Henok

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogledajte također Henok, Kajinov sin.
Henok
Henok
Henok i Ilija, ikona
Rodno ime Henok
Supruga Edna
Djeca Metušalah
još sinova i kćeri
Roditelji Jered i Baraka
Rođaci Mahalalel - djed
Lamek - unuk
Portal: Životopis
Henok
Sveti patrijarh
Slavi se u Armenskoj apostolskoj Crkvi
Armenskoj katoličkoj Crkvi
Spomendan 30. srpnja

Henok ili Henoh (hebr. חֲנוֹךְ, grč. Ενώχ, arap. دريس)), po biblijskoj tradiciji sedmi po redu patrijarh, sin Jeredov i otac Metušalahov (Post 5,18-24).[1] Drugi je Henok bio Kajinov sin.

Iako se samo kratko spominje u Knjizi postanka, Henok je postao neizostavan dio židovskog, a posredno i djelomično i kršćanskog misticizma. Za njega se u Bibliji kaže da je bio pravedan ("hodio je s Bogom"), a ne spominje se da je umro, nego ga je "Jahve uzeo k sebi".[2] O njegovom uznesenju na nebo gdje je, prema tradiciji, otkrio tajne zagrobnog života, opisao anđele, mesijanska viđenja i posljednji sud, nastale su drevne legende.

Henok je glavni lik hebrejske apokrifne apokaliptične književnosti. Pripisuje mu se apokrifni spis Henokova knjiga, napisana vjerojatno u 2. stoljeću pr. Kr.[3], a sačuvana u etiopskom prijevodu i grčkim fragmentima.[4]

U kršćanstvu[uredi VE | uredi]

Henok je, s obzirom na svoju kasniju apokrifnu reputaciju, dosta kratko spomenut u starozavjetnoj Knjizi Postanka (Pos 5,18-24) te nabrojen u Prvoj knjizi Ljetopisa (1 Ljet 1-1,5), kao sedmi nakon Adama, iza svoga oca Jareda. Zbog svoje pravednosti nije umro kao njegovi preci, već ga je Bog uzdignuo na nebo. Ukratko, o Henoku u Bibliji stoji zapisano sljedeće[5] [6]:

Kad je Jeredu bilo sto i šezdeset i dvije godine, rodi mu se sin Henok. Po rođenju Henokovu, Jered je živio osam stotina godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri. Jered poživje u svemu devet stotina šezdeset i dvije godine. Kad je Henoku bilo šezdeset i pet godina, rodi mu se Metušalah. Henok je hodio s Bogom. Po rođenju Metušalahovu, Henok je živio trista godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri. Henok poživje u svemu trista šezdeset i pet godina. Henok je hodio s Bogom, potom iščeznu; Bog ga uze.

U Novom zavjetu nalaze se tri reference na starozavjetnog proroka Henoka. Prvo se kratko spominje u Evanđelju po Luki (Lk 3,37)[7], u dijelu gdje se nabraja Isusovo rodoslovlje od Adama do Josipa. Zatim se drugi put spominje u Poslanici Hebrejima (Heb 11,5)[8], gdje stoji:

Vjerom bi Henok prenesen da ne vidi smrti, i ne nađe se, jer ga Bog prenese. Doista, prije nego bi prenesen dobi svjedočanstvo da je ugodio Bogu.

Treći spomen nalazi se u Judinoj poslanici (Jd 1,14-15) u kojoj piše sljedeće[9]:

Ali o njima proreče Henok, sedmi Adamov potomak: "Gle dolazi Gospodin s tisućama svojih svetih, suditi svima i kazniti sve bezbožnike za sva njihova bezbožna djela koja bezbožno počiniše, i za sve drske riječi koje bezbožni grješnici izgovoriše protiv njega."

Suvremeni znanstvenici vjeruju da je ovaj odlomak preuzet iz prvog poglavlja Henokove knjige, koja je dio etiopskog pravoslavnog kanona.[10]

U islamu[uredi VE | uredi]

U Kuranu se spominje dvaput kao prorok pod imenom Idris: "I Ismailu, i Idrisu, i Zulkiflu, a svi su oni bili strpljivi." (El-Enbija’:85)

"I spomeni u Knjizi Idrisa! On je bio istinoljubiv, vjerovjesnik, i Mi smo ga na visoko mjesto digli." (Merjem:56-57)

Kuran ne donosi detalje iz njegova života, niti njegovo poučavanje, a ne spominje niti povjesni period u kojem je živio.[11]

Apokrifne Henokove knjige[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Knjiga proroka Henoka

Tradicija je Henoku pripisala autorstvo nad tri apokrifne knjige:

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 8.
  2. Opća enciklopedija, sv. III, str. 390.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 204.
  4. Opća enciklopedija, sv. III, str. 390.
  5. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 8.-9.
  6. Laurence, Richard, str. 7.
  7. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1160.
  8. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1330.
  9. Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 1357.
  10. Laurence, Richard, str. 49.-50.
  11. sahwa.info

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Henok


P religion world.svg Nedovršeni članak Henok koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.