Ivan Focht

	Ivan Focht
	;
Rođenje	7. lipnja 1927.
Smrt	20. listopada 1992.
Posljednje počivalište	Mirogoj
Nacionalnost	Hrvat
Etnicitet	Židov
Državljanstvo	Hrvatska
Zanimanje	filozof, mikolog
	Portal o životopisima

Ivan Focht (Sarajevo, 7. lipnja 1927. – Zagreb, 20. listopada 1992.), hrvatski i bosanskohercegovački filozof i mikolog.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Ivan Focht je rođen 7. lipnja 1927. u Sarajevu. Židovskog^[1]^[2] je podrijetla, te je kao mladić doživio Holokaust i gubitak roditelja. Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944. godine, cijela obitelj Focht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Focht se nakon toga pridružio partizanima.^[2] Focht je završio Filozofski fakultet u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života. Focht je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.^[3]^[4]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Svi članovi obitelji su ubijeni — spasio se jedino Ivan Focht. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.^[3]^[4] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. listopada 1992. godine. Sahranjen je na Mirogoju.^[5]

Knjige[uredi | uredi kôd]

(1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
(1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
(1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
(1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
(1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
(1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
(1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
(1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
(1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izabrani članci[uredi | uredi kôd]

(1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46.
(1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10.
(1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14.
(1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20.
(1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, br. 7-8, 101-104.
(1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, br. 10, 331-341.
(1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8.
(1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500.
(1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
(1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, 535-538.
(1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
(1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, br. 7-8, 31-45.
(1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, br.9, 172-182.
(1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
(1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
(1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
(1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180.
(1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754.
(1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822.
(1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254.
(1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230.
(1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332.
(1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
(1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
(1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89.
(1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a s determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172
(1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2016. (Wayback Machine), Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
(1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354.
(1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266.
(1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366.
(1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70.
(1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276.
(1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350.
(1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14.
(1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562.
(1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328.
(1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128.
(1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
(1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
(1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
(1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39.
(1976.): Gljive dubrovačkog kraja Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. kolovoza 2016. (Wayback Machine), Dubrovnik, br. 6, 89-102.
(1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6.
(1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
(1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
(1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216.
(1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481.
(1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259.
(1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
(1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102
(1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200.
(1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
(1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201.
(1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59.
(1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72.

Prijevodi, predgovori[uredi | uredi kôd]

(1955.): Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
(1960.): Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
(1960.): György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
(1960.): Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
(1963.): Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
(1968.): Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
(1977.): Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
(1987.): Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 12. siječnja 2014.
↑ ^a ^b Mile Stojic. 28. travnja 2000. Huni su razbili srce kontinenta. Dani. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2013. Pristupljeno 12. siječnja 2014.
↑ ^a ^b Ivan Focht. bh-leksikon.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječnja 2014. Pristupljeno 12. siječnja 2014.
↑ ^a ^b Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
↑ Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16

Literatura[uredi | uredi kôd]

Ljerka Schiffler, Ivanu Fochtu – In memoriam, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18/1-2, Zagreb 1992, 5-6.
Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 67.
Dalibor Davidović: Korak bliže, korak dalje, Odjek, 64, 4, 2011, 33-38 [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2020. (Wayback Machine)
Dalibor Davidović: Tajna glazbe, Arti musices 45 (2014) 1, 3-32
Mario Kopić: Krvarenje ljepote, Peščanik, 2013 [2]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ivan Focht - mikolog Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. listopada 2018. (Wayback Machine)

Ivan Focht o Goetheovu Faustu

[1] Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 12. siječnja 2014.

[d-2] Mile Stojic. 28. travnja 2000. Huni su razbili srce kontinenta. Dani. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2013. Pristupljeno 12. siječnja 2014.

[bhl-3] Ivan Focht. bh-leksikon.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. siječnja 2014. Pristupljeno 12. siječnja 2014.

[ljs-4] Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)

[5] Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]