Ilija prorok

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kip sv. Ilije na brdu Karmelu

Ilija prorok (heb. אֱלִיָּהוּ Ellijah „moj Bog je Jahve“; grč. Ἠλίας; lat. Ilia) bio je rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.

Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom kraljevstvu ili Kraljevstvu Izrael u IX. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je „Podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima".

Štovanje svetog Ilije je dosta rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i svetim Ilijom Gromovnikom. U slavenskim pučkim vjerovanjima sv. Ilija zapovijeda gromovima i kiši.[1] (u Drugom svjetskom ratu je ratno ime prema tom proroku dobio Ivan Hariš-Gromovnik). Prema starohrvatskoj legendi sveti Ilija Gromovnik vozi kola po oblacima zbog čega dolazi do grmljavine.

Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro, nego da će umrijeti skupa s Henokom na koncu vremena boreći se protiv Antikrista.

Hrvati u Bosni i Hercegovini slave ga kao zaštitnika Bosne i Hercegovine.[1][2] Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva.[2] Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu.[2] Dokument kojim je to odobrila objavila je 26. kolovoza 1752. godine.[2] Prema mišljenju biskupa dr-a mons. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što sv. Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Sv. Ilija prorok – zaštitnik Bosne i Hercegovine, bitno.net/sveci.net, 20. srpnja 2014.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Iko Skoko: Sveti Ilija - zaštitnik Bosne i Hercegovine, Večernji list, 21. srpnja 2012., preuzeto 27. listopada 2013.