jurij Dalmatin. Biblia, tu ie, Vse Svetu Pismu, Stariga inu Noviga Testamenta, slovenski, tolmazhena, .... Izdano u Ljubljani. Registar dodan slovenskom prijevodu sadrži nekoliko hrvatskih riječi.[1].
  • 16. stoljeće - Ivan Palerne Forésien (Jean Palerne Forésien) - Petit dictionnaire des langues française, grecque, italienne, turque et esclavonne.
  • 1592. - Hieronymus Megiser, Dictionarium quatuor linguarum, videlicet Germanicae, Latinae, Illyricae (quae vulgo Sclavonica appelatur) et Italicae seu Hetruscae. Izdano u Grazu. Višejezični rječnik, uključuje hrvatske riječi (označene croatice) [1].
  • 1595. - Faust Vrančić, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (prvi tiskani hrvatski rječnik. Daje blago uglavnom iz čakavskoga narječja)
  • 1599. - Bartul Kašić - Razlika skladanja slovinska (hrvatsko-talijanski rukopisni rječnik).
  • 1599. - Bartul Kašić - Slovoslovlje dalmatinsko-talijansko[2]. Navjerojatnije svojevrsnim obratom Vrančićevog rječnika[3].
  • 1603. - Jérôme Megister - Trésors polyglottes, hrvatsko-francuski rječnik. Odnosno u latinskom obliku: [Hieronymus Megiser]] Thesaurus polyglottus vel, dictionarium multilingue ex quadringentis circiter tam veteris, quam novi ... orbis nationum linguis, dialectis, idiomatibus et idiotismis constans... . Prošireno izdanje knjige iz 1592., dodani razni eur. i neeur. jezici. Hrv. natuknice su označene dalmatice (vjerojatno preuzete od Vrančića) i croatice (vjerojatno preuzete od materinjeg govornika sa Istre). Izdano u Frankfurtu na Majni [1].
  • 1605. - Peter Loderecker Dictionarium septem nobilissimarum Europae linguarum, videlicet latine, italice, dalmatice, bohemice, polonice, germanice et ungarice. Prošireno izdanje Vrančićevog rječnika iz 1595.. Izdano u Pragu.[1].
  • 1606. - Jean Palerne - Pérégrinations. Dodatak radu sadrži mali francusko-talijansko-grčko-tursko-hrvatski rječnik (dubrovačko narječje). Izdano u Lyonu. [1].
  • 1649. - Jakov Mikalja (Jakov Micalia) - Blago jezika slovinskoga (štokavsko-jekavski, no uz ikavske i čakavske sastavnice. Prvi veći rječnik - preko 25.000 natuknica). Mikalja izričito naglašava da su mu pojmi "illyrico" i "slovinski"[4], odnosno "ilirico" i "croato" istoznačnice [5]. Bilježi štokavski leksik, no osim njega i čakavski, a ograničeno i kajkavski leksik kao natuknicu ili kao sinonim[6].
  • 1670. - Juraj Habdelić (Juraj Habdelich) - Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda (hrvatski kajkavski rječnik)
  • Pavao Ritter Vitezović - Lexicon Latino-Illyricum (rukopisni tronarječni rječnik u kojem je Vitezović proveo svoje pravopisne ideje)
  • 1679. - Ivan Tanzlinger Zanotti. Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi, italiano, illirico e latino. Rukopisni rječnik. Na njemu je radio skoro 25 godina. Završio ga je 1699. godine. Za ovo djelo sam kaže da ga je namijenio »hrvatskoj slovinskoj mladosti«. [7]1704. Drugo izdanje. [8]
  • 1680.-1699. - Fra Ljudevit Lalić (Ludovicus Lalich) - Blago jezika slovinskog illi Slovnik u kome izgovarajuse riči diačke, latinske i slovinske. Slovnik, Ilti dikcionar, slovinski. Thesaurus linguae illyricae sive Dictionarium Illyricum. In quo verba latino-italice et illyricae redduntur. Labore fratris Ludovici collectum. Prvi veliki rječnik latinsko-talijansko-hrvatskog jezika pisan bosančicom i glagoljicom.[9][10] Pisan je ikavicom.[11]
  • 1715.-1716. - Đuro Matijašević - Dictionarium Latino-Illiricum Rukopisni rječnik. [12]
  • 1728. - Ardelio della Bella - Dizionario italiano, latino, illirico cui si permettono(!) alcuni avvertimenti per iscrivere e con facilita maggiore leggere le voci illiriche scritte con caratteri italiani, ed anche una breve grammatica per apprendere ... la lingua illirica / opera del Ardelio della Bella (uglavnom temeljen na dubrovačkim štokavsko-jekavskim izvorima, ali inkorporira i čakavske elemente; sadrži i kratku hrvatsku slovnicu). Tiskano u Mletcima.
  • Adam Patačić - Dictionarium latino-illyricum et germanicum (rukopisni rječnik, pretežito kajkavski)
  • 1730. - Lovro Cekinić. Vocabolario italiano-illirico. Rukopisni.
  • 1737. - (nepoznat autor) Zuanik novii : S' Koim ſuak j od ſebbe Samoga mochichie priddobro nauciti Ragovoriti : Latinſchi Arvaſchi : Nouim nacinom dano naſuitlo za blogodam : Obchenoo od putnikou., In Venezia, Bortolo Occhi, M.D.C.C.XXXVII.[13] Postojalo je nekoliko izdanja pod sličnim nazivima u bibliografijama. Zvanik talijansko-hrvatski je prvi konverzacijsko-leksikografski priručnik (rječnik) koji je bio namijenjen Talijanima koji žele učiti hrvatski, te Hrvatima koji žele učiti talijanski.
  • 1740. - Ivan Belostenec - Gazophylacium seu latino-illyricorum onomatum aerarium, (monumentalni tronarječni rječnik temeljen na kajkavštini. Sadrži preko 50.000 natuknica); Napomena: Belostenec je umro 1675., tako da ovaj rječnik treba datirati prije te godine.
  • 1741. - Franjo Sušnik, Andrija Jambrešić - Lexicon latinum interpretatione illyrica, germanica et hungarica locu ples (nazivi hrvatski i ilirski su navedeni kao istoznačnice)
  • 1760. - Mato Klašić - Vocabula italico-illyrica.
  • 1761. - Blaž Tadijanović - Svaschta po mallo illiti Kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i nyemacski jezik / kojesloxi otacz Blax Thaddianovich. Tiskano u Magdeburgu, tiskano "po Ivan Misku Prüferu".
  • 1765.-1773. - Josip Jurin - Calepinus trium linguarium. Latinsko-hrvatsko-talijanski i talijansko-latinsko-hrvatski rječnik.
  • 1778. - Marijan Lanosović - Slavonisches Worterbuch (popis njemačkih riječi i njihovih hrvatskih istoznačnica)

[uredi] 19. stoljeće

  • 1801. - Joakim Stulli - Lexicon latino-italico-illyricum, Budim.
  • 1802/03. - Joso Voltiggi - Ričoslovnik iliričkoga, italijanskoga i nimačkoga jezika s jednom pridpostavljenom grammatikom illi pismenstvom/sve ovo sabrano i sloxeno od Jose Voltiggi Istrianina (rječnik Istranina Voltića. Čakavsko-štokavski ikavski, no navodi i jekavske i ekavske oblike; posljednje upućuje na ikavske)
  • 1806. - Joakim Stulli - Rječosložje ilirsko-talijansko—latinsko
  • 1810. - Joakim Stulli - Vocabolario italiano-illirico-latino, Dubrovnik (više od 80.000 riječi na 4.600 stranica, ekscerptirano iz preko 120 pisaca, uglavnom dubrovačkih, no i dalmatinskih, bosanskih, slavonskih i hercegovačkih. Većinski štokavsko-jekavski, donosi blago iz ostalih hrvatskih narječja, te dosta ruskih novotvorenica, sve u duhu nastajućega panslavizma)
  • 1808. - Franjo Marija Appendini - Grammatica della lingua illirica / compilata dal padre Francesco Maria Appendini. 2. izdanje tiskano 1828.. Oba izdanja su tiskana u Dubrovniku.
  • 1812. - Šime Starčević - Mozin Nova ričoslovica iliričko-franceska. Objavljena u Trstu.
  • 1842. - Ivan Mažuranić, Jakov Užarević - Njemačko-ilirski slovar (prvi uistinu moderan hrvatski rječnik. Preko 40.000 natuknica, uz obilje novotvorenica koje su ušle u svakodnevnu porabu).
  • 1846. - Vjekoslav Babukić - Elementi della grammatica illirica secondo la nuova ortografia / di Viekoslavo Babukić ; con una prefazione filologica di Rodolfo Froelich ; traduzione di G. A. K. Tiskano u Zadru.
  • 1846. - 1949. - Josip Drobnić: Mali rečnik : ilirsko-němačko-talianski / od Josipa Drobnica: sa osnovom gramatike protumačenom nemački i talianski) od Věkoslava Babukića. Tiskao u Beču armenski samostan.
  • oko 1852. - Jere Luiđi Vrdoljak. Ilirsko-talijanski i talijansko-ilirski ričnik. Napisao je i za ovo je tražio pretplatnike, no nema podataka o tome je li i kad je tiskao ovo djelo.[14]
  • 1853. - 1854. - Rudolph Fröhlich (Veselić) - Rěčnik ilirskoga i němačkoga jezika, I–II [15]
  • 1869. - Ivan Filipović, suradnici: Gjuro Deželić i Ljudevit Modec - Neues Wörterbuch der kroatischen und deutschen Sprache, I. Deutsch-kroatischer Theil[16]
  • 1874./5. - Bogoslav Šulek - Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja (kamen temeljac modernoga civilizacijskoga nazivlja. Pokriva područja od kemije i botanike do vojske i državne uprave).
  • 1880./76. - Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (izdanje JAZU/HAZU. Mladogramatičarski magnum opus. Preko 250.000 natuknica)
  • 1887. - Rječnik hrvatsko-slovenski. Kasnija izdanja 1895., 1919., 1925.[17]
  • 1893. - Mavro Spicer: Magjarsko-hrvatski i hrvatsko-magjarski rječnik za sveobću porabu. Objavljeno u Budimpešti [18].

[uredi] Vidi još

[uredi] Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Google knjige Edward Stankiewicz: Grammars and dictionaries of the Slavic languages from the Middle Ages up to 1850, Mouton, 1984., ISBN 3-11-009778-8
  2. ↑ Svjetlo riječi Dražana Radman: Hrvatska pismena
  3. ↑ Vladimir Horvat: Bartol Kašić - otac hrvatskog jezikoslovlja, Sveučilište u Zagrebu-Hrvatski studiji/Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu/Hrvatski povijesni institut u Beču, Zagreb, 2004., 2. izdanje, str. 95-97
  4. ↑ [http://en.wikipedia.org/wiki/File:Mikalja_-_Blago_jezika_slovinskoga.jpg Naslovna stranica Mikaljinog rječnika
  5. ↑ IHJJ Skenirana stranica
    hrrivaçia. Hervarska zemglja: Croatia; Illyris, dis. Illyricum, ci, Croazia, ae.
    hrrivat. Hervat, Croata; Illyricus, i. Croata, ae.
  6. ↑ IHJJ O Jakovu Mikalji
  7. ↑ Google Books Stjepan Antoljak: Hrvatska historiografija do 1918., str. 195, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1992.
  8. ↑ Google Books Folia onomastica Croatica, Svesci 4-6, HAZU, 1995..
  9. ↑ Slobodna Dalmacija, rubrika Forum Razgovor sa dr. fra Andrijom Nikićem: Otkrijmo javnosti bisere "Slovnika", 24. kolovoza 2008.
  10. ↑ Vjesnik Otkriven hrvatski rječnik na štokavici, 15. srpnja 1999.
  11. ↑ Ljubo Krmek: Godišnja poetska smotra, Hrvatsko slovo, petak, 18. studenoga 2011., str. 26
  12. ↑ Rukopisni Dictionarium Latino-Illiricum (1715. – 1716.) Đure Matijaševića
  13. ↑ Putanec, Valentin. »Zvanik talijansko-hrvatski« (1655, 1703, 1737, 1804) // Rasprave : Zavoda za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku, knj. 4-5., Zagreb, 1979., str. 41. – 60.
  14. ↑ Ante Ujević: Imotska krajina u doba narodnog preporoda, Zbornik Kačić, 1979., Split, str. 219
  15. ↑ http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=340%3Amarkovic-rjecnici&catid=41%3Abibliografije&Itemid=48&limitstart=1
  16. ↑ Neues Wörterbuch der kroatischen und deutschen Sprache, Volume 1 By Ivan Filipović
  17. ↑ Matica hrvatska Stjepan Damjanović: Matica hrvatska i hrvatski jezik u 20. stoljeću
  18. ↑ Đuro Vidmarović: Teme o Hrvatima u Mađarskoj, Naklada Bošković, 2008., str. 417

[uredi] Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_rje%C4%8Dnici&oldid=3166487"
Osobni alati
Imenski prostori
Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati
Drugi jezici